U Mostaru su jutros u 7 sati otvorena birališta na kojima 100.864 građana s pravom glasa bira novi saziv Gradskog vijeća.
To su prvi lokalni izbori u Gradu na Neretvi nakon 12 godina, a za mjesto u Gradskom vijeću takmiči se se 370 kandidata iz 31 političkog subjekta (22 političke stranke, 5 koalicija i 4 nezavisna kandidata).
Glasa se na 150 redovnih biračkih mjesta, 16 biračkih mjesta u odsustvu, na jednom biračkom mjestu za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, a formirano je i 20 redovitih mobilnih timova.
Tu su i posebni covid-19 mobilni timovi za osobe oboljele od covida-19, kao i za osobe kojima je izrečena mjera samoizolacije.
Izborni proces nadzire 1.717 posmatrača.
Za razliku od većine ostalih gradova u Bosni i Hercegovini u Mostaru se gradonačelnik ne bira direktno, već će ga birati vijećnici nakon konstituisanja novog saziva Gradskog vijeća.
Za izbor novog gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina u Gradskom vijeću, odnosno 24 vijećnika. Ako nakon dva izborna kruga niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, u posljednjem krugu dovoljna je natpolovična većina, odnosno 18 vijećnika.
U slučaju da u posljednjem krugu dva preostala kandidata dobiju isti broj glasova gradonačelnik će postati mlađi kandidat.
Posljednji lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. godine prema pravilima koja je 2004. godine nametnu tadašnji visoki predstavnika Paddy Ashdown.
Gradsko vijeće Mostara raspušteno je 2012. godine po isteku mandata, a s obzirom da u međuvremenu nije postignut politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH i gradskog statuta, lokalni izbori nisu održani 2012. i 2016. godine.
U Gradskom vijeću Mostara postoje nacionalne kvote, pa tako ni jedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 vijećnika, dok je minimalna kvota četiri vijećnika za svaki konstitutivni narod.
federalna.ba