PRIJAVA
Dok vlasti u Bosni i Hercegovini tvrde da mogu adekvatno odgovoriti na izazove izazvane epidemijom krona virusa, i dalje nije jasno gdje bi zaraženi pacijeniti bili liječeni.
Klinički centar Univerziteta Sarajevo [KCUS], kao ni ostale zdravstvene ustanove u Kantonu Sarajevo ne posjeduje odgovarajući prostor koji bi ispunio uslove za prihvat i tretman pacijenata sa sumnjom na Corona virusnu infekciju, rekao je za Al Jazeeru Rusmir Baljić, šef Klinike za infektivne bolesti KCUS-a, odgovarajući na pitanje da li najveća zdravstvena ustanova u Bosni i Hercegovini ima izolatorij za smještaj pacijenata u slučaju zaraze smrtonosnim virusom, u jeku epidemije koja se izvan Kine proširila na blizu 30 drugih zemalja, usmrtivši stotine i zarazivši hiljade ljudi uglavnom u centralnoj Kini u provinciji Hubei gdje se virus i pojavio od kraja prošle godine.
Baljić kaže da pacijenti zaraženi korona virusum ne mogu biti smještati u ustanove u kojima su hospitalizirani pacijenti sa drugim dijagnozama, „jer bi to direktno ugrozilo njihovo zdravlje i život“.
Stroga pravila za izgradnju izolatorija
Sa KCUS-a su i ranije tražili izgradnju zasebnog izolatorija, koji bi bio „udaljen od naseljenih područja“ , izvan dosega oko 2.000 pacijenata KCUS-a i oko 3.500 uposlenih na toj zdravstvenoj ustanovi, no takav zahtjev još nije dobio podršku vlasti.
„Pacijenti sa sumnjom ili potvrdom infekcije korona virusom zahtijevaju odvojene ustanove“, kaže Baljić.
„To podrazumijeva odvojene čekaonice, posebne jednokrevetne sobe sa negativnim tlakom, i visok stepen zaštite medicinskog osoblja“.
Pojava korona virusa, koja je od izbijanja u kineskom gradu Wuhan od kraja prošle godine do danas usmrtila više od 1.000 ljudi, uglavnom u Kini, a zarazila više od 40.000 osoba, među njima i neke ljekare, otvorila je pitanje spremnosti Bosne i Hercegovine da se nosi sa globalnim epidemija, ali i ponovo aktivirala pitanje transparentnosti trošenje javnog novca kojeg vlade izdvajaju za zdravstvo, što zemlju opterećuje čak dvije i po decenije nakon okončanja rata.
Prema izvještajima Transparency Internationala Bosne i Hercegovine predstavljeni krajem 2019. zdravstveni sistem u zemlji je i dalje opterećen korupcijom, gdje prednjači korupcija u javnim nabavkama.
Projekt od strateškog interesa
Al Jazeeri je na uvid pokazana odluka Vlade Federcije BiH iz oktobra 2014. godine, prema kojoj je tadašnja Vlada, u vrijeme epidemije virusa ebola, zatražila izdvajanje iz javnog budžeta 280.000 KM [140.000 eura] za potrebe opremanja izolatorija u kliničkim centrima u Federaciji BiH, „primarno za opremanje izolatorija u Kliničkom centru univerziteta u Sarajevu“. Takav izolatorij danas ne postoji u zemlji, kao ni na Kliničkom centru u Sarajevu.
Odgovarajući na pitanja o Vladinoj finansijskoj podršci za izgradnju izolatorija na KCUS-u Baljić tvrdi da tadašnje rukovodstvo Klinike za infektivne bolesti jeste predstavilo plan izgradnje izolatorija u krugu KCUS-a, ali da „osim nabavke zaštitne opreme i jednog respiratora, koji su i danas u vlasništvu Klinike za infektivne bolesti, te projekata za adaptaciju prostora…, dalji konkretni koraci nisu poduzimani“. Baljić se u odgovoru na ovo pitanje ogradio frazom „koliko mi je poznato.“
Drugi sagovornici Al Jazeere sa KCUS-a imaju drugačije podatke. Za smještaj prvog izolatorija u zemlji bila je odabrana Dnevna bolnica Psihijatrijske klinike. U obrazloženju eksperata koji su radili na projektu navedeno je da je Dnevna bolnica Psihijatrijske klinike izdvojena od ostalih objekata u kompleksu KCUS-u, uz odgovarajuću i drugu infrastrukturu. U periodima bez epidemioloških prijetnji izolatorij je trebao biti vraćen u režim dnevne bolnice.
Bivši direktor KCUS-a Damir Aganović kaže da je izgradnja izolatorija na KCUS-u bila u poodmakloj fazi 2014. godine kada je on bio na čelu te zdravstvene ustanove, ali je rekao da nije bio u prilici da zna dalju sudbinu tog projekta, nakon što je razriješen dužnosti iste godine.
Objašnjavajući za Al Jazeeru plan izgradnje prvog izolatorija u Bosni i Hercegovini Aganović je rekao: „bili smo u poodmakloj fazi opremanja izolatorija“.
Objekt nepoznate namjene
Sa KCUS-a nisu željeli odgovoriti na pitanje za koje svrhe se sada koristi Dnevna bolnica Psihijatrijske klinike koja je 2014. godine bila adaptirana za potrebe izolatorija.
O subini izolatorija na KCUS-u nije želio govoriti ni Rusmir Mesihović. On je kao bivši ministar zdravstva Federacije BiH bio upoznat sa odlukom Vlade FBiH da se javni novac izdvoji za opremanje tog izolatorija, dok je sa projektom opremanja izolatorija bio upoznat i kao direktor KCUS-a, na čije čelo je imenovan 2015. ubrzo nakon što je sa te pozicije razriješen Aganović.
U međuvremenu, šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Gebrejesus upozorio je u utorak da epidemija korona virusa u Kini predstavlja veoma ozbiljnu prijetnju za ostatak svijeta. Tedros je upozorenje poslao na početku dvodnevnog foruma u Ženevi posvećenog korona virusu odakle je WHO apelovao da se ubrza istraživanje lijekova i vakcina protiv virusa koji odnosi sve više života.
Izvor: Al Jazeera
