PRIJAVA
Kraj 17. stoljeća 1669 godine vezirska stolica u Travnik tada se razvija gornji dio Travnika prema zapadu. Druga ili gornja casrsija koja dobiva sada dobiva svoju sahat kulu. Sredinom 18 stoljeca Mehmed paša Kukavica bosanski vezir koji razvija tu gornju carsiju i pravi podize dzamiju, medresu, sahat kulu … – kazala je za Hayat, Fatima Maslić, direktorica Zavičajnog muzeja u Travniku.
Nad Travnikom nadvijena je visoka ljepotica, planina Vlašić. U nizinama ga ukrasile i munare i zvonici pravoslavne crkve, malo dalje i katoličke. Ovdje su, kažu nam građani, ljudi oduvijek voljeli svoje, a duboko i bez iznimke poštovali tuđe. Ljubav prema domovini, osnova je, pričaju nam.
Samo malo dalje, Novi Travnik. Jednako bogat historijskim naslijeđima. Ukrasilo ga devet nacionalnih spomenika i sedam nekropola stećaka, a najveći je, kažu, i najljepši onaj u Maculjama. Novi Travnik i Maculje dijeli 21 kilometar puta na kojem se nalaze manje nekropole stećaka. Ova nekropola u Rosotovu kojem pripadaju Maculje, druga je po veličini u Bosni i Hercegovini.
- Ona je 2007 proglašena nacionalnim spomenikom BiH. A 15. jula 2016. upisana je na svjetsku UNESCO-vu listu kulturne bastine.”
“Stećci kao srednjovjekovni nadgrobni spomenici su jedan od najznacajniji elemenata bosanske drzavnosti ovi stećci su stari 700 godina, a krstače su stare 500 godina. Ovdje ima 117 stećaka, 101 sanduk i 16 krstača – kazao je Džemil Jakić, sajt menadžer Općine Novi Travnik.
Na ovim stećcima kao ukras se pojavljuju rozete, jabuke, kao i ljudski lik raširenih ruku, te stilizirani križevi i polumjesec. Rozete su ukras koji se rijetko može vidjeti samostalno, a kažu da je simbol života. Pretpostavlja se da se ovdje htjela prikazati borba između svjetlosti i tame.
- Prema podacima, pretpostavlja se da je ovdje bilo jedno veliko rudarsko naselje, da su kamenolomi za izradu stecaka bili tu u blizini. Ovo su sutvari bili grobovi bosanskih plemica. Kao jedna hiljadugodisnja država, stećci o tome najbolje pokazuju – kazao je Džemil Jakić.
Travnik i Novi Travnik imaju samo dio pečata historije Bosne i Hercegovine, koja je danas jedinstvena i domovina svih naroda. A pečati, svuda okolo, dokazuju kako smo oduvijek bilježili historiju kako bismo sačuvali trajno svjedočanstvo.
