PRIJAVA
Tuzlak Kemal Nedžibović sa samo 24 godine postao je stručnjak u području evropskog prava i politike, te evropskih integracija. Nedavno je magistrirao evropske studije na Europa-Universität Flensburg u Njemačkoj, a njegov put u diplomatski svijet stipendirala je njemačka fondacija Konrad Adenauer.
Jedan je od pet mladih iz srednje i istočne Evrope koji je dobio nagradu Erhard Busek za izvanrednu predanost i rad na evropskim integracijama, UNICEF-ovu nagradu za najbolji omladinski projekt u BiH, nagradu Schuler Helfen za projekt prekogranične saradnje i nagrade za omladinski rad u BiH.
Uskoro će objaviti i ukoričiti u knjigu svoj magistarski rad o integraciji i migraciji bh. dijaspore u Njemačkoj.
Nedžibović je trenutno na Evropskom Forumu Alpbach (EFA), jednoj od najuglednijih evropskih interdisciplinarnih konferencija, koja se još od 1945. godine održava u Austriji.
– Zadovoljstvo mi je da drugi put predstavljam BiH na ovom forumu, jednoj od najvećih političkih konferencija u Evropi. Svake godine na seminarima i simpozijumima sudjeluje više od 4.000 učesnika iz više od 70 zemalja, među kojima su nobelovci, uvaženi profesori, eksperti, istaknuti političari te brojne mlade osobe. Prošle godine na ovom forumu uručena mi je nagrada Erhard Busek za rezultate u radu i posvećenost evropskim integracijama, kazao je Nedžibović u razgovoru za Fenu.
Ističe da na ovako velikim događajima sa zadovoljstvom promovira i govori o Bosni i Hercegovini kao zemlji koja ima perspektivu.
– Naša država ima mnogo problema i naše društvo se susreće s brojnim poteškoćama, te iz tog razloga mi je drago da na međunarodnom nivou mogu doprinijeti ugledu naše domovine. Za našu zemlju moramo lobirati, zalagati se i braniti njene stavove, jer naša historija i naša sadašnjost pokazuju da sa ovih prostora dolaze mnogi talenti, uspješni sportisti, nobelovci i što je najbitnije, ljudi otvorenog srca, naglašava on.
Njegova iskustva s brojnih evropskih foruma govore da se o Bosni i Hercegovini i dalje govori kao zemlji rata iz ‘90-ih godina.
– Iako većina evropskih zemalja i Evropska unija imaju pozitivno mišljenje kada govorimo o evropskim integracijama naše zemlje, s druge strane jasno je da je politički sistem nedovoljno razvijen, kao i ekonomija te da je još prisutne etničke tenzije usporavaju. Kada razgovaram s mladim ljudima iz drugih evropskih zemalja, prve asocijacije na našu zemlju povezane su s prirodnim ljepotama, srdačnom dobrodošlicom za one koji su posjetili naš region i ukusnom dobrom hranom. Mislim da na polju lobiranja i promoviranja naše zemlje moramo uraditi puno više i pokazati da je Evropa u nama, jednako kao što je u našim prijateljima u drugim evropskim zemljama, poručuje ovaj mladi Tuzlak.
Posljednjih godina posvetio se ozbiljnom istraživačkom radu o migracijskim tendencijama i integracijskim perspektivama bosanskohercegovačke dijaspore u Njemačkoj, o čemu svjedoči njegov magistarski rad.
– Proteklih pet godina studirao sam evropsko pravo i međunarodnu politiku, sa fokusom na polje migracija i integracija, te radio na istraživanjima evropskih integracija zemlja zapadnog Balkana. U praksi to znači da sam obučen raditi na razvoju politika evropskih integracija, kaže Nedžibović.
Njegovo istraživanje u okviru magistarskog rada donijelo je značajne rezultate o bh. dijaspori.
– Moje istraživanje je provedeno u dvije njemačke pokrajine Baden-Württemberg i Schleswig-Holstein. Glavni zaključci su da je bosanskohercegovačka dijaspora generalno ekonomski integrisana, aktivna na tržistu rada i sjajan primjer ekonomske integracije dok su ostali segmenti poput društvenog, kulturološkog i političkog angažmana još na jako niskom nivou. Naša dijaspora najčešće migrira u mjesta gdje su već prije migrirali njihovi članovi porodice ili prijatelji, te se najčešće vežu za bh. zajednice u tim regijama, pojasnio je.
Zabrinjavajuće je, kaže, da bh. dijaspora ne bude aktivna tamo gdje može dati svoj doprinos i biti prisutna na različitim nivoima u lokalnoj zajednici.
Nedžibović na kraju poručuje da se namjerava vratiti u BiH, ali još nije dobio priliku za posao.
– Mnogo je mladih ljudi koji su van zemlje, studiraju, rade i žele pomoći našoj državi, međutim ne postoje inicijative da ti mladi ljudi zaista budu ‘brain gain’ – kapitalni resurs, a ne ‘brain drain’ – kapitalni gubitak naše države, smatra Nedžibović.
