PRIJAVA
Sa oko 800 stanovnika, Vatikan je najmanja nezavisna država na svijetu. Njegov unutrašnji život, međutim, podsjeća na poseban svijet – naročito kada je riječ o upravljanju osobljem. Ko god radi u Vatikanu – bilo kao svećenik, službenik, pripadnik Švicarske garde ili IT-tehničar – dio je neobičnog sistema: ovdje vrijede posebni zakoni, posebna radna vremena – i poseban sistem plaća.
Svećenici, kardinali, laici – hijerarhija plata s mjerom
Kardinali koji rade u vatikanskoj administraciji, prema navodima portala „Gizmodo“, zarađuju oko 4.000 do 5.000 eura mjesečno – što je visoka suma ako se uzmu u obzir brojne pogodnosti koje imaju. Svećenici i redovnici zaposleni u državnoj službi dobijaju između 1.500 i 2.500 eura.
Laici, odnosno svjetovni radnici, zarađuju u zavisnosti od zadatka i radnog staža između 1.300 i 3.000 eura mjesečno. Iako te brojke djeluju umjereno u međunarodnom kontekstu, Vatikan nudi brojne dodatne beneficije: prihodi su oslobođeni poreza, stanovi su subvencionirani, pristup jeftinoj kupovini je moguć – a radna sedmica traje 36 sati.
Rezanja u krizi: I Sveta Stolica mora štedjeti
Uprkos bogatoj tradiciji, finansijsko stanje Crkvene države nije uvijek blistavo. Papa Franjo je 2021. naredio značajno smanjenje plata. Kardinalima je plata smanjena za deset posto, visokim službenicima i šefovima odjela između tri i osam posto, prema navodima „Catholic News Agency“.
Razlog je bilo predviđeno budžetsko uskrćenje od preko 60 miliona američkih dolara (52,88 miliona eura), izazvano između ostalog gubicima u turizmu usljed pandemije koronavirusa. U 2024. godini Vatikan je zabilježio budžetski deficit od oko 83 miliona eura.
Država upravlja globalnom mrežom imovine: nekretnine u Rimu i Londonu, udjeli u preduzećima, umjetnička blaga, donacije. Uprava za dobra Apostolske stolice (APSA), koja upravlja vatikanskom imovinom, u svom godišnjem izvještaju za 2023. godinu prijavila je dobit od 45,9 miliona eura. To je povećanje od 13,6 miliona eura u odnosu na prethodnu godinu – ali uprkos tome, budžetska rupa je i dalje velika.
Od te dobiti, 37,9 miliona eura – odnosno 82,6 posto – koristi se za podršku radu i aktivnostima Rimske kurije. Preostalih 7,9 miliona eura reinvestira se u APSA-u kako bi se povećala imovina.
Upravljanje svime time povjereno je malom timu – od revizora i arhivistkinja do stručnjaka za komunikacije. Njihove plate možda ne odražavaju veliku odgovornost koju imaju, ali se rad u Vatikanu i dalje smatra prestižnim i sigurnim.
Rad za vjeru – s određenim pogodnostima
Odluka da se radi u Vatikanu najčešće nije motivirana finansijama, već idejama. Mnogi zaposleni su duboko religiozni i svoj rad vide kao doprinos misiji Crkve.
Ipak, Vatikan nastoji profesionalizirati rad i prilagoditi se tržištu – posebno kada je riječ o stručnjacima za tehniku, komunikacije i finansije. Jer i u Crkvenoj državi vrijedi pravilo: dobri radnici žele biti pošteno plaćeni.
Želite li i prijevod naslova u drugom tonu (npr. formalniji)?
