PRIJAVA
Posljednja posjeta ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova zapravo do kraja je otkrila namjere Ruske Federacije prema Bosni i Hercegovini, ali i prema regionu Zapadnog Balkana i nema nikakve dileme da je ovoga puta poruka bila da se želi zaustaviti proces integracije Bosne i Hercegovine u NATO savez, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) dr. Dženan Đonlagić, član Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
“Jer, ključna poruka koja se čula nakon pres konferencije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika i ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova je bila zapravo nepoštivanje svih ranijih odluka institucija BiH i državnih organa vezanih za NATO put. Ministru Lavrovu je naravno, vrlo dobro poznato da su sve relevantne državne institucije u periodu koji je iza nas donijele sve ključne odluke vezano za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO savezu Bosne i Hercegovine i evidentno da su ovo posljednji pokušaji zaustavljanja Bosne i Hercegovine u NATO savez. Ista priča je bila i u Crnoj Gori, ista priča je bila i u Sjevernoj Makedoniji, ista priča je bila i na pokušaju Kosova. Tako da je ovo sve već viđeno u smislu pokušaja da Ruska Federacija zaustavi euroatlantski put Bosne i Hercegovine”, stava je Đonlagić.
Kaže, za razliku od svih prethodnih pokušaja, ovoga puta su ključne institucije BiH, prije svega članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović poslali vrlo jasnu poruku da BiH ima svoje institucije i da će Bosna i Hercegovina poštivati odluke svojih institucija.
“Ovaj posljednji pokušaj Ruske Federacije je došao u trenutku kada Bosna i Hercegovina treba da dostavi svoj drugi program reformi za članstvo u NATO savezu. I naravno pred inauguraciju nove američke administracije koja je vrlo jasno poslala poruke i Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu da BiH vidi kao svog partnera, odnosno kao svog budućeg partnera u NATO savezu. Tako da sve u svemu ova posljednja posjeta ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova Bosni i Hercegovini je bio pokušaj slanja poruke da Ruska Federacija u BiH i dalje ima svoje pijune koji igraju za interese Rusije. Vrlo jasno je to pokazano da su to Milorad Dodik i Dragan Čović. To se vidjelo na način da su prvo održani sastanci sa ovim dvojcem, a tek onda, sutradan je bio pokušaj održavanja sastanka u zvaničnim institucijama BiH što je naime, bio pokušaj omalovažavanja institucija BiH. Ali, to je spriječeno vrlo dobrom, vrlo državotvornom odlukom članova Predsjedništva BiH Komšića i Džaferovića”, mišljenja je Đonlagić.
Zašto na zvaničnim sastancima u Istočnom Sarajevu nije bilo simbola BiH?
Govorio je i o stavovima i izjavama Ruske Federacije kako poštuje Dejtonski mirovni sporazum, teritorijalni integritet i suverenitet BiH, ali da u isto vrijeme na zvaničnim sastancima u Istočnom Sarajevu nema simbola – zastave i grba BiH.
“Na vrlo deklarativnom nivou Ruska Federacija se zalaže za poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i za teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Međutim, na terenu ovoga puta putem ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Ruska Federacija je zapravo poslala poruku da sve to zaista omalovažava i ne poštuje. Jer, nemoguće je tražiti ukidanje institucije Ureda visokog predstavnika u BiH s jedne strane, a s druge strane govoriti da poštujete Dejtonski mirovni sporazum, a znajući prethodno da je institucija visokog predstavnika i OHR-a sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz Aneks 10”, ukazuje Đonlagić.
A, svi aneksi Dejtonskog mirovnog sporazuma, kaže, njegov su sastavni dio i ne mogu se posmatrati izdvojeno.
“S tim u vezi tražiti ukidanje institucije OHR-a, a s druge strane govoriti o poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, a pogotovo od Ruske Federacije koja je jedan od svjedoka njegovog potpisivanja je vođenje licemjerne politike i zapravo je podrivanje. Ovdje je suština pokušaj podrivanja puta BiH u NATO, odnosno širenje NATO saveza na Zapadnom Balkanu, koji zapravo treba da završi članstvom BiH u tom savezu”, istakao je Đonlagić.
Kakvi će biti ekonomski odnosi Rusije i BiH?
Jednako kako svoje opredjeljenje pokazuje u političkom smislu, Ruska Federacija u odnosima spram BiH, cijeni Đonlagić, isto čini i u ekonomskoj sferi. Stoga, je navodi, iluzorno očekivati poruke o željama za boljim ekonomskim odnosima Rusije i BiH.
“Pitanju završetka procesa članstva Bosne i Hercegovine u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) zapravo jedina je prepreka protivljenje Ruske Federacije. I u političkom i u ekonomskom smislu Ruska Federacija na Zapadnom Balkanu u širem kontekstu, pa i u BiH na sve moguće načine pokušava da unese nemir, zbunjenost. Rusija zapravo na neki način u svakom pogledu pokuša zaustaviti put BiH u euroatlantske saveze i na taj način zapravo ne samo u političkim ciljevima i ekonomskim ciljevima. Bez obzira na sve to mislim da BiH, donosno njene ključne državne institucije su ovoga puta poslale vrlo jasnu poruku našim zapadnim partnerima i našim zapadnim saveznicima da BiH i njene institucije u potpunosti ostaju opredijeljene članstvu u NATO savezu. I to je po meni najvažnija poruka iz ove situacije u kojoj smo bili prethodnih dana”, kazao je Đonlagić.
Govorio je i o tome kakve odnose ubuduće treba graditi sa Ruskom Federacijom, odnosno kako se spram svega trebaju postaviti institucije BiH.
“Nema nikakve dileme da BiH i njene institucije žele dobre i korektne odnose i sa Ruskom Federacijom. No, kakvi će ti odnosi biti u budućnosti će prije svega zavisiti da li će Ruska Federacija i njeni predstavnici koji dolaze u zvanične posjete Bosni i Hercegovini poštivati odluke institucija Bosne i Hercegovine. Recimo u svim ranijim dolascima, pa i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova uvijek smo imali situaciju da su njihove izjave bile da oni poštuju odluke institucija BiH, izuzev ovoga puta. To zapravo pokazuje da smo sada u jednoj kritičnoj fazi tih odnosa, odnosno da sve ovo ima veze i sa budućom inauguracijom novog američkog predsjednika i dolaska nove američke administracije koja je već sada poslala vrlo jasne poruke da će biti aktivnije prisutna na Zapadnom Balkanu i da zapravo ostaje opredjeljenja strateškom partnerstvu SAD-a i Zapadnog Balkana ka euroatlantskim integracijama. Zato svi naši budući odnosi sa Ruskom Federacijom će zavisti od toga da lči će Rusija poštovati sve odluke institucija BiH”, smatra Đonlagić.
Ikona
Osvrnuo se i na mogući širi diplomatski skandal od onoga koji je bio samo tokom posjete ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova Istočnom Sarajevu, ovoga puta u režiji predsjedavajuće Predsjedništva BiH Milorada Dodika sa poklonjenom ikonom za koju ukrajinske vlasti tvrde da je njihova i da je ukradena.
“Ako govorimo o instituciji Predsjedništva BiH ova reakcija koja je bila od Komšića i Džaferovića je zapravo bila posljedica istupa ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova u Istočnom Sarajevu dan ranije i ona je morala biti kao takva da bi se poslala vrlo jasna poruka da se ne može dozvoliti omalovažavanje institucija BiH. Ovo što je uradio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik treba ispitati. Ako se zaista ispostavi tačnim informacija da je poklon u formi ikone koju je on dao Lavrovu, vlasništvo Ukrajine i da se radi o ukradenom predmetu kao rezultat odlaska određenih ratnih formacija na ratište u Ukrajini onda zaista nema drugog načina nego da pravosudni organi BiH, u ovom slučaju Tužilaštvo BiH pod hitno formira predmet i do kraja istraži ovaj blago rečeno diplomatski skandal koji je izazvao predsjedavajući Predsjedništva BiH”, zaključio je Đonlagić.
AA
