PRIJAVA
Prije 15-tak dana, tačnije 1. juna ove godine, Izvještajna komisija za BiH, koja djeluje pod okriljem Komiteta za vanjske poslove EU, usvojila je izvještaj o stanju u našoj zemlji, koji je proslijeđen Evropskom parlamentu na usvajanje.
Generalne ocjene iznesene u ovom izvještaju svode se na do sada izrečene stavove da se snažno podržava put BiH ka članstvu u EU, da BiH treba ispuniti 14 prioritetnih zadataka iz Izvještaja Evropske komisije, da se osuđuju svaka priča o podjeli zemlje, da se osuđuju glorifikovanja ratnih zločinaca i negiranje ratnih zločina… Dakle, ništa što do sada nije rečeno.
Glasanje protiv
Međutim, ono što je zanimljivo je da su sva tri člana ove komisije koji dolaze iz Hrvatske, Željana Zovko, Sunčana Glavak i Tonino Picula, bili protiv njegovog usvajanja. Osim njih protiv su bili evropski parlamentarci Maximilian Krah iz Njemačke, Thierry Mariani i Jerome Riviere iz Francuske, Harald Vilimsky iz Austrije i Kostas Papadakis iz Grčke. Inače, od 70 članova izvještajne komisije koji su glasali, njih 50 je podržalo izvještaj, osam spomenutih je bilo protiv, a 12 ih je bilo suzdržano.
Zaključak izvještajne komisije se sastoji od 98 tačaka, a obrađuje pitanja: pomirenje, funkcionisanje demokratkih institucija, vladavina prava, ljudska prava, socio-ekonomske reforme, te povezanost energija i okoliš.
U uvodnom dijelu zakljmučaka govori se kako se snažno podržava evropski put BiH, uz provođenje svih postavljenih zadataka i ispunjavanje zadatih standarda. Istovremeno se poziva Vijeće EU da ovaj evropski put BiH dodatno osnaži time što će garantovati da će naša zemlja dobiti status kandidata odmah nakon što izvrši postavljene obaveze. Također, pozdravljeni su do sada načinjeni pozitivni pomaci, među kojima je istaknuto održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
– Ponovo ističemo da put ka članstvu u EU zavisi od uspostave održivog mira, dugoročne stabilnosti, društvene kohezije i iskrenog pomirenja, koje će garantovati demokratski i multikulturalni karakter BiH. Pozivamo nadležne da na efikasan način procesuiraju slučajeve ratnih zločina u skladu sa Revidiranom državnom strategijom o procesuiranju ratnih zločina. Osuđujemo svaki oblik istorijskog revizionizma, neprovođenja odluka Međunarodnog suda za ratne zločine i Međunarodnog suda pravde, protivustavne, secesionističke, nacionalističke i zapaljive retorike, kao i sličnih djelovanja, negiranja ili glorifikacije ratnih zločina koji su počinjeni u toku rata 90-tih, uključujući i genocida u Srebrenici. Pozivamo da dugo očekivano djelovanje kako bi se riješio status desetina hiljada žena koje su u toku rata silovane ili su pretrpile bilo koji drugi oblik seksualnog nasilja u toku rata 90-tih.
Obrazovanje mladih
Ponovo potvrđujemo snažnu podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nezavisnosti BiH. Osuđujemo izjave i prijedloge koji imaju za cilj podrivanje državnosti i ustavnog poretka BiH i ističemo da sve bh. vlasti, institucije, zvaničnici i politički lideri treba da rade na usklađivanju Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, navodi se, između ostalog među zaključcima ovog dokumenta.
U dijelu koji govori o pomirenju, ističe se činjenica da se još uvijek 7.200 osoba vode kao nestale, te se pozivaju vlasti svih zemalja u regionu da se angažuju na prikupljanju podataka o svim žrtvama rata. Također, pozdravljena je činjenica da su do sada pronađeni posmrtni ostaci oko 30.000 osoba koje su se vodila kao nestale. Poziva se na zaštitu i rješavanje problema svih civilnih žrtava rata, posebno žrtava genocida u Srebrenici.
– Pozivamo na usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida, Holokausta, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, stoji u izvještaju.
Posebna pažanja je posvećena pitanju mladih i s tim u vezi se ističe kako je potrebno učiniti sve da se mladi zadrže u BiH. Jedan od osnovnih preduslova za to je, tvrde autori izvještaja, je da se mladima ponudi kvalitetno obrazovanje, oslobođeno bilo kakve diskriminacije, bez obzira na etničku, kulturnu ili bilo koju drugu pripadnost učenika. Ističe se kako različito tumačenje bliske prošlošti u udžebenicima negativno utiče na osjećaj mladih prema vlastitoj državi, kao i na društveno povezivanje. Zbog toga se predlaže provođenje reforme obrazovanja koja će omogućiti mladim ljudima u BiH da se priključe evropskim standardima us ticanju znanja, uključujući i mogućnost razmjene učenika i studenata puterm različitih evropskih programa.
– Naglašavom potrebu da se što prije ukine segregacija u obrazovanju, koja je oličena prije svega u trenutnoj praksi poznatoj kao “dvije škole pod jednim krovom”, kojom se institucionaliziraju etničke podjele, uspostavljeni stereotipi i predrasude i jača nepovjerenje tako što se sprječavaju kontakti učenika različitog etničkog porijekla. Ukidanje ove prakse nije jedini preduslov za pomirenje, ali njeno zadržavanje dugoročno rpedstavlja opasnost po sigurnost i stabilnost zemlje, stoji u izvještaju.
Funkcionisanje države
U oblasti djelovanja demokratskih institucija ističe se potreba provođenja 14 prioriteta navedenih u Misšljenju Evropske komisije. Također se poziva na provođenje izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH. Međutim, nigdje u zaključcima se ne spominje legitimno predstavljanje, presuda “Ljubić” ili konstitutivni narodi. Umjesto toga, izvještajna komisija poziva na izmjene kojima će se osigurati jednaka prava svim građanima BiH, u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Poziva se da se ove izmjene provedu prije narednih općih izbora 2022. godine.
Zanimljivo je da se u izvještaju poziva na jedan novi pricip, koji isključuje dosadašnju praksu sastajanja isključivo lidera HDZ-a i SDA Dragana Čović i Bakira Izetbegovića.
– Pozivamo međunarodne predstavnike da osiguraju uslove i da aktivno podrže inkluzivan dijalog o ustavnim promjenama, koji će se voditi u institucijama u kojima se nalaze izabrani zvaničnici, tačnije u parlamentu, uz aktivno učešće predstavnika civilnog društva i građana, stoji u zaključcima.
Također, pozivaju se vlasti na svim nivoima da provedu potrebna usklađivanja državnih, entitetskih i kantonalnih zakona, čime bi se osiguralo da BiH fukcioniše kao jedinstvena država.
Svim zaključcima se, zapravo, nastoji osnažiti funkcionisanje BiH kao države, pri tome ni na koji način ne ugrožavajući nadležnosti nižih nivoa vlasti, piše Oslobođenje.
Cijeli dokument možete pročitati na ovom linku.
