PRIJAVA
Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad Visoko.
1. septembra 1355. godine, u povelji mladog bana Tvrtka I. Kotromanića pod nazivom “in castro nosto Visoka vocatum” desilo se prvo spominjanje Starog grada Visokog koji je bio sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog.
Visočka dolina sa starim gradom Visokim, Podvisokim, Milama i Moštrima bila je rano središte Bosanske banovine, a kasnije i kraljevstva.
Stari grad Visoki je smješten na vrhu brda Visočica, na oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad Visoko. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo Podvisoki.
Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Oko cijelog grada je iskopan jarak dubine oko 4 m, a širine oko 8 do 10 m.
Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je to bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz 1436. kada je knez Tvrtko Borovinić izdao isprave na Visokom.
Iako devastiran i napušten odavno, dokazi na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u visočkoj dolini su pronađeni tokom 1950-ih, 1970-ih i 1980-ih godina sa arheološkim iskopavanjima i nalazima. Đoko Mazalić je 1953. godine dao detaljan opis ruševina koji je do danas nezamjenjiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Osmanlijskim osvajanjem Bosne grad biva napušten prije 1503.
Danas je Stari grad Visoki nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
vipromo.ba
