PRIJAVA
Globalno društvo, u kojem je multikulturalizam relativno nov fenomen, od Bosne i Hercegovine može mnogo toga naučiti, kako bi se bolje suočilo sa promjenama koje doživljava, izjavio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obraćajući se na TRT World Forumu, koji se održava u Istanbulu, javlja Anadolu Agency (AA).
Džaferović se obratio učesnicima Foruma kao centralni govornik u okviru panela “Prijetnja ekstremizma krajnje desnice: Rat protiv terorizma 2.0?”.
On je u početku obraćanja ukazao na porast ekstremizma i njime inspirisanog terorizma. Podsjetio je da je na nedavnu odluku Švedske akademije da Nobelovu nagradu za književnost dodijeli austrijskom književniku Peteru Handkeu.
Kako je kazao, takva odluka je uznemirila međunarodnu javnost, posebno žrtve genocida, a razlog je, kazao je Džaferović, taj što je Handke podržavao politiku Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika Ratka Mladića i Radovana Karadžića, koje je Međunarodni sud u Hagu osudio za genocid i druge masovne zločine.
“Moja zemlja, BiH, se suočava s teškim posljedicama tih zločina. Više od 100.000 ljudi ubijeno, preko milion je protjerano. Ratne traume i ožiljci još uvijek nisu zaliječeni. Zbog podjela i opstrukcija koje su posljedica zločinačke politika BiH je spriječena da brže napreduje. Ljudi još uvijek strahuju za svoju budućnost”, poručio je Džaferović.
Podsjetio je na masakr iz 2011. godine u Norveškoj, kada je Anders Breivik usmrtio 77 osoba. Kako je kazao, Breivik je prije zločina objavio manifest kojim je definisao svoju ekstremističku ideologiju, a kao neprijatelje odredio pored ostalog islam i feminizam te priznao da mu je politički uzor bio Radovan Karadžić.
“Kao i ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost Handke i Breivik je u svom manifestu podržao Miloševićevu ratnu politiku te osudio NATO interenciju kojom je ona zaustavljena. Svjedočimo svojevrsnom paradoksu. Anders Breivik je danas zatvoru, a nagrađeni Peter Handke će u Stockholmu uz najviše počasti dobiti priliku da promovira svoje stavove”, rekao je Džaferović.
Član Predsjedništva BiH je podsjetio i na napad na Novom Zelandu kada je ekstremista Brenton Tarrant, takođe inspirisan Breivikom i Karadžićem, u napadu na džamiju i islamski centar u gradu Christchurch, ubio 51 čovjeka. A osvrnuo se i na nedavni napad na sinagogu u Njemačkoj.
“Njihov kršćanski, evropski identitet ih nije mogao zaštititi od zla i mržnje. Živimo u svijetu, u kojem su zastarjeli nekadašnji pojmovi geografske distance. Komunikacija je pojavom novih tehnologija i društvenih mreža znatno ubrzana. Ovo veliko dostignuće je pored brojnih dobrobiti proizvelo i nove rizike. Kao što možemo vidjeti, zločin ili mržnja u Njemačkoj ili Bosni i Hercegovini začas može postati inspiracija za zločin u Norveškoj ili na Novom Zelandu. I obratno. Htjeli ili ne, upućeni smo jedni na druge. Svi smo članovi jednog svijeta, jednog globalnog društva. Naše brige su zajedničke. S njima se možemo suočiti na pravi način samo ako sarađujemo”, poručio je Džaferović.
Dodao je da ne postoji čovjek na svijetu koji se može smatrati zaštićenim, samo na temelju svog identiteta.
“Naš identitet nas ne može zaštititi od opasnosti ekstremizma. Jedino nas može zaštititi naš zajednički i efikasan odgovor. Koji je naš politički i institucionalni odgovor na ovu prijetnju? Najprije, to je pitanje za sigurnosne agencije svake države, ali pravog odgovora ne može biti ukoliko nema saradnje između država”, poručio je Džaferović.
Istakao je da je potpuno pogrešno terorizam svoditi samo na psihičke poremećaje njegovih izvršilaca, jer je terorizam neodvojiv od ekstremističkih ideologija koje ga inspiriraju. Zato, smatra Džaferović, punu odgovornost nosi svako ko promovira takve ideologije, bilo da se radi o anonimnim online aktivistima, laureatima Nobelove nagrade ili političarima.
Istakao je da posebno zabrinjava porast desničarskih, antiimigrantskih pokreta i njihove militantne retorike, koja se temelji na ksenofobiji te da se politički lideri sve češće koriste populističkom retorikom.
“Za mene je populizam dobrim dijelom i uvod u neku vrstu ekstremizma. Ključna borba našeg vremena je borba protiv populizma, i borba za političku odgovornost. Pođimo od toga kako imenujemo stvari. Ne zaboravimo da sve počinje od riječi. Svaki čovjek ima odgovornost za to, a naročito ljudi koji imaju političku moć”, kazao je Džaferović.
Pozvao je da se teroristi i njihove ideje ne poistovjećuju na bilo koji način sa vjerama, rasama ili kulturama kojima pripadaju milijarde drugih ljudi.
“Svaki put kada se u javnosti pojavi takav način imenovanja stvari, to znači da su teroristi uspjeli, jer njihov cilj i jeste da se pravi razdor između civilizacija, vjera i kultura. Pogledajte samo njihove manifeste, i razmislite o razlozima zašto ih objavljuju. Oni se obraćaju milionima ljudi, u nadi da će posijati strah i razdor, i da će pripadnike najvećih vjera ili rasa svijeta okrenuti jedne protiv drugih. Oni ne vjeruju da različite vjere, kulture, rase i civilizacije mogu živjeti zajedno, u miru i saradnji. Oni vjeruju samo u konflikt i rat do istrebljenja”, rekao je Džaferović.
Dodao je da nijedna svjetska religija sama po sebi nije radikalna, te da ne postoji radikalni islam ili radikalno kršćanstvo, već postoje pojedinci i pokreti koji zloupotrebljavaju i religiju, i rasu i nacionalni identitet, i mnoge druge identitete, za ostvarenje svojih ciljeva.
“Ne trebamo govoriti ‘kršćanski terorizam’, ni ‘bjelački terorizam’ u slučaju napada na Novom Zelandu ili Norveškoj, jer krivci nisu niti kršćanstvo, niti bijela rasa. Ja kao Evropljanin i pripadnik bijele rase ne mogu biti kriv za masovna ubistva koja vrše ti teroristi, čak i ako to vrše zloupotrebljavajući moju rasu i pripadnost evropskoj kulturi. Ne trebamo govoriti ni ‘islamski terorizam’, u slučaju poput napada na dvoranu Bataclan, jer krivac nije islam. Ja kao musliman ne mogu biti kriv za masovna ubistva koja vrše teroristi, čak i ako to vrše zloupotrebljavajući moju vjeru”, rekao je Džaferović.
Istakao je da je obaveza političkih lidera da stanu u zaštitu žrtava, i solidarišu se s njima, posebno ukoliko su napadnute samo zbog svog identiteta.
“Ako su ljudi napadnuti samo zato što su muslimani, ili samo zato što su Jevreji, ili samo zato što su kršćani, ili bilo kojeg drugog identiteta, važno je stati u zaštitu njihovog prava da budu to što jesu. To je ključna odlika demokratskog i pluralističkog društva”, rekao je Džaferović.
Podvukao je da ključni politički odgovor mora biti širenje ideje da ljudi različitih vjera, kultura, rasa i civilizacija mogu živjeti zajedno, u miru i koegzistenciji.
“Dolazim iz zemlje koju su u periodu 1992. -1995. godine ekstremisti pokušali uništiti, upravo zato što ne vjeruju u mogućnost zajedničkog života ljudi različitih identiteta. Ono što se desilo na norveškom otoku ili novozelandskom gradu bila je svakodnevica tokom četiri godine agresije na Bosnu i Hercegovinu. Zamislite zemlju u kojoj skoro svaki grad ima iskustvo Christchurcha, a svako selo ima iskustvo Utoye, pa čak i više od toga. Za samo nekoliko dana u Srebrenici, snage pod komandom Radovana Karadžića i Ratka Mladića pobile su više od osam hiljada muškaraca i dječaka. Tokom četiri godine opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva, ubijeno je 11.541 civil”, podsjetio je Džaferović.
Kazao je da je polazna tačka ljudi koji su to učinili bila je ekstremistička ideja da narode, koji su stoljećima živjeli jedni s drugima u Bosni i Hercegovini, treba nasilno razdvojiti, a samu zemlju podijeliti, na etnički čiste teritorije.
O tradiciji i kulturi zajedničkog života različitosti, vjerno svjedoče i četiri bogomolje u Sarajevu, kazao je Džaferović. Istkao je da je bh. prijestolnica najzapadnija tačka islamskog i pravoslavnog civilizacijskog kruga najistočnija tačka katoličkog civilizacijskog kruga.
“Stoljećima prije globalizacije i savremenih migracija, kada je u mnogim zemljama bilo nezamislivo da u jednom gradu zajedno žive i muslimani i kršćani, u Bosni i Hercegovini je to bila prirodna stvar. To su znali i Jevreji sefardi, kada su 1492. bili protjerani iz Španiji. Svoj novi dom pronašli su upravo u takvoj Bosni i Hercegovini, dopunivši njen multikonfesionalni mozaik. Uslijed globalizacije i modernih migracija, dio savremenih društava danas postaju multikulturalna. Pred njima je da uče kako da upravljaju različitostima. S druge strane, Bosna i Hercegovina ima višestoljetnu multietničku tradiciju, u kojoj je prirodno da poznajete običaje i tradiciju svojih komšija, koji pripadaju drugoj kulturi ili vjeri. U savremenom svijetu nije dovoljno poznavati samo svoje običaje i tradiciju, jer se tako ne možete snaći u multikulturalnom okruženju. Mi u Bosni i Hercegovini, imamo sreću da je međusobno poznavanje jedan od temelja naše tradicije”, kazao je Džaferović.
Okupljenim učesnicima Foruma poručio da je Bosna i Hercegovina teritorijalno i demografski mala zemlja, ali je po svojoj ideji velika i značajna i u svjetskim okvirima.
“Globalno društvo, u kojem je multikulturalizam relativno nov fenomen, od Bosne i Hercegovine može mnogo toga naučiti, kako bi se bolje suočilo sa promjenama koje doživljava. Višestoljetno iskustvo Bosne i Hercegovine, predstavlja dokaz da je ipak moguće da različitosti žive zajedno, i da su one zapravo bogatstvo. Bosna i Hercegovina je, kao država, po svojoj samoj suštini anti-ekstremistička. Što više ima ekstremizma, to je manje Bosne i Hercegovine, i obratno. Zato mi koji volimo Bosnu i Hercegovinu i želimo je sačuvati, nemamo alternativu nego da nastavljamo borbu za suživot i demokratsko društvo, koje će se inkluzivno odnositi prema različitostima”, poručio je Džaferović.
Napomenuo je da ideje etničkih podjela nemaju svoje izvorište u samoj BiH, nego su uvezene iz političkih centara izvan BiH, koji joj ne žele dobro.
“Svaki ekstremizam, ne samo ekstremizam krajnje desnice, jeste prijetnja ideji pluralizma, demokratije i zajedničkog života različitosti. Korijen ekstremizma je u neprihvatanju i nerazumijevanju drugog i drugačijeg. Ekstremizam je po svojoj prirodi isključiv, a svijetu trebaju inkluzivna, pluralistička društva i države”, rekao je član Predsjedništva BiH koji je obraćanje zaključio riječima iz Kur'ana:
“U suri El-Hudžurat, u 13 ajetu, Bog Sveznajući kaže: ‘Ljudi, Mi smo vas stvorili od muškarca i žene i učinili vas narodima i plemenima da biste se upoznavali’. Da je Gospodar htio, on bi učinio sve ljude istim, pripadnicima jednog naroda, rase ili kulture. Raznolikost ljudi i nacija jeste Božija volja i rezultat savršenstva stvaranja, a smisao koji stoji iza toga jeste plemenit: stvoreni smo da bismo se međusobno upoznavali, uvažavali se i sarađivali, a ne mrzili, ratovali i jedni druge ubijali zbog razlike u boji kože i narodnoj pripadnosti. Poštujmo ove uzvišene riječi i poštujmo jedni druge”, poručio je Džaferović.
Član Predsjedništva je jučer zajedno s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom prisustvovao otvaranju Foruma, koji se ove godine održava pod nazivom „Globalizacija u povlačenju: Rizici i prilike“.
Džaferović i turski predsjednik Erdogan održali su sastanak na marginama Foruma i razgovarali o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Turskoj.
Dvodnevni TRT Svjetski forum okupio je lidere javnog mnijenja, političare, intelektualce i novinare iz mnogih zemalja širom svijeta.
Tokom Foruma će biti održano više od 10 sesija na kojima će se raspravljati o pitanjima koja zauzimaju svjetsku agendu poput desničarskog terorizma, porasta populizma i nacionalizma, budućnosti Bliskog istoka, trgovinskih ratova, budućnosti Evropske unije i saradnja sila u nastajanju.
