PRIJAVA
Bosna i Hercegovini je odobren izvoz pilećeg mesa u Evropsku uniju, a po riječima Mirka Šarovića, ministra vanjske trgovine i ekonomskih te zemlje, u toku su radnje koje će omogućiti i izvoz crvenog mesa u EU.
“Preostalo je, kao posljednja prepreka, da dobijemo dozvolu za izvoz u zemlje EU takozvanog crvenog mesa, odnosno mesa goveda, koza, ovaca i svinja. Ali, i ovaj proces smo ozbiljno načeli, usvojen nam je akcioni plan, pripreme su u toku i vjerujem da smo blizu ovog velikog poduhvata”, rekao je ona za Al Jazeeru.
Bosna i Hercegovina će odmah nakon objave u Službenom listu EU-a moći početi izvoziti pileće meso u zemlje Unije.
Iz Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini saopćeno je da je Stalni odbor EU-a za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu odobrio 25. januara izmjenu relevantnog EU zakonodavstva kako bi se Bosna i Hercegovina uključila u listu trećih zemalja iz kojih se peradarski proizvodi mogu uvoziti ili biti u tranzitu u Uniju.
Na redu tržišta Hrvatske i Slovenije
Bosna i Hercegovina je, po riječima ministra Šarovića, najveći izvoznik pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa među CEFTA zemljama.
Ta zemlja, ističe on, izvozi više od 9.000 tona pilećeg mesa, s potencijalom za značajno povećanje te količine.
“Dobijanjem mogućnosti da izvozimo u zemlje EU-a, te šanse značajno rastu, prije svega osvajanjem tržišta Hrvatske i Slovenije, gdje smo ranije, prije njihovog ulaska u EU, bili prisutni”, ističe on.
Navodi da nema ograničenja i kvota kada je u pitanju količina pilećeg mesa koje Bosna i Hercegovina može izvesti u EU.
“Bitan je samo kvalitet i poštovanje EU standarda, što smo kroz ovaj dugi monitoring i dokazali”, kaže Šarović.
Sada je na Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine da izvrši popis kompanija koje će biti uvrštene na listu izvoznika pilećeg mesa za EU.
Korist bi trebali imati i radnici
Direktor ovog ureda Ljubomir Kalaba kaže za Al Jazeeru da svi objekti iz Bosne i Hercegovine koji pokažu zainteresiranost za izvoz mesa peradi u EU moraju zadovoljavati zakonsku legislativu koja je u Uniji na snazi, a tiče se ove vrste proizvodnje.
“Samo one firme za koje Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Herceglovine utvrdi da u potpunosti ispunjavaju zahtjeve legislative EU-a u ovom segmentu proizvodnje mogu biti odobrene i uvrštene na relevantnu liste EU-a, te tako i izvoziti svoje proizvode u EU”, ističe Kalaba.
Kako kaže Kalaba, odluka o kompanijama koje će moći izvoziti meso u EU bit će donijeta u skorije vrijeme.
Prema nekim predviđanjima, kaže za Al Jazeeru profesor na Burch Univerzitetu u Sarajevu Sanel Halilbegović, povećanje izvoza pilećeg mesa bi moglo biti i više od 50 posto, što bi pokrivenost izvoza uvozom povećalo na preko 230 posto.
Nada se da će ovi benefiti direktno utjecati na kvalitet uslova i visine plata radnika u tom sektoru.
Da ne uvozimo cjepanice i vodu
“Dosadašnja praksa je bila da minorni procenat (ako i toliki) ovih benefita ide radnicima u prilog. Također se nadati da će ovaj događaj biti samo uvertira za dodatne izvozne prilike, kojima Bona i Hercegovina obiluje. Iako na zvaničnim stranicama EU-a nema određene kvote ili limita izvoza mesa od peradi (poultry exports) za Bosnu i Hercegovinu, jer su izlistani samo glavni izvoznici (SAD, Tajland, Brazil), otvara se drugo pitanje, a to je da li će ova nadasve dobra i ekonomski pozitivna vijest imati detrimentalan efekat na običnog stanovnika Bosne i Hercegovine u smislu da će se domaći proizvođači takmičiti konkurentnim cijenama u EU te možda dovesti do efekta manjka ponude na domaćem tržištu, što bi, gravitacijom stvari, povećalo cijenu pilećeg mesa, koja je, u poređenju s kupovnom moći, već blizu gornje granice. Da li će se desiti da ćemo izvoziti svoje (jeftinije) pileće meso, a uvoziti ono skuplje, to će vrijeme pokazati”, ističe Halilbegović.
Kako kaže, postoje apsurdi tipa da Bosna i Hercegovina dijelom uvozi drvo za loženje (cjepanice) sa Bliskog istoka, ili da uvozi šećer, mesne prerađevine i vodu.
“Bosna i Hercegovina bi mogla izvoziti toliko toga, ali bi trebala postojati stroga kontrola kvalitete proizvoda koji domaći proizvođači plasiraju na domaća tržišta, a tek onda da brinemo o EU. Svaki prosječni potrošač u Bosni i Hercegovini se susreo sa desetak domaćih proizvoda koji su sub-par po kvaliteti kada se usporede s proizvodima istog proizvođača koji taj proizvod plasira vani. Jasno je da su veoma pozitivne vijesti kada se radi o povećanju izvoza i Bosna i Hercegovina treba kontinuirano raditi na tome, ali da pritom sistemski ne oštećuje domaćeg korisnika. Pored proizvoda od peradi, Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal u izvozu meda, ogrijevnog drveta, gotovih proizvoda od drveta/namještaja, zatim vode, mesnih prerađevina…”, smatra Halilbegović.
Izvoz može biti veći od uvoza
Privredne komore i nadležna ministarstva morala bi napraviti analizu zašto se uvoze proizvodi za čiju proizvodnju ne samo da Bosna i Hercegovina ima domaće resurse, već su oni takvi da bi omjer trebao biti u njenu korist, odnosno da je izvoz znatno veći od uvoza.
U okviru napora da se poveća potencijal Bosne i Hercegovine za izvoz u EU, inspekcije Unije u peradarskom sektoru obavljene su u oktobru 2017. i junu 2018. godine.
Prva inspekcija EU-a procijenila je da zvanični sistemi kontrole u javnom zdravstvu u zemlji garantira proizvodnju peradi u skladu sa zakonodavstvom EU-a, a druga inspekcija fokusirala se na zvaničnu kontrolu zdravlja životinja u vezi s peradarskim mesom namijenjenim za izvoz u Uniju.
Izvor: Al Jazeera
