Predavanje na temu „Neiskorištene mogućnosti Dejtonskog sporazuma za integraciju Bosne i Hercegovine“ održao je akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić, dok je moderatorica diskursa bila doc. dr. Berina Beširović.
U središtu diskusije našla su se pitanja ustavnog položaja Bosne i Hercegovine, odnosa države i entiteta, mogućnosti jačanja državnih nadležnosti te potrebe za prevazilaženjem postojećih političkih i institucionalnih blokada.
Kurtćehajić: Dejtonski sporazum sadrži mehanizme za snažniju državu
Akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić istakao je da Dejtonski mirovni sporazum predstavlja bolan historijski kompromis kojim nijedna strana nije u potpunosti zadovoljna, ali da istovremeno sadrži značajne ustavne mehanizme za opstanak, integraciju i budući razvoj Bosne i Hercegovine.
Posebnu pažnju posvetio je članu III/5 Ustava Bosne i Hercegovine, koji reguliše dodatne nadležnosti države.
Prema njegovom tumačenju, ova odredba ne omogućava samo prijenos nadležnosti na osnovu dogovora entiteta nego otvara i mogućnost preuzimanja dodatnih državnih odgovornosti neophodnih za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnopravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine.
Kurtćehajić smatra da upravo ovaj dio Ustava predstavlja jednu od najvažnijih, ali nedovoljno iskorištenih mogućnosti Dejtonskog sporazuma.
Prema njegovom pravnom tumačenju, za određene dodatne nadležnosti nije nužno potrebna saglasnost entiteta, pri čemu je ukazao na ulogu visokog predstavnika kao konačnog autoriteta za tumačenje civilnog dijela mirovnog sporazuma.
Naglasio je da potencijal ove odredbe nije dovoljno prepoznat ni među međunarodnim predstavnicima ni među domaćim političkim akterima.
Bosna i Hercegovina nije nastala spajanjem entiteta
Jedna od važnih tema diskursa bio je pravni kontinuitet države Bosne i Hercegovine.
Kurtćehajić je podsjetio da član I Ustava BiH jasno potvrđuje kontinuitet međunarodnopravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, uključujući njeno članstvo u Ujedinjenim nacijama, uz izmijenjenu unutrašnju strukturu.
Time je, kako je naglasio, ustavno neutemeljena tvrdnja da su Bosnu i Hercegovinu stvorila dva entiteta.
Posebno je ukazao i na član III/3(b) Ustava BiH, koji propisuje obavezu entiteta i njihovih administrativnih jedinica da se pridržavaju državnog Ustava i odluka institucija Bosne i Hercegovine.
Govoreći o političkoj retorici, Kurtćehajić je upozorio na učestalo korištenje izraza poput „državna zajednica“, „zajedničke institucije“ ili predstavljanje Republike Srpske kao države.
Prema njegovim riječima, takva terminologija doprinosi pogrešnom razumijevanju ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Istakao je i da Dejtonski sporazum ne predviđa pravo bilo kojeg entiteta na jednostrano izdvajanje iz Bosne i Hercegovine.
Diskriminacija građana i Ostalih kao ustavni problem
Tokom predavanja otvoreno je i pitanje nejednakog ustavnopravnog položaja građana Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda.
Kurtćehajić je ukazao na nesklad između preambule Ustava, u kojoj se spominju konstitutivni narodi, Ostali i građani Bosne i Hercegovine, te pojedinih normativnih odredbi koje političko odlučivanje dominantno zasnivaju na predstavljanju tri konstitutivna naroda.
Posebno je podsjetio na član II Ustava BiH, kojim se garantuju ljudska prava i osnovne slobode, direktna primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima i zabrana diskriminacije.
Ova pitanja dodatno naglašavaju potrebu za ustavnim i izbornim reformama kojima bi se osigurala ravnopravnost svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
Beširović: Bosni i Hercegovini potrebne su funkcionalne institucije
Moderatorica diskursa, doc. dr. Berina Beširović, naglasila je da Bosna i Hercegovina mora prevazići postojeći model funkcionisanja obilježen političkim blokadama, institucionalnim opstrukcijama i nedovoljnom odgovornošću domaćih političkih struktura.
Prema njenim riječima, institucija visokog predstavnika i dalje ima značajnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka i provođenju civilnog dijela Dejtonskog sporazuma, posebno u situacijama kada domaći politički akteri ne osiguravaju provođenje odluka Ustavnog suda BiH.
Ipak, naglasila je da se dugoročna stabilnost i integracija države ne mogu zasnivati isključivo na međunarodnom nadzoru.
Za stvaranje funkcionalne i demokratske države neophodni su ustavna reforma, uklanjanje diskriminatornih odredbi iz izbornog sistema, jačanje pravosuđa i veća odgovornost domaćih institucija.
Posebnu važnost pridala je evropskim integracijama, koje predstavljaju priliku za uspostavljanje efikasnijeg sistema odlučivanja, vladavine prava i jednakog tretmana svih građana.
„Dejtonski sporazum zaustavio je rat, ali ne smije biti granica političkog i institucionalnog razvoja Bosne i Hercegovine. Naš cilj mora biti država u kojoj se odluke donose, zakoni provode, a ustavni poredak poštuje na cijeloj njenoj teritoriji. OHR ima važnu ulogu dok postoje razlozi za međunarodni nadzor, ali trajna integracija mora biti rezultat snažnih domaćih institucija i političke odgovornosti“, poručila je Beširović.
Dejton kao temelj mira, ali ne i konačna granica razvoja države
Akademski diskurs ukazao je na važnost ponovnog razmatranja ustavnih mogućnosti koje pruža Dejtonski mirovni sporazum, posebno u vremenu kada Bosna i Hercegovina nastoji ubrzati svoj evropski put i unaprijediti funkcionalnost državnih institucija.
U fokusu predavanja bila je poruka da postojeći ustavni okvir, uprkos brojnim nedostacima, sadrži odredbe čiji potencijal za jačanje državnih institucija, prema iznesenim tumačenjima, još nije u potpunosti iskorišten.
Novinarska ekipa TV Sensor pratila je ovaj akademski diskurs, na kojem su otvorena značajna pravna i politička pitanja o budućnosti Bosne i Hercegovine, njenom suverenitetu, institucionalnom razvoju i ravnopravnosti svih njenih građana.







