Danas, dok obilježavamo mevlud, pored nas prolaze hiljade ljudi u očaju, goli i bosi, gladni i žedni. Ovi nevoljnici, muhadžiri, žene i djeca, naša su kušnja, naš životni ispit, ispit naše zrelosti. Ovo je i prilika da naše društvo moralno ozdravi, da se vodimo ljudskim, a ne nekim drugim ciljevima. Svi smo mi muhadžiri, svi imamo svoju muku, bili toga svjesni ili ne, poruka je reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazović koji je uputio na današnjoj hutbi u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).
Reisu-l-ulema je održao hutbu povodom mevluda, odnosno rođenja posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda a.s. koji je rođen 12. rebiu'l-evvela po hidžretskom kalendaru, koji je za muslimane jednan od najznačajnijih datuma. Dan mevluda ove godine pada u subotu, 9. novembra.
“Zajedničkim prisustvom na džuma-namazu mi svakoga petka ispunjavamo dužnost koju nam je Allah propisao. Istovremeno, tim činom sedmičnog duhovnog i svakog drugog okupljanja iskazujemo našu svijest o pripadnosti zajednici muslimana, zajednici koju je utemeljio Allahov vjerovjesnik, Muhammed, a.s. Iskazujemo privrženost našem Poslaniku, a.s., čije rođenje obilježavamo ovih dana”, kazao je Kavazović.
Istakao je kako su njegove poruke i njegovo učenje, postupci koje je činio, iskušenja koja je imao i stavovi koje je jasno i javno iznosio, ostali iza njega kao trajna inspiracija zajednici muslimana i drugih ljudi do Sudnjeg dana. Istina s kojom je došao bila je i ostala ideja-vodilja milijardama ljudi na onoj istoj stazi pokornosti Uzvišenom kojom se i on kretao.
“Od njegova rođenja, pa sve do danas, bjelodano je vidljivo da je njegov poziv istinit, njegovi stavovi utemeljeni na čvrstom moralnom uvjerenju, na pravednom postupanju, iskrenoj i utješnoj riječi, dobronamjernom i prijateljskom odnosu naspram drugih ljudi. On je bio beskompromisni borac za istinu i pravdu”, poručio je Kavazović.
Podsjetio je kako je proteklo četrnaest stoljeća od kako je on napustio ovaj svijet, a i danas je jasan poziv iz časnog Kur'ana, u kojem se kaže: “Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji često Allaha spominje.” (sura Al-Ahzab, 21)
I danas je njegov put nada milijardama ljudi, naročito u ovom vremenu posrtanja čovječanstva, obezglavljenosti i pomanjkanja moralnih uvjerenja i normi. Njegove riječi su nada potlačenima i onima kojima se čini velika nepravda.
Podsjećajući na riječi Poslanika Muhameda, u kojima kaže “vjernik je s drugim vjernikom jedno tijelo, jedna građevina, jedan drugog drže na okupu, učvršćuju…”, Kavazović je naveo kako u ovim svevremenskim riječima, u ovim odama ljudskoj jednakosti i bratstvu, temeljnim nosačima i stupovima solidarnosti i samilosti među ljudima, sama je suštinska ideja islama: vjernici su braća, ljudi su braća, međusobno se pomažu, žive u harmoniji, kako između sebe, tako i sa svijetom oko sebe. Tu harmoniju je Poslanik, a.s., stalno promovirao. Mir sa sobom, mir s drugim ljudima i mir sa svijetom u kojem živimo vrhunski su ciljevi islama.
Da bi se taj mir postigao, vjernici treba da grade svoju zajednicu. Njeni temelji su Kur'an i sunnet. U njihovom sadržaju, porukama i učenjima, naša je prepoznatljiva boja, koju prenosimo na naše platno, u našu dušu, naše dove i nade, u naš moral i ophođenje s ljudima.
“Vjerovjesnik (Muhammed) nas je učio da nikada ne smijemo izdati čovjeka, niti ga ostaviti kada mu je pomoć potrebna i okrenuti glavu na drugu stranu, kao da nas se ne tiče njegova nevolja. Poučio nas je da je svaki ljudski problem i naš problem, govoreći: ‘Bog je na pomoći čovjeku, sve dok je čovjek na pomoći svom bratu'”, kazao je Kavazović.
U tom kontekstu, reisu-l-ulema se dotakao i aktuelnog pitanja u BiH, migrantske krize.
“Danas, dok obilježavamo mevlud, pored nas prolaze hiljade ljudi u očaju, goli i bosi, bez krova nad glavom, bez zaštite, gladni i žedni. Prolaze žene i djeca, prepuštena i ostavljena često trgovcima robljem, čija tijela završavaju u kamionskim hladnjačama. Ne pozivam se na našu patnju i pređeni put u prošlosti; to je bila kušnja onima kojima smo mi bili pred očima! Ovi nevoljnici, muhadžiri, žene i djeca, naša su kušnja, naš životni ispit, ispit naše zrelosti u slijeđenju Božijeg puta i staze Njegova vjerovjesnika, a.s”, rekao je Kavazović.
Pomoći čovjeka nevoljnika je farz (obaveza, dužnost), naglasio je Kavazović, podvlačeći da kao zajednica muslimana, “moramo postupiti kako nam Uzvišeni određuje, makar sami na tome ostali”. Ovo je, prema njegovim riječima, prilika da naše društvo moralno ozdravi, da se vodimo ljudskim, a ne nekim drugim ciljevima, te da budemo ljudi po Božijem naumu, Njegovi odgovorni namjesnici na Zemlji.
“Vrijeme je da svako od nas zaviri u svoj zavežljaj kojeg nosimo oko vrata i vidi šta u njemu nedostaje od poputnine za put koji nam predstoji. Svi smo mi muhadžiri, svi imamo svoju muku, bili toga svjesni ili ne. Pozivam vas na sučeljenje sa samima sobom, s našim duhovnim nasljeđem, njegovim učenjem i ciljevima koje nam je postavio Muhammed, a.s. Neka svako od nas pogleda gdje mu je mjesto kod Allaha i Njegova vjerovjesnika. Koliko Vjerovjesnikovo učenje i njegov životni primjer oblikuju naš život, koliko nas inspiriraju i potiču, duhovno i moralno uzdižu i uljuđuju!
Reisu-l-ulema je hutbu završio molitvom: “Zamolimo Allaha da se smiluje nama, našim prethodnicima i našim potomcima. Molimo Ga da nas osnaži i nadahne naše grudi da činimo dobro, kad god nam se ukaže prilika za to i ma gdje bili; da uvijek postupamo onako kako priliči ljudima i kako je dostojno čovjeka, čuvajući svoje dostojanstvo i dostojanstvo naše braće i sestara, muslimana i muslimanki.”
Danas je u svim džamijama u BiH, nakon džuma-namaza, bila i sergija za pomoć migrantima.