PRIJAVA
Dok se čekaju konkretne odluke koje bi zaštitile domaću proizvodnju, privrednici se u vremenu pandemije suočavaju s brojnim poteškoćama. Zato im je neophodna kontinuirana podrška i pomoć. Projekcija snažnijeg oporavka, prema mišljenju struke, može se očekivati tek krajem 2022. godine. A do tada nimalo ohrabrujući podaci.
Statistika zabrinjavajuća: izvoz je za 11,2% manji u odnosu na isti period prošle godine. Dok je uvoz manji za 14,8%. Deficit je to od 5,4 milijarde maraka i ukupni pad od 19,9%.
– Najveći pad smo primijetili u proizvodnji autodijelova. Metalski sektor i drvna industrija su bili u jakom padu jer je došlo do zatvaranja sjeverne Italije kao jednog od najvećih tržišta za čelične konstrukcije – navodi predsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković.
Najteže je pogođen sektor turizma i hoteljerstva. Koliko je stanje loše pokazuje i statistika: prošle godine u istom periodu smo bilježili osam miliona noćenja, a ove godine jedva do 800.000. Kada je riječ o prometu robe, krivicu treba dijelom da snosi Vijeće ministara BiH, smatra ekonomista Draško Aćimović.
– Vijeće ministara BiH je još u proljeće dozvolilo da dođe do zastoja, prvo što se tiče transporta. S druge strane, nisu odreagovali da od 850 miliona kredita izvoznicima na vrijeme daju kratkoročne zajmove da im pomognu da osiguraju sirovinu za izvoz – ističe Aćimović.
Iz Vijeća ministara BiH kažu da su morali poduzeti drastične mjere da bi pokušali zaštiti stanovništvo, ali da se pribojavaju posljedica u zdravstvenom sektoru koje ćemo, kako tvrdi predsjedavajući Zoran Tegeltija, tek osjetiti. Što se ekonomije tiče, kaže, radi se što je u njihovoj moći.
– Zbog zatvaranja potrebno je obezbijediti dodatna finansijska sredstva za podršku realnom sektoru. Pristupili smo pregovorima s međunarodnim institucijama da dođemo do dodatnih sredstava. U relativno kratkom periodu došli smo do podrške od gotovo sedamsto miliona eura – kazao je Tegeltija.
Da bi se u trenutnoj situaciji barem malo olakšalo privrednicima, Vijeće ministara donijelo je odluku o privremenoj suspenziji i smanjenju carina kod uvoza određene robe do kraja naredne godine.
– Bilo je turbulencija da li će, zapravo, oni umanjiti prihode Bosne i Hercegovine ili ne. Međutim, kada su se uradila mjerenja efekata od toga što ste nekoga oslobodili carinskih dadžbina na repromaterijal koji se kasnije ulaže u domaći proizvod, a potom i nužno izvozi, pokazalo se da su efekti daleko veći – pojašnjava Vuković.
Efekte jake privrede možemo vidjeti tek kada se sve institucije uključe u njen oporavak. To je i jedini način oporavka ekonomije, a u konačnici i zapošljavanja. Podsjetimo, BiH ima najveću stopu nezaposlenosti u Jugoistočnoj Evropi i ona je oko 40%. To je brojka koja mora zabrinuti nadležne na svim nivoima vlasti, da bi što prije poduzeli konkretne mjere.
federalna.ba
