Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Vlade Švajcarske, u partnerstvu sa UNDP-jem Bosne i Hercegovine i Međunarodnom organizacijom za migracije, zajednički u dvadeset lokalnih sredina u našoj zemlji realizuju projekat “Dijaspora za razvoj”.
Opština Žepče jedna je od prvih lokalnih zajednica, koja je ušla u ovaj projekat, a rezultati su itekako vidljivi na terenu.
Rođeni Žepčak, Ivo Klarić, školovao se u Norveškoj gdje je stekao dragocjene vještine. Svoje znanje, uz podršku kompanije u kojoj je radio u Norveškoj, iskoristio je da realizira značajnu investiciju u svom rodnom gradu gdje zapošljava 30 ljudi. Taj broj uskoro će biti i veći, jer je investicija opravdala očekivanja.
“Ja sam bio direktor naše kompanije u Kini i izrazio sam želju, jer ovdje imam tehničku potporu, kada sam kod kuće, tako da smo krenuli prvo s nekim 3D dizajnom i crtanjem za naše kompanije, a kasnije je došlo do odluke da uložimo novac i da napravimo proizvodnju”, rekao je Ivo Klarić, direktor kompanije “Eagle Technology”, Žepče.
Primjer iz Žepča jedan je od brojnih pozitivnih primjera u Bosni i Hercegovini. Svjesni značaja i potencijala dijaspore, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Ambasada Švicarske u našoj zemlji, u partnerstvu sa Razvojnim programom UN-a, 2017. godine pokrenuli su projekat “Dijaspora za razvoj”, koji već daje konkretne rezultate.
“Ona je, zapravo, jedan konstruktivni element bh. društva. Ona također može da bude i korektivni element bh. društva. Ali, svakako, ono što je najvažnije jeste da je ona zapravo jedan kapital kojeg smo svjesni, ne samo kroz doznake koje se slijevaju godišnje u Bosnu i Hercegovinu nego, prije svega, kroz ono što u smislu znanja naša dijaspora posjeduje”, rekao je Kemal Sarač iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Konkretni rezultati projekta “Dijaspora za razvoj” su otvaranje oko 450 radnih mjesta u 20 lokalnih sredina u Bosni i Hercegovini, gdje se projekat implementira. Ključnu ulogu za uspjeh ovog i sličnih projekata imaju lokalne zajednice.
“Kako bi to bilo omogućeno i opština sama mora da stvori pogodno ozračje za to. Zato je bitno u tom angažmanu da se ojačaju veze, odnosno način saradnje između opštine i dijaspore”, smatra Patrik Egli, šef Međunarodne pomoći Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini.
U više od 50 zemalja svijeta živi oko dva miliona Bosanaca i Hercegovaca, koji godišnje po raznim osnovama u našu zemlju pošalju u prosjeku tri milijarde KM. Ovo je značajan pozitivni korektiv standarda građana u Bosni i Hercegovini. Ipak, važnije od novca kojeg šalju porodici i prijateljima, može biti ulaganje sredstava i strečenih znanja u dugoročni privredni razvoj Bosne i Hercegovine.