PRIJAVA
Jesen je godišnje doba koje, pored ostalog, obilježavaju i užurbane pripreme za zimu, koja bi prema “prognozama” iz naroda mogla biti hladna i teška. U većini krajeva Bosne i Hercegovine traje i priprema zimnice, tradicionalnih proizvoda koji se spravljaju od domaćeg voća i povrća.
Osim po ajvaru, Ustikolina je poznata i po prerađevini sa neobičnim nazivom – “pinđur”, a u porodici Kunovac iz sela Njuhe biće i pekmeza.
“Trenutno pravimo pekmez od zukve, za 2-3 dana ćemo praviti pekmez od ‘sulije’ jabuke. Napravili smo ajvar jednu turu, napravili smo pinđur, a sad će još malo i salata. Malo zimnice, da se koja tegla napravi”, kaže za AA, Samira Malokas Kunovac.
Pekmez od jabuke i kruške, pojašnjava, pravi se mljevenjem zrelih, domaćih plodova iz njihovog domaćinstva, a potom cijeđenjem soka na spravi zvanoj “žećka”. Iscijeđeni sok potom se sipa u kazan, koji kod Kunovaca ima kapacitet od 300 litara, a nakon 7-8 sati vrenja sok se pretvara u gustu masu, pekmez, koji je izuzetan izvor energije u hladnim zimskim danima. Postupak je isti i kada je u pitanju zukva, divlja šumska jabuka, ali je ljekovit i zbog toga veoma tražen.
“Kažu da je dobar za šećer i za masnoću. On je malo poskup, 30 maraka je litar, ali narod uzima ako je od prave zukve. To je dobro sitna jabuka, ljuta. Ja srećom imam mušteriju. Po 30 litara napravim i sve to prodam. To je dobro i meni, da malo zaradim za svoj kućni budžet, a dobro i za onoga ko ga konzumira”, navodi Samira.
Paprika i patlidžan glavni su sastojci ajvara, još jednog tradicionalnog proizvoda, za koji je potrebno puno rada i vremena, ali u ustikoljanskom kraju pravi se i pinđur, koji je možda i ukusniji.
“Tri kile paradajza ogulim, isiječem i ukuham ga da ispari voda. Na tri kile paradajza stavljam 10 kila paprike koju ispržim, ogulim i isitnim je na komade. Onda smiješam sa paradajzom i ukuhavam. Doda se so, šećer, 2-3 kašike eksencije”, otkriva Samira još jedan od recepata.
Samira i Haso školuju dvoje djece, pa kućnom budžetu kojeg čini samo Hasina plata dobro dođu skromni prihodi od poljoprivrede.
“Ja i muž nekad sjednemo uz kafu… Bože, kako!? Ali, Allah milosni nam pomogne. Kažu da i dijete, kada dođe na svijet, ono ima svoju nafaku. Međutim, osim od vremena, zarada od zemlje zavisi i od tržišta kojim upravljaju ljudi. Radili smo i maline. Prošle godine smo ih uništili. Cijena nam je bila 1,40 km po kilogramu i to se nije isplatilo. Nas četvero, ja, muž i djeca, ujutro od 7 sati naveče do 8 beri čitavo ljeto, a ‘zaradili’ smo 900 maraka”, pojašnjava Samira Malokas Kunovac.
Ove godine voće je dobro rodilo, a ova vrijedna porodica može se pohvaliti i s kvalitetom paprike iz svog plastenika, pa će se viškovi moći prodati na ustikoljanskom Sajmu zdrave hrane, koji se održava i danas u Ustikolini.
“Radi koliko možeš. Kažu da od rada niko nije umro, a od gladi jes'”, poručuje Samira Malokas Kunovac.
