PRIJAVA
Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine je izvještaj zasnovan na rezultatima kombinirane metode istraživanja koja uključuje sveobuhvatno mapiranje dijaspore iz BiH u deset odabranih odredišnih zemalja: Australija, Austrija, Danska, Njemačka, Italija, Holandija, Slovenija, Švedska, Švicarska i Sjedinjene Američke Države. Istraživanje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine.
Stope ostvarenog obrazovanja za dijasporu iz BiH koja živi u Danskoj veće su nego za domicilno stanovništvo. To predstavlja dobar znak, uzimajući u obzir nizak stepen učešća na tržištu rada prve generacije, kao i potencijal ulaganja u domovinu u drugoj generaciji. Ovaj šablon je održiv naročito među ženama i za 10% je viši u odnosu na druge migrantske grupe koje su živjele u Danskoj duže od 15 godina, a 8% veći od domicilnog danskog stanovništva.
U tabeli ispod je pregled najviših obrazovnih dostignuća osoba porijeklom iz BiH koje danas žive u Danskoj.
U danskoj studiji o državljanstvu, provedenoj 2013. godine, utvrđeno je da se, u ukupnom broju ispitanika, imigranti iz BiH i njihovi potomci u Danskoj lakše snalaze sa danskim jezikom nego druge imigrantske grupe (69% u poređenju sa 54% za sve imigrantske grupe). Ovo ukazuje na visok stepen integracije unutar društva.
Nadalje, 69% anketiranih sebe smatra politički aktivnim unutar danskog društva, uključujući i glasanje. Iako je ovo niže od ukupnog danskog stanovništva, ta brojka ipak ostaje relativno visoka i ukazuje na osjećaj pripadnosti danskom društvu. U kombinaciji sa činjenicom da 50% anketiranih također vjeruje da su napori imigranata priznati u danskom društvu, u poređenju sa 37% među danskim stanovništvom, to bi također moglo ukazati da se pripadnici bosanskohercegovačke populacije u Danskoj osjećaju dobro prihvaćenim i optimističnim u pogledu svojih mogućnosti u danskom društvu. Ustvari, intervjuirane osobe su istakle da nisu osjetile diskriminaciju u danskom društvu kao ni na svom radnom mjestu, te su napomenuli da generalno smatraju da su im pružene prilike u Danskoj, posebno nakon prvih nekoliko godina koje su proveli kao izbjeglice u zemlji. Iako se ove informacije zasnivaju na reprezentativnom uzorku i ne bi trebale biti uzete zdravo za gotovo, one ipak daju prikaz mišljenja migranata iz BiH o životu u Danskoj.
Nadalje, isti stavovi su ponovljeni tokom održavanja fokus grupe, kao i kroz pojedinačne intervjue u Danskoj. Iako obrazovanje na početku nije garantirano izbjeglicama iz BiH u početnoj fazi nakon njihovog dolaska u Dansku, insistiranje zajednice na značaju obrazovanja je primjetno u visokom stepenu obrazovnih dostignuća među pripadnicima druge generacije, te u isticanju činjenice da je obrazovanje među migrantima iz BiH poslužilo kao sredstvo za integraciju unutar danskog društva, o čemu je detaljnije bilo riječi u intervjuima kao i u fokus grupi.
MojaBiH
