PRIJAVA
Samo vodotoci oko rijeke Une u cijeloj BiH nisu zatrovani glifosatom, hemikalijom za kontrolu korova i otrovnog hrasta, pokazali su rezultati istraživanja Centra za životnu sredinu iz Banje Luke.
Istraživanje je provedeno u 142 općine, a u 138 općina u vodotocima i pitkim vodama nalazi se glifosat – herbicid koji je vjerovatno kancerogen.
Svake godine u vrijeme proljeća se na voćnjacima, njivama prije i poslije žetve, na javnim prostorima itd. koristi glifosat kako bi se riješili korova, ali on prodire u zemljište, a potom i do pitke vode.
“U maju prošle godine radili smo brze testove najvećih vodotoka u općinama i pitke vode, te smo otkrili da se u gotovo svim nalazi glifosat. Jedina mjesta u čijim vodotocima nismo pronašli tragove glifosata su vodotoci oko rijeke Une – Novi Grad, Bihać i još neka manja mjesta”, rekla je za Radiosarajevo.ba Ivana Kulić iz Centra za životnu sredinu.
Iako je istraživanje sprovedeno prošle godine, Kulić smatra da situacija na terenu nije popravljena jer se glifosat i dalje koristi za ubijanje korova u baštama, parkovima itd.
“Nismo pratili da li je situacija popravljena jer su testovi skupi. Za sada to još ne možemo provjeriti”, rekla nam je Kulić.
Inače, ovaj herbicid je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odnosno njena Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC), u martu 2015. godine okarakterizirala kao „vjerojatno kancerogenim“.
Novija izučavanja ukazala su na mogući utjecaj glifosata na zdravlje (posebno na endokrini sustav) i utjecaj na okoliš. Ispite koje je naručila mrežna ekološka organizacija za zaštitu okoliša Friends of the Earth (Prijatelji Zemlje) Europe pokazuju da se tragovi glifosata mogu pronaći u tijelima ljudi. Friends of the Earth su od nezavisnog laboratorija u Njemačkoj naručili ispitivanje uzoraka mokraće sakupljenih u 18 europskih zemalja. Rezultati su pokazali da je tragove glifosata moguće pronaći u uzorcima iz svih zemalja. Kada se uzmu u obzir svi prikupljeni uzorci, tragove glifosata je moguće pronaći u čak 44 posto uzoraka.
Istraživanja na životinjama pokazuju da se prilikom konzumacije biljaka na kojima se nalazi glifosfata da se oko 15-30 posto apsorbira u tijelu te životinje. U istim istraživanjima dokazano je da je glifosfat pronađen u krvi i tkivima ispitanih životinja. U procesu raspada, od manjih količina glifosfata može nastati l-aminometilfosfonska kiselina. Dokazi ukazuju da 1 posto glifosata ostaje u tijelu i tjedan dana nakon izlaganja.
Iako Europska unija nije zabranila upotrebu glifosata, mnoge države poput Italije zabranile su njegovu upotrebu na javnim površinama, dok Francuska planira do 2022. godine u potpunosti da zabrani glifosat, bez obzira na odluku Europske komisije.
Centar za životnu sredinu je u septembru 2017. godine obavio i nasumično uzorkovanje namirnica u Banjoj Luci i pet uzoraka analizirao na ostatke glifosata u certifikovanoj laboratoriji. Svi uzorci su imali nivo glifosata manji od 0.1 mg/kg, što predstavlja maksimalne dozvoljene količine glifosata u namirnicama, te su u zakonski propisanom opsegu. Takvi rezultati prikazani su zbog činjenice da su genetski modificirani usjevi zabranjeni u Bosni i Hercegovini, a glifosat se ipak najviše koristi upravo na njima.
Iste godine u septembru u anketi koju je sproveo ovaj Centar 97,2 posto anketiranih BiH iskazalo je protivljenje korištenju ovog herbicida. No upotreba ove hemikalije je široka, stoga su glifosat ipak nastavili koristiti, što potvrđuju i istraživanja iz 2018. godine.
Problem sa glifosatom našao se pod lupom svjetske javnosti zbog afere u Sjedinjenim Američkim Državama sa vodećim svjetskim proizvođačem herbicida glifosata Monsantom. Naime, Savezna porota Kalifornije presudila je da je Monsanto odgovoran za rak još jedne osobe, te je naloženo proizvođaču Roundupa da plati 80 miliona dolara odštete. Odluka donesena u srijedu 27. marta veliki je udarac za Monsanto i njegovu matičnu kompaniju Bayer, prenijeli su iz Centra za životnu sredinu.
Predstavnik kompanije je izjavio kako će se Bayer žaliti na presudu. U presudi u ranijoj fazi suđenja, porota u San Francisku jednoglasno je presudila da je herbicid “značajan faktor” u uzrokovanju raka Edwina Hardemana.
Hardeman, 70-godišnji čovjek iz Santa Rose tvrdi da je izlaganja glifosatnom herbicidu razvio ne-Hodgkinov limfom (NHL), rak koji utiče na imunološki sistem.Slučaj je privukao međunarodnu pozornost i izazvao nova pitanja o potencijalnim zdravstvenim rizicima herbicida Roundup. Korporacija Monsanto danas se suočava s više od 9.000 sličnih tužbi širom SAD-a kojima se tvrdi da im je Roundup izazvao rak.
Hardeman je iznio tokom svjedočenja da je herbicid koristio gotovo 30 godina i da mu je u jednom trenutku došao u dodir sa kožom, prije nego što mu je dijagnosticiran rak. On je koristio ovu hemikaliju za kontrolu korova i otrovnog hrasta na svom imanju, počevši od 1986. Također je na sudu rekao da ne bi koristio proizvod da je isti došao s upozorenjem za rak. Bayer je nastavio tvrditi da je Roundup siguran za upotrebu, ne uzrokuje rak te stoga ne treba imati oznaku upozorenja za upotrebu.
Brian Stekloff, advokat ove korporacije, prije presude poručio je poroti : “Monsanto, u skladu s naukom, djeluju odgovorno. “
Pravni tim Hardemana izjavio je da je jednoglasna odluka donijela potvrdu o neodgovornom ponašanju ove kompanije tokom niza godina: “Danas se porota odlučno izjasnila da smatra Monsanto odgovornim za 40 godina korporativne zloupotrebe i poslali su poruku Monsantu da mora promijeniti način na koji posluje.”
Radiosarajevo.ba
