PRIJAVA
Donedavno je Evropska unija
smatrala Rusiju najopasnijim protivnikom kada je riječ o utjecaju na
Balkanu, ali to se promijenilo. Komesar EU za politiku proširenja
Johannes Hahn upozorio je na Kinu koja, kako je rekao, mami zemlje
jugoistočne Evrope (među kojima je i BiH) na zaduživanje.
Kako je rekao za Financial Times, EU je
precijenila Rusiju, a potcijenila Kinu koja daje velike sume kredita za
obnovu infrastrukture u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji.
Istakao je kako Kina ne brine da li će naša i ostale države moći
otplatiti zajmove, jer ako ne uspijemo “plodovi” će preći u vlasništvo
Kine.
Financial Times ističe kako je više od polovine od 9,6 milijardi dolara
koje je Kina osigurala u 2016. i 2017. godini otišlo u BiH i okolne
zemlje.
“Jedan od razloga za tu povlasticu je činjenica da se u tim zemljama
strogi zahtjevi EU u konkursima za velike projekte ne primjenjuju ili se
ne provode dosljedno. Standardi zaštite okoliša i pravo tržišnog
takmičenja su slabiji. S obzirom na stagnirajuću privredu i kreditnu
krizu zapadnog Balkana, nije iznenađujuće da su kineske investicije
dobrodošle u tim zemljama bez ikakvih dokaza. Evropska banka za obnovu i
razvoj izračunala je da bi, s obzirom na rast, regiji trebalo 200
godina da dostigne prosječan nivo prosperiteta koji je i u zemljama EU.
Ove zemlje izgubile su jednu desetinu stanovništva emigracijom u
posljednja tri desetljeća i nema naznaka da taj trend opada”, piše ovaj
ugledni medij.
Hanh posebno kritikuje tri projekta na Balkanu, među kojima je i
izgradnja termo bloka u Tuzli gdje je Vlada FBiH odlučila uzeti kredit
od kineske Exim banke i dati stopostotnu državnu garanciju. Hanh
podsjeća da je riječ o zajmu od 614 miliona eura, a prema Energetskoj
zajednici EU to predstavlja državnu subvenciju kojom se krše propisi EU.
Podsjećamo, federalni zastupnici podržali su na sjednici Zastupničkog doma odluke u vezi s izgradnjom Bloka 7 Termoelektrane Tuzla te je izvjesno da će Elektroprivreda podići kredit u iznosu od 614 miliona eura kod Izvozno-uvozne banke Kine.
Navodi se i kineski zajam u iznosu od 809 miliona dolara Crnoj Gori za
izgradnju prve dionice autoceste do Srbije, čime se vanjski dug povećao
na 80 posto bruto domaćeg proizvoda. Hahn se boji da se dug ne može
servisirati dugoročno i upozorava na kinesku diplomatiju na dugovima.
Postoji bojazan da će i Hrvatska podleći iskušenju jer Kina nudi bolje
uvjete za finansiranje izgradnje Pelješkog mosta u odnosu na EU.
“EU još uvijek ima prednost nad Kinom kada je riječ o obećanom obimu
kredita za infrastrukturne projekte – 4,124 miliona eura iz EU naspram
3,646 miliona eura iz Kine. Međutim, prema studiji Minhenske sigurnosne
konferencije, Kinezi obećavaju dodatnih 4,369 miliona, a ravnoteža će
tada biti, jasno, na strani Pekinga”, kazao je Hahn.
