PRIJAVA
Američki predsjednik Joe Biden i njegovi najbliži suradnici su izraelske vođe upozoravali da ne izvode znatne napade na Hezbolah, snažnu libanonsku grupu, što bi moglo dovesti do rata između Izraela i Hamasa, prema informacijama američkih i izraelskih dužnosnika koje prenosi New York Times.
Američki dužnosnici su bili zabrinuti da su neki radikalni članovi izraelske vojne vlade željeli konfrontirati Hezbolah čak i tijekom izraelskog dugog sukoba s Hamasom nakon napada 7. listopada. Amerikanci su upozorili Izraelce na poteškoće u suprotstavljanju Hamasu na jugu i znatno jačoj snazi Hezbolaha na sjeveru.
Američki dužnosnici su vjerovali da bi Izrael bio uvučen u rat na dva fronta, a takav sukob bi mogao privući i Sjedinjene Američke Države i Iran, glavnog sponzora Hezbolaha.
Napori najviših američkih dužnosnika da spriječe izraelski napad na Hezbolah, što se prvi put detaljno izvještava, otkrivaju zabrinutost Bidenove administracije zbog ratnog planiranja premijera Benjamina Netanyahua i njegovih suradnika, čak i dok obje vlade nastoje prikazati snažan jedinstveni front u javnosti.
Američki dužnosnici također nastoje smiriti Hezbolah. Na brojnim sastancima diljem Bliskog istoka, američki diplomati su pozivali svoje arapske kolege da pomognu prenijeti poruke Hezbolahu, uključujući preko svojih kontakata u Iranu, kako bi pokušali spriječiti izbijanje rata između Izraela i Hezbolaha, bilo putem akcija Hezbolaha ili Izraela.
Bajdenova administracija strahuje da bi Netanyahu mogao odobriti preventivni napad na Hezbolah neposredno nakon napada Hamasa 7. oktobra , u kojem je poginulo više od 1.400 ljudi.
Ti strahovi su se privremeno smirili jer se Netanyahu “ohladio” od te ideje, ali i dalje postoji zabrinutost zbog dviju mogućnosti: pretjerane izraelske reakcije na raketne napade Hezbolaha i oštre izraelske taktike u očekivanoj kopnenoj ofanzivi protiv Hamasa u Gazi, što bi moglo prisiliti Hezbolah na ulazak u rat.
Američki dužnosnici su upozorili izraelske kolege da na sastancima ove sedmice budu oprezni i da njihove akcije na sjeveru protiv Hezbolaha i na jugu u Gazi ne daju Hezbolahu lagan povod za ulazak u rat. Ovi osjetljivi razgovori održani su tijekom posjeta Bidena Tel Avivu u srijedu i tijekom dugih pregovora državnog sekretara Antonyja J. Blinkena u Izraelu ranije ove sedmice.
Tokom obje posjete, američki dužnosnici su se susreli s Netanyahuom i njegovim vojnim savjetnicima, što je gotovo neviđeno u povijesti Izraela.
Nisu koristili “otvoren jezik” kako bi upozorili Izraelce na provokativne vojne akcije, jer su razumjeli ranjivost koju su izraelski dužnosnici osjećali nakon napada Hamasa 7. oktobra. No, i Biden i Blinken su jasno izrazili svoju zabrinutost, prema američkim i izraelskim dužnosnicima koji su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi otvoreno raspravljali o diplomatskim razgovorima tokom rata.
Jedan od najvećih zagovornika preventivnog napada na Hezbolah bio je Yoav Gallant, ministar obrane, koji je tvrdio da Izrael treba usmjeriti glavni vojni napor na Hezbolah jer predstavlja veću prijetnju od Hamasa, prema izjavama dužnosnika.
Gallant je rekao Blinkenu na sastanku u ponedjeljak da je prošle sedmice zagovarao preventivni udar na Hezbolah, ali su ga drugi dužnosnici preglasali, prema izvorima upućenim u raspravu.
Biden se sastao s izraelskim vojnim kabinetom u srijedu, gdje je Gallant bio prisutan, i istaknuo opasnosti rata na dva fronta postavljajući teška pitanja o brojnim posljedicama punog sukoba s Hezbolahom za Izrael, prema dužnosnicima. Biden je također upozorio na katastrofalne odluke američkih dužnosnika da napadnu Irak i vode dugi otvoreni rat u Afganistanu.
Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće i State Department odbili su komentirati ovu priču. Izraelska vojska i Gallant također su odbili komentirati.
Predstavnik Netanyahua izdao je izjavu u kojoj stoji: “Izrael je ujedinjen u ratu protiv Hamasa. Premijer Netanyahu rekao je da će, ako se Hezbolah pridruži ratu, napraviti ozbiljnu pogrešku i platiti razornu cijenu kao nijedna dosad.
Od 12. do 18. oktobra, tokom jedne maratonske sedmice putovanja državnog tajnika Antonyja J. Blinkena zbog eskalacije krize na Bliskom istoku i tokom posjeta predsjednika Bidena Tel Avivu, Bidenova administracija je razvila svoj pristup i prenosila svoje zabrinutosti Izraelu. Na kraju su se odlučili inspirirati lekcijama naučenim iz prethodnih američkih pretjeranih reakcija na terorističke napade 11. seprembra 2001. godine.
Na konferenciji održanoj u Tel Avivu 12. oktobra, Blinken je izbjegao izravan odgovor na pitanje jednog američkog novinara o tome jesu li Amerikanci izvukli lekcije iz svojeg odgovora na događaje od 11. septembra Međutim, do 18. oktobra, kako su se razgovori razvijali, kako su Biden i Blinken razgovarali izravno s izraelskim vođama, američki su dužnosnici otvoreno podsjećali Izraelce na američke pogreške i kritizirali ih, čak i tijekom govora predsjednika Bidena u Tel Avivu.
Trenutno, izraelski premijer Netanyahu se suzdržava od podrške velikom napadu na Hezbolah, unatoč ohrabrivanju ministra obrane Gallanta i viših vojnih generala, prema američkim i izraelskim izvorima. Izraelska vojska do sada nije reagirala nadmoćnom silom na kontinuirane raketne napade Hezbolaha. Međutim, dinamika rata može se brzo promijeniti.
Američki i izraelski dužnosnici ističu da nisu pronašli dokaze koji bi sugerirali da su Hezbolah ili Iran bili umiješani u planiranje napada Hamas-a. Čini se da su i neki visoki dužnosnici Hezbolaha i Irana bili iznenađeni ovim napadima. Dužnosnici SAD-a i njihovi saveznici su tijekom godina vjerovali da vođe Hezbolaha pokušavaju izbjeći opći sukob s Izraelom.
CIA je dugo predviđala da će Izrael suočiti s izazovima u slučaju rata s Hamasom i Hezbolahom. Nedavno su analizirali duboke podjele u izraelskom društvu oko Netanyahuovih prijedloga za promjene u pravosuđu, što je oslabilo izraelsku vojsku, prema izvorima.
Prvi put su dužnosnici Bijele kuće postali zabrinuti zbog mogućeg širenja rata nakon što su čuli o raspravi među izraelskim dužnosnicima o preventivnom napadu na Hezbolah i usredotočenju glavnih napora na tu skupinu. Dužnosnici Bijele kuće su jasno rekli Izraelcima da je to loša ideja.
Unutar izraelske rasprave, Netanyahu je izrazio određenu podršku napadu, ali neki vojni dužnosnici izrađivali su plan koji se usredotočio na Hezbolah, prikrivajući ga invazijom na Gazu. Netanyahu nije odlučio provesti taj plan, što je razočaralo Gallanta i druge pristaše tog plana.
Kad je državni tajnik Blinken stigao u Tel Aviv u svoj prvi ratni posjet 12. oktobra, američki dužnosnici su se osjećali manje zabrinuto zbog mogućeg izraelskog napada na Hezbolah, ali su i dalje bili zabrinuti zbog moguće pretjerane reakcije Izraela na neprestane raketne napade Hezbolaha.
Hezbolah je ispaljivao rakete na sjeverni Izrael od početka izraelskog sukoba s Hamasom, što je rezultiralo izraelskim zračnim napadima i artiljerijskom vatrom na jugu Libanona. Međutim, Hezbolah se do sada suzdržavao od izvođenja većeg napada. Grupa je postala jača i bolje naoružana od posljednjeg rata s Izraelom 2006. godine. Bidenova administracija također provodi diplomatske i vojne napore kako bi odvratila Hezbolah od ulaska u rat protiv Izraela, jer bi to moglo privući Iran u konflikt.
