PRIJAVA
Džube i ahmedija bosanskih imama
Petak je, vrijeme džuma-namaza. Rijeka vjernika iz svih pravaca slijeva se prema džamijskom zdanju. Oni koji zamišljaju bajkovitu ljepotu dženetskih bašča, vjerovatno će poželjeti da nalikuju na dvorište ove džamije na čijem se prednjem staklenom zidu ogleda skoro cijelo okolno naselje.
Mozaici koji krase džamijsko predvorje, stopljeni sa zidovima na kojima komadi uglancane cigle kaligrafskim savršenstvom ispisuju kur’anske ajete, predstavljaju nevjerovatan praznik i za dušu i za oči.
Zadivljenost ljepotom unutrašnjneg i vanjskog izgleda džamije, čistotom i toplinom koja isijava s lica blizu hiljadu vjernika koji su u njoj taj dan klanjali džumu, toplinom glasa hafiza Alija Tosa, jednog od najpoznatijih učača Kur’ana u svijetu, kulminirala je saznanjem da je glavni imam ove džamije mladi bosanski hafiz dr. Sejad ef. Mekić, piše Avaz.ba.
S džubetom i ahmedijom karakterističnim za bosanske imame, pred vjernicima se pojavio s cvijetom Srebrenice na reveru. Hutbu je držao na engleskom i arapskom jeziku.
- Ogromna je čast biti na čelu bilo kakve vjerske, društvene, kulturne, obrazovne institucije u jednom Kembridžu. Ali je i velika odgovornost. Ova džamija je posebna. Svi koji su aktivno radili na projektu njene izgradnje, počevši od vodećih ljudi muslimanske zajednice u Kembridžu, na čelu sa šejhom prof. dr. Abdalom Hakimom Muradom, Jusufom Islamom i drugima, do arhitekata, izvođača radova i drugih stručnjaka. Svi su dali sve od sebe da se kroz ovu džamiju prikaže najljepša slika islama. Jer, islam se ovdje, jednostavno, čita, sagledava kroz ovu džamiju. Svi smo mi ovdje ambasadori islama – priča hafiz Mekić u izuzetno prijatnom razgovoru koji smo u prostoru džamijskog zdanja namijenjenog za goste i posjetioce vodili nakon džuma-namaza.
Šarolikost džemata sve oplemenjuje
Iznenađen je posjetom nekog od medija iz BiH, ali i obradovan. Nerado govori o sebi. Srcem priča o ekološkim karakteristikama materijala od kojih je građena džamija, o šarolikosti njenog džemata, poznanstvu sa šejhom Abdalom Hakimom Muradom, Jusufom Islamom i mnogim drugim uglednim intelektualcima, kako muslimanima tako i onim iz drugih religija.
- U Kembridžu živi oko 6.000 muslimana. Među njima je blizu 70 raznih nacija, naroda, jezika, tradicija, kultura, među kojima ima i Bosanaca. Ta šarolikost džemata je ogromno bogatstvo i sve nas oplemenjuje. Ovdje svi učimo jedni od drugih, što uljepšava ovu zajednicu, ali i daje svima slobodu da se izjašnjavaju kako žele – ističe hafiz Mekić.
Obavezno naglašava da je iz Kaćuna, da je završio Elči Ibrahim-pašinu medresu u Travniku, da je hifz učio pred hafizom Bektašem, ali i da „Cvijet Srebrenice“, osim na džubetu, stalno mjesto ima i u njegovom srcu.
Bosanska interpretacija islama
- To što sam ja ovdje možda je slijed nekih okolnosti, ali sam siguran da bosanska interpretacija islama kakvu i ja kao Bosanac nosim odgovara svijetu, posebno naprednim intelektualnim krugovima.
To je jedan tolerantan pristup i umjerenost, međusobno poštovanje. Imamo odlične odnose s drugim vjerskim zajednicama u Kembridžu, njihovi predstavnici, iako džamija nije zvanično proklanjana, već su nam bili u posjeti i čestitali – ističe hafiz Mekić.
Izgradnja koštala 23 miliona funti
Izgradnja džamije u Kembridžu, saznajemo, koštala je 23 miliona funti. Od samog početka njene gradnje, zahvaljujući upravo karakteru i intelektualnoj snazi ljudi koji su projekt vodili i nadgledali, onemogućen je bilo kakav politički, finansijski i svaki drugi utjecaj bilo koje države, vlade, pojedinca ili organizacije kojim bi se narušila svrha džamije.
Prvi među jednakima je i upravo bio šejh Abdul Hakim Murad, redovni profesor na Univerzitetu u Kembridžu, koji je u danu naše posjete Bosanca kojeg je sreo u džamiji upitao iz kog mjesta iz Bosne dolazi. Kad mu je on odgovorio da je iz Zvornika, šejh Murad je s radošću ispričao da je osamdesetih godina posjetio Zvornik i bio na turbetu šejh Kaimije na Kula gradu.
Doktorat iz Londona
Hafiz Sejad ef. Mekić diplomirao je islamsko pravo i arapski jezik na Univerzitetu “Wales” u Velikoj Britaniji, dok je diplomu magistra iz oblasti teoloških nauka stekao na Univerzitetu Kembridž. Doktorirao je na čuvenoj Školi za orijentalne i afričke studije (SOAS) u Londonu.
Njegov kolega, hafiz Ali Tos porijeklom je iz Konje u Turskoj, diplomirao je na Seldžuk univerzitetu u Konji, a diplomu magistra religijskih nauka stekao je na Harvardu u SAD.
