PRIJAVA
Na portalima ovih dana se od strane premijerke R. Srbije najavljuje početak gradnje hidroelektrane na rijeci Drini. O ovom problemu sam komentarisao u dnevnom listu „Avaz“ misleći da će ti komentari biti razlog za preduzimanje konkretnih aktivnosti od strane vlasti BiH. Koliko sam mogao propratiti u medijima, jedino je gospodin dr. Denis Zvidzić ovo pitanje kandidirao u Parlamentu BiH, s tim da nikakvih rezultata po tom pitanju očito nije bilo. Postavljam pitanje koje me veoma zabrinjava, a to je da li su to BiH i predstavnici vlasti BiH pristali da prirodna granica Drina izmjeđu BiH i Srbije se ukine izgradnjom nove hidroelektrane?
Status državne imovine u BiH nije riješen, ali kao što je poznato osnov za rješavanje prava na imovinu između država se zasniva na Bečkoj konvencijii o sukcesiji država u odnosu na međunarodne ugovore iz 1978. godine, kao i Bečkoj konvenciji o sukcesiji država u odnosu na imovinu, arhivu i dugove iz 1983. godine. Kad je u pitanju bivša SFRJ moram napomenuti da je zaključen Sporazum o sukcesiji koji se sastoji od 7 pojedinačnoih Aneksa. Sporazum o sukcesiji je stupio na snagu 2004. godine. Iste godine Vijeće minsitara BiH donijelo je Odluku o formiranju Komisije za utvrđivanje i raspodjelu državne imovine. Ova Komisija nije odgovorila svojoj obavezi iz razloga što se je susrela sa ozbiljnim opstrukcijama u radu. Svjestan ove činjenice i problema, 2005. godine se od strane Visokog predstavnika nameće Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. U članu 3. ovog zakona formirana je Komisija za državnu imovinu kojom je data ovlast da samo ona može dozvoliti raspolaganje imovinom ukoliko postoji interes nižih nivoa vlasti u BiH. 2009. godine Vijeće ministara je donijelo Odluku o formiranju radne grupe za popis državne imovine sa rokom popisa od 6 mjeseci. Kako ova radna grupa nije odgovorila obavezama Ured visokog predstavika formira Komisiju za popis državne imovine unutar i van granica BiH. Ono što je zanimljivo napomenuti a kad je u pitanju državna imovina jeste da je RS bila usvojila Zakon o raspolaganju državnom imovinom koja se nalazi na teritoriji RS kojeg je dana 05.11.2011. godine Visoki predstavnik stavio van snage. S obzirom da je evidentno da ni danas status državne imovine nije riješen, realno se prisutna mnogobrojna pitanja i mnogobrojne spekulacije u smislu da entiteti pokušavaju da slobodno raspolažu sa državnom imovinom i da se oni oglašavaju kao titulari. Upravo se to desilo i sa izgradnjom hidroelektrane gdje su Republika Srbija i Republika Srpska iskoristivši specijalne-paralelne odnose osnovale poseban pravni subjekt koji će graditi pomenuti hidroelektranu. Špekulira se da će gro investicije investirati Srbija, ali bi vjerovatno i Republika Srbija bila većinski vlasnik hidroelektane. Šta to u biti znači? To znači da bi se rijeka Drina izbrisala kao prirodna granica i to znači da bi između Republike Srpske i Republike Srbije bila brisana državna granica i da bi došlo do teritorijalnog ujedinjenja entiteta i susjedne države. Ono što je vjerovatno i bit ovog problema jeste da Republika Srbija bez bilo kakvih ograničenja i posebnih ovlašenja BiH dolazi u posjed toka rijeke Drine iz koje će sasvim sigurno crpiti ogromna materijalna sredstva. Da li je to zakonito?, postavlja se realno pitanje. Odgovor je da je ovakvim manipulativnim postupcima teritorijalni integritet i suverenitet BiH ozbljno ugrožen. BiH na bilo kakve sporazume o specijalnim odnosima entiteta sa susjednim državama mora dati saglasnost odnosno mora biti aktivno uključena u realizaciju tih projekata. To bi značilo da Parlament BiH mora dati saglasnost na takav jedan projekat. Nisam siguran da je BiH uopće o ovom projektu zvanično informisana, niti da je po tom pitanju preduzeta bilo kakva ozbiljnija aktivnost. Ako se radi o imovini BiH a tok rijeke Drine je imovina BiH, onda je da bi se izgradila hidroelektrana neophodno da se primijeni Zakon o koncesijama, koji na nivou BiH postoji. Pretpostavljam da ni ovaj zakon nije primijenjen u konkretnoj pravnoj stvari.
Ako sagledamo naprijed navedeno postavljamo dodatno pitanje a to je šta nam je činiti? Bojim se da naši organi vlasti nisu podobro zakasnili na aktivnosti, obzirom da se ovaj projekat bliži realizaciji. Ista stvar se desila i sa izgradnjom mosta na Pelješcu gdje su se najavljivali ozbiljni međunarodno sporovi, a danas čak ni portali ne pišu o tom problemu. Isto pitanje je izgradnja gasovoda kroz područje RS ali i izgradnja autoputa Beograd – Bijeljina. Da li to sve prolazi neopaženo, i da li je to sve ciljano usmjereno ka nekim drugim političkim ciljevima? Smatram da su to veoma opasni projekti koji će zasigurno ugroziti teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Pravobranilaštvo BiH i Predsjedništvo BiH imaju pravo da ovaj problem kandiduju pravosudnim instirucijama BiH apriri Ustavnom sudu BiH.
S obzirom da se radi o povredi terotirijalnog integriteta nadležnost u konkretnom slučaju mogu preduzimati i međunarodni sudovi. Ovim putem javno pozivam organe vlasti, a to je posebno Predsjedništvo BiH i Pravobranilaštvo BiH da dok nije kasno, hitno pokrenu pravna sredstva kako bi spriječili ovu ozbiljnu nezakonitost.
