PRIJAVA
Pred božićne praznike u Bosni i Hercegovini redovno se otvara tema kićenja jelke, koja izaziva podijeljena mišljenja. Među muslimanima, stavovi prema ovoj praksi variraju. Dok vjernici obično odvraćaju od ove tradicije, oni koji ne prakticiraju vjeru često rado kite božićne jelke, opravdavajući to simbolikom Nove godine. Zbog ovih razlika, odlučili smo istražiti otkud dolazi ova tradicija i šta ona zapravo simbolizira.
Pagansko porijeklo kićenja jelke
Tradicija kićenja božićne jelke ima svoje korijene u drevnim paganskim običajima, mnogo prije nego što je postala dio kršćanske božićne proslave. U raznim kulturama, zimzeleno drveće smatralo se simbolom života i obnove tokom najmračnijih zimskih mjeseci. Evo nekoliko ključnih tačaka o njenom porijeklu:
Drevne evropske civilizacije
Stari Germani i Skandinavci koristili su zimzeleno drveće i grane u ritualima tokom zimskog solsticija. Vjerovali su da zimzeleno drveće simbolizira život i nadu u najmračnijim danima zime. Ovi narodi ukrašavali su svoje domove zimzelenim granama kako bi se zaštitili od zlih duhova i privukli sreću. Kelti su zimzelene biljke poput božikovine, bršljana i imele povezivali s vječnim životom i zaštitom od zlih sila.
Rimski festival Saturnalia
Tokom festivala posvećenog bogu Saturnaliji, Rimljani su ukrašavali domove zimzelenim granama. Ovaj praznik, koji se slavio oko 25. decembra, uključivao je gozbe, darivanje i slavljenje ciklusa svjetla i tame, simbolizirajući početak novog života nakon najkraćeg dana u godini.
Svetost drveta u predkršćanskim vjerovanjima
U mnogim drevnim religijama, drveće je imalo sveto značenje. Zimzeleno drveće simboliziralo je otpornost i moć, jer ostaje zeleno tokom zime kada ostatak prirode miruje ili umire.
Kićenje jelke u kršćanskoj tradiciji
Tradicija kićenja jelke postala je dio kršćanstva u srednjem vijeku, posebno u germanskim zemljama. Smatralo se da jelka simbolizira rajsko drvo iz biblijske priče o Adamu i Evi. U 16. stoljeću, Martin Luther, reformator, popularizirao je običaj stavljanja svijeća na jelku kako bi simbolizirao zvijezde na nebu.
Zaključak
Iako se danas božićna jelka snažno povezuje s kršćanskim praznicima, njeni korijeni leže u drevnim paganskim obredima i tradicijama koje su slavile prirodu, život i svjetlost tokom najmračnijih dana u godini. Stoga kićenje jelke, bez obzira na savremeno značenje, nosi u sebi naslijeđe više kultura i vjerovanja.
Zašto muslimani vjerinici kritikuju kićenje jelke?
Većina muslimana se protivi kićenju božićne jelke jer se ova tradicija ne uklapa u islamska vjerska načela i identitet. Islam snažno naglašava očuvanje jedinstvenosti islamskog vjerovanja i prakse, te izbjegavanje usvajanja običaja koji potiču iz drugih vjerskih ili paganskih tradicija. Evo nekoliko ključnih razloga:
Vjerski identitet
U islamu se njeguje jasna razlika između islamskih običaja i običaja drugih religija ili kultura. Kićenje jelke ima snažnu povezanost s kršćanskim praznikom Božića, ali i sa starim paganskim ritualima, što mnogi muslimani vide kao udaljavanje od islamskih vrijednosti.
Simbolika tradicije
Iako se neki pravdaju da je kićenje jelke povezano s proslavom Nove godine, povijesno i kulturno gledano, jelka ostaje simbol Božića i tradicija koja potječe iz drugih vjerovanja. Usvajanje takvih običaja može se smatrati neprimjerenim u kontekstu islamskog monoteizma (tewhida).
Izbjegavanje imitacije drugih religija
Poslanik Muhammed, a.s., u mnogim hadisima upozorava muslimane da ne imitiraju prakse drugih naroda i religija kako bi očuvali autentičnost svoje vjere. Ova preporuka potiče muslimane da se pridržavaju islamskih običaja i izbjegavaju usvajanje praksi koje nisu u skladu s islamom.
Kultura i tradicija
Muslimani u Bosni i Hercegovini imaju bogatu tradiciju obilježavanja islamskih praznika poput Bajrama, koja uključuje vlastite običaje i simbole. Kićenje jelke kao dio božićnih običaja nije dio ove tradicije i mnogi smatraju da nema potrebe usvajati običaje koji nisu dio njihove kulturne i vjerske baštine.
Muslimani koji se protive kićenju jelke to čine kako bi očuvali svoj vjerski i kulturni identitet te slijedili islamska načela koja ih podučavaju jasnoći u vjerovanju i praksi.
U islamu se njeguje jasna razlika između islamskih običaja i običaja drugih religija ili kultura. Kićenje jelke ima snažnu povezanost s kršćanskim praznikom Božića, ali i sa starim paganskim ritualima, što mnogi muslimani vide kao udaljavanje od islamskih vrijednosti.
