Krleža i Bosna: Gradimir Gojer o književnom i teatarskom naslijeđu koje nastavlja živjeti

Bosanska akademija nauka i umjetnosti “Kulin ban” danas je u hotelu Holidey organizirala akademski diskurs na temu “Krleža i Bosna”. Predavać je bio akademik Gradimir Gojer a moderator doc. dr. Muhamed Šemoski, dopisni član i generalni sekretar BANUKA-a.

Bosanska akademija nauka i umjetnosti “Kulin ban” danas je u hotelu Holidey organizirala akademski diskurs na temu “Krleža i Bosna”. Predavać je bio akademik Gradimir Gojer a moderator doc. dr. Muhamed Šemoski, dopisni član i generalni sekretar BANUKA-a.

Predavač na diskursu „Krleža i Bosna“, kojem je prisustvovao novinar portala tvsensor.com, bio je akademik Gradimir Gojer. Razgovor je moderirao doc. dr. Muhamed Šemoski, dopisni član i generalni sekretar Akademije.

U uvodnom obraćanju Šemoski je istakao značaj proučavanja odnosa velikih književnih stvaralaca prema Bosni i njenoj kulturnoj historiji. Govoreći o Krleži, naglasio je da njegovo djelo, osim književne vrijednosti, otvara pitanja društva, identiteta i kulturnog pamćenja.

Posebnu pažnju posvetio je bosanskoj kulturnoj baštini i srednjovjekovnim stećcima, ukazujući na potrebu da se Krležin odnos prema Bosni razmatra u širem književnom, historijskom i civilizacijskom kontekstu.

Gojer je svoje izlaganje zasnovao na uzajamnom odnosu Krležinog stvaralaštva i bosanskohercegovačkog kulturnog prostora. Uz književnost, u fokusu su bili izdavačka djelatnost, teatrologija i scenska uprizorenja njegovih djela.

Prema Gojerovom tumačenju, bosanskohercegovački stvaraoci pokazali su da Krležin opus razumiju i kroz vlastite autorske postupke višeslojno nadograđuju. Njegova djela tako postaju prostor novih čitanja, umjetničkih eksperimenata i različitih scenskih interpretacija.

Osvrćući se na historiju izvođenja Krležine dramatike u Bosni i Hercegovini, Gojer je ukazao na doprinos domaćih pozorišnih kuća i umjetnika njenoj afirmaciji. U takvim susretima književnog teksta i pozorišne scene, Krležino stvaralaštvo nastavlja živjeti u novim društvenim i kulturnim okolnostima.

Izlaganje je ujedno podsjetilo na ulogu bosanskohercegovačkih izdavača, književnika i teatrologa u približavanju Krležinog djela čitaocima i publici. Bosna i Hercegovina u tom je odnosu predstavljena kao sredina koja aktivno učestvuje u tumačenju i umjetničkom razvoju njegovog naslijeđa.

Diskurs je otvorio i šira pitanja odnosa književnosti i historije, kulturnog identiteta te odgovornosti intelektualaca prema društvu u kojem djeluju.

Događaj je održan u okviru ciklusa „Akademski diskursi“, kojim Bosanska akademija nauka i umjetnosti „Kulin ban“ otvara prostor za razgovore o nauci, umjetnosti i kulturnom naslijeđu. Prema najavi organizatora, ciklus će biti nastavljen susretima posvećenim značajnim ličnostima, idejama i pojavama bosanskohercegovačkog intelektualnog i kulturnog života.

0 Komentari
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare

Nema poruka za prikaz

0 Komentari
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare