PRIJAVA
Saopštenje Predsjednika BANUK-a akademika prof. dr. Suada Kurtćehajića.
Danas je usvojeno trinaest zaključaka na Narodnoj skupštini entiteta Rs od kojih svaki zahtijeva adekvatnu reakciju ali je među njima i dvanaesti zaključak koji je izuzetno opasan za budućnost Bosne i Hercegovine i i sigurnost svih njenih građana i koji glasi:
Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Kolegijum Narodne skupštine da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske.
Ovo se nikako ne smije potcijeniti.
Treba se podsjetiti da su Slovenija i Hrvatska napravile nelegalni referendum za otcjepljenje od Jugoslavije. U decembru 1991. godine Slovenija je imala referendum.
• Pitanje na referendumu glasilo je:
“Da li Republika Slovenija treba da postane samostalna i nezavisna država?”
• Rezultati:
• Od ukupnog broja birača, na referendum je izašlo 93,2%.
• Od onih koji su glasali, 88,5% je bilo za nezavisnost.
• To znači da je više od plebiscitom traženih 50% svih upisanih birača podržalo nezavisnost (dakle, ne samo većina izašlih).
• Politički značaj:
• Rezultati su objavljeni 26. decembra 1990.
• Skupština Republike Slovenije proglasila je da će odluka biti sprovedena u roku od šest mjeseci.
• Na osnovu toga, 25. juna 1991. Slovenija je i formalno proglasila nezavisnost.
• To je dovelo do Desetodnevnog rata (27. jun – 7. jul 1991.) između slovenačkih teritorijalnih snaga i Jugoslovenske narodne armije (JNA).
Nakon neuspjele sjednice Predsjedništva SFRJ i vrha Generalštaba JNA 12/13 mart. 1991 o uvođenju vanrednog stanja Hrvatska se odvažila i napravila sličan referendum
Referendum o nezavisnosti Hrvatske održan je 19. maja 1991. godine. Evo glavnih podataka:
• Pitanje je bilo dvostruko:
1. “Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu RH i Republike Slovenije za razrješenje političke krize u SFRJ)?”
2. “Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?”
• Rezultati:
• Na referendum je izašlo oko 83% birača.
• Od toga, 94,17% glasalo je za nezavisnost, tj. za prvo pitanje.
• Samo 4,4% glasalo je za ostanak u Jugoslaviji.
• Većina hrvatskih Srba (oko trećine stanovništva u to vrijeme) bojkotovala je referendum.
• Posljedice:
• Na osnovu referenduma, 25. juna 1991. Sabor RH donio je Deklaraciju o nezavisnosti i raskinuo državne veze s Jugoslavijom (istog dana kad i Slovenija).
• Zbog posredovanja Evropske zajednice (Brionska deklaracija), primjena odluke je bila odgođena na tri mjeseca.
• Nakon isteka moratorija, 8. oktobra 1991. Hrvatski sabor potvrdio je konačni raskid svih državnopravnih veza sa Jugoslavijom.
Državni sekretar SAD zabrinut dolazi u Beograd 22.juna 1991. godine da poruči tri stvari američke politike prema Jugoslaviji: prva da je SAD čvrsto stoji uz Jugoslaviju, druga da SAD neće dozvoliti nikakve ratne sukobe u Jugoslaviji i treća da SAD neće podržati nikakve secesionističke pokrete.
Tri dana nakon ovih njegovih izjava Slovenija i Hrvatska proglašavaju nezavisnost, počinje desetodnevni rat u Sloveniji a poslije krvavi rat u Hrvatskoj. 07. aprila 1992. godine SAD je priznala Sloveniju i Hrvatsku ali i Bosnu i Hercegovinu kao nezavisne države.
Po sličnom modelu pokušava Dodik progurati nelegalan referendum za otcjepljenje entiteta Republika srpska i staviti međunarodnu zajednicu pred svršen čin. Na ovo trebaju ozbiljno reagovati sve političke institucije u Bosni i Hercegovini ali i intelektualci od kojih mnogi spavaju, obavijestiti sve relevantne međunarodne institucije, pokrenuti krivične postupke protivi ključnih političara u vrhu Rs koji su za ovo najodgovorniji, upaliti alarm najvećeg stepena da se sutra ne budemo čudili šta nas snađe.
