PRIJAVA
Međunarodni sud pravde (ICJ) donio je odluku da Izrael mora osigurati da njihove snage ne čine genocid u Gazi, ali i sprečiti poticanje na genocid i moraju poduzeti hitne mjere za poboljšanje humanitarne situacije.
Sudije su saopštile i da Izrael mora da osigura da se sačuvaju dokazi činjenja navodnog genocida. Sud je naglasio da odluka potpada pod međunarodnu obavezu Izraela.
Izrael mora u roku od mjesec dana prijaviti sudu šta radi na ispunjavanju odluke.
Odluka dolazi nakon procesa kojeg je 29. decembra pokrenula Južnoafrička Republika u kojem traži da Sud uvede hitne mjere kojima će Izraelu naložiti da obustavi operacije u Gazi.
U svojoj tužbi Južnoafrička Republika tražila je i hitno zaustavljanje vojne operacije u Gazi, no sud nije naredio primirje.
Za mjere je glasala većina sudskog vijeća odnosno za većinu mjera glasalo je 15 od 17 sudija. U većini slučajeva protiv su bili sudija iz Izraela i u svim slučajevima protiv je bila sutkinja iz Ugande.
U ranijem obrazlaganju odluke Sud je saopštio da neće odbaciti slučaj protiv Izraela, te da imaju nadležnost da iznose hitne mjere u slučaju genocida.
Sud priznaje prava Palestinaca u Gazi da budu zaštićeni od genocida, te su također naveli da Palestinci potpadaju pod zaštitu u okviru Konvencije o sprečavanju genocida. Navode i da vide rizike od pogoršavanja situacije u Gazi.
Odluku je pročitala sutkinja Joan Donoghue. Osvrćući se na reakciju Izraela kao odgovor na napad Hamasa od 7. oktobra sutkinja Donoghue je ocenila da je vojna operacija Izraela uzrokovala civilne žrtve, veliku štetu Gazi i raseljavanje ogromne većine stanovništva. Izrazila je duboku zabrinutost Suda zbog kontinuiranog gubitka života i ljudske patnje.
Tokom trajanja izricanja odluke ispred zgrade suda održavali su se protesti na kojima je bilo nekoliko stotina osoba.
U prijavi Južnoafrička Republika je od Suda tražila da naredi Izraelu da obustavi vojne aktivnosti u Gazi, da zaustavi genocidne radnje ili da preduzme razumne mere za sprečavanje genocida, te podnese redovne izvještaje ICJ-u o tim merama.
Južnoafrički podnesak ima 84 stranice, a u njemu se navodi da Izrael vrši genocid nad Palestincima, da ih ubijaju, nanose ozbiljne mentalne i telesne povrede i da stvaraju uslove za život koji dovode do “njihovog fizičkog uništenja.”
Južnoafrička Republika prijavu zasniva na Konvenciji iz 1948. godine o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, koja je sastavljena nakon Drugog svetskog rata i holokausta. Izrael je tužbu ocenio “neosnovanom”.
Presude ICJ-a su konačne i bez žalbe, ali ne postoji instrument kojim bi se države mogle prisiliti da ih primene.
Proces može trajati godinama
Međunarodni sud pravde se izjašnjava samo o privremenim merama. To je prvi korak u slučaju koji bi mogao trajati godinama.
U principu, sudije Međunarodnog suda pravde često odobravaju privremene mere, koje se uglavnom sastoje od traženja od države da se suzdrži od bilo kakve radnje koja bi mogla pogoršati pravni spor.
Sudsko veće koje donosi odluku broji 17 sudija, među kojima je 15 stalnih i po jedan sudija koje imenuje Južnoafrička Republika i Izrael. Odluka se donosi prostom većinom.
Kako je do ovog došlo?
Izrael je započeo bombardovanje i blokadu Gaze nakon što je 7. oktobra Hamas, kojeg SAD i EU smatraju za terorističku organizaciju, napao izraelsku teritoriju. U napadu je ubijeno oko 1.200 osoba, a zarobljeno oko 250 talaca. Izrael je odgovorio napadima na Gazu. Prema podacima ministarstva zdravstva koje vodi Hamas ubijeno je oko 25.000 osoba.
Kao odgovor na ovo Južna Afrika je pred Međunarodnim sudom pravde optužila Izrael za genocid.
