Prema informacijama iz grčkog lista To Vima, Vašington i Atina rade na nadogradnji sporazuma o međusobnoj odbrambenoj saradnji po drugi put u tri godine, a SAD su ispostavile Grčkoj svoje zahtjeve za novim vojnim bazama, što uključuje omogućavanje američkoj vojsci da tamo djeluje u okviru NATO-a ali i za vlastite vojne aktivnosti
U sklopu njihovog prvog sporazuma, Vašington je uspostavio vojnu bazu na otoku Kreti. U novom sporazumu iz oktobra 2019. godine proširena je američka vojna baza na otoku Kreti, baze Stefanović, Larisa i Aleksandrupoli postale su dostupne američkoj vojsci, a uz odobrenje Grčke, Vašington će imati priliku koristiti sve vojne objekte u zemlji.
U oktobru 2020. godine, grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias također je rekao da planiraju ili proširiti opseg postojećeg sporazuma o odbrani ili potpisati novi.
Sedinjene Države već imaju četiri vojne baze u Grčkoj. Prošle godine je Atina dodijelila i pomorsku bazu u Aleksandropoliju američkoj vojsci na korištenje.
Ratni brod USS Hershel Woody Williams, jedan od najvećih brodova američke mornarice, trajno je usidren u njihovoj vojnoj bazi na otoku Kreti.
Bivši američki državni sekretar Mike Pompeo, koji je posjetio otok prošle godine, najavio je da će brod trajno ostati usidren na ostrvu.
Iako nedavne izjave iz Grčke jasno govore da američke vojne aktivnosti i baze u toj zemlji nisu u duhu Hladnog rata, nije teško pogoditi da je povećanje američkih vojnih kapaciteta u toj zemlji usmjereno dijelom protiv Turske, kao i Rusije i Kine.
Geopolitički interesi Vašingtona u Sredozemlju mogu se sažeti kao okruživanje Rusije s juga, zaustavljanje Kine s istoka, osiguravanje energetskih interesa u Istočnom Mediteranu i osiguravanje sigurnosti Izraela.
U svom govoru 12. septembra 2020. godine, predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da su potezi Atine na ostrvima izazov za Ankaru i upitao odakle Grčkoj takva hrabrost.
Ankara nije dozvolila Sjedinjenim Državama uspostavljanje novih vojnih baza na svom teritoriju dok je ograničila korištenje postojećih
Iako je u javnosti zastupljeno mišljenje da je Vašington u znak svoje frustracije, zbog turskih vojnih operacija u Siriji i Libiji, odlučio izmjestiti svoje vojne kapacitete iz zračne baze Incirlik na grčki otok Kretu, to ne mora nužno biti slučaj.
Vašington je u Grčku posljednjih godina razmjestio hiljade vojnika, više od hiljadu oklopnih vozila, tenkova, transportnih i drugih vojnih helikoptera.
Međutim, iako je prisutno veliko gomilanje snaga blizu turske granice sa Grčkom, SAD ovim također nastoji kontrolisati ruski vojni transport iz Crnog mora.
Kada je riječ o vojnoj bazi Incirlik, koju američka vojska koristi u sklopu NATO-a, postoji veliko nezadovoljstvo sa američke strane jer na čelu baze se uvijek nalazi zapovjednik koji je turčin, a ne amerikanac.
izvor: nova-zora
Turci u ovoj regiji ne dozvoljavaju, čak ni u sklopu postojeće baze, slobodno kretanje i aktivnosti američkoj vojsci.
U regiji Crnog mora primjetan je porast letova aviona koji obavljaju misije elektroničkog izviđanja, za koje Turska ne želi da lete iznad njenog teritorija.
Stoga jasno je da su se amerikanci tim povodom okrenuli Bugarskoj, Grčkoj i Rumuniji, kako bi sa njihovog teritorija držali pod stalnim pritiskom ruske snage i ograničili njihov manevar unutar Crnog mora.
Također, prema mišljenju pojedinih grčkih vojnih stručnjaka, Sjedinjene Države ovim pripremaju teren za potencijalnu buduću eskalaciju sa Rusijom, i vjeruju kako možda u tom sukobu ne bi dobile željenu podršku od NATO saveznika Turske. Stoga traže alternativu u državama poput Grčke, Bugarske i Rumunije.