PRIJAVA
Zamjenik premijera Sjeverne Makedonije zadužen za evropske integracije Bujar Osmani izjavio je za Anadolu Agency (AA) da su regionalni projekti poput takozvanog mini Schengena nemogući bez saglasnosti Washingtona i Brisela.
Govoreći o sastanku lidera zemalja Zapadnog Balkana u Ohridu ovog vikenda, na kojem bi se trebalo razgovarati o inicijativi za slobodan protok ljudi, robe, usluga i kapitala, Osmani je istakao da se u pozadini ne kriju nikakvi politički projekti.
“Mi ne radimo na regionalnim projektima bez saglasnosti Washingtona i Brisela”, poručio je zamjenik premijera Sjeverne Makedonije.
– Iskoristiti potencijale za bolju regionalnu saradnju –
“Ideja nije prejudicirati nešto poput formiranja političke zone ‘mini Schengena’ i tako dalje, već sagledati mogućnosti za iskorištavanje potencijala zarad bolje regionalne saradnje”, rekao je Osmani.
U Ohridu će 10 . novembra biti nastavljeni razgovori, započeti u Novom Sadu, kada je održan trilateralni sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa premijerima Albanije i Sjeverne Makedonije Edijem Ramom i Zoranom Zaevom, na kojem je potpisana deklaracija o slobodnom protoku kapitala, robe, usluga i ljudi.
Lideri pomenute tri države uputili su poziv da se “malom Schengenu” priključe i ostale članice “zapadnobalkanske šestorke”, odnosno Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Kosovu.
Zamjenik premijera Sjeverne Makedonije za evropske integracije Bujar Osmani smatra prošlomjesečnu odluku Evropske unije (EU) da ne započne pregovore o članstvu sa Sjevernom Makedonijom razočaravajućom i nezasluženo nepravdom.
U intervjuu za Anadolu Agency (AA) Osmani je kazao kako ne zna da li da vjeruje obećanjima koja dolaze iz Brisela, istakavši da ih uzima s rezervom.
Istakao je da je u svijetu postojao “konsenzus” da je Sjeverna Makedonija ispunila sve političke i tehničke uslove za početak pregovora te dodao da bi neuspjeh u započinjanju pregovora s njegovom zemljom mogao uticati i na region.
“Naravno da će imati negativne posljedice u i u regionu, jer šalje lošu poruku naprednim proevropskim snagama. Postavlja se pitanje, vrijedi li ovaj proeovropski progresivni pokret i šalje nacionalistima poruku da je taj duh politički profitabilniji od ovog drugog”, poručio je Osmani, istakavši da su, uprkos tome, strateški ciljevi njegove zemlje vrlo jasni, a to je da ne postoji druga alternativa od EU-a i NATO-a.
– Bez obećanja i predviđanja –
Govoreći o sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU 19. novembra, Osmani je istakao kako nema hrabrosti davati obećanja te dodao da sve najave uzima s rezervom.
“Sada više nemam hrabrosti davati obećanja ili datume i predviđati šta će se dogoditi na tim sastancima, jer ne znam mogu li više vjerovati najavama iz Brisela. Samo nekoliko sati prije sastanka Evropskog vijeća, iz Brisela smo dobili informaciju o sigurnom započinjanju pregovora, tako da sada sve najave primamo s rezervom”, rekao je Osmani.
Sjeverna Makedonija i Albanija su očekivale očekivale da na samitu EU održanom u oktobru dobiju zeleno svjetlo za početak pregovora o pridruživanju EU, ali je Evropska komisija insistirala da budu ispunjeni svi kriteriji.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron odbio je odobriti ijednoj novoj državi da pristupi EU dok se procedure proširenja ne unaprijede, dok se Holandija protivila kandidaturi Albanije.
Osmani smatra kako sada preostaje da Francuska predloži novu metodologiju i da bez usvajanja iste neće odluka o proširenju neće biti donesena.
– Integracija u NATO važnija od izbora –
Na pitanje šta bi se moglo dogoditi ako u skorijoj budućnosti ne bude određen datum za početak pregovora, Osmani je kazao da EU nije kompletna bez regiona Zapadnog Balkana.
“Članstvo ovog regiona u EU-u je kompletiranje Evropske unije, a ne proširenje i nema logike imati Uniju koja ima rupu u svom srcu koja može biti izvor nestabilnosti, krize, neizvjesnosti, tako da ne vidim alternativu”, rekao je Osmani.
Osmani je istakao da je za Sjevernu Makedoniju završetak procesa integracija u NATO bitniji od prijevremenih parlamentarnih izbora, zakazanih za 12. april 2020. godine.
“Ono što je konstantno jeste potreba za funkcionisanjem parlamenta na dan kada bi trebao biti ratifikovan protokol NATO-a”, rekao je Osmani.
