PRIJAVA
Više vlada istočnoeuropskih članica Europske unije je 2016. tvrdilo da se u njihovim zemljama prodaju namirnice lošije kvalitete nego na zapadu kontinenta. Oni su kritizirali da je „uobičajena praksa proizvođača hrane i pića” da na tržištu nude proizvode slabije kvalitete – i to usprkos činjenici da je ambalaža potpuno ista kao i na Zapadu.
Nutella koja se prodaje u Mađarskoj, tvrdila je nadležna ustanova za kvalitetu namirnica u Budimpešti, nešto je „manje kremasta” nego Nutella u Austriji. Coca-Cola iz mađarskih dućana, tvrdilo se tada, ima manje intenzivan okus nego piće istog imena koje konzumiraju zapadni susjedi.
I u Slovačkoj se moglo čuti kako proizvodi koji se nalaze na policama tamošnjih supermarketa često imaju nešto veći udio masti – i manji udio mesa nego istoimeni artikli u zapadno-europskim zemljama. Slovaci su se požalili kako se u proizvodima namijenjenima potrošačima u toj zemlji umjesto šećera koristi umjetna sladila, a umjesto voćnih dodataka – umjetne arome.
Dvostruki standardi?
Pitanje o (navodnoj) diskriminaciji istočnoeuropskih potrošača našlo se u ožujku 2017. čak i na dnevnom redu susreta na vrhu šefova država i vlada zemalja članica Unije. Komisija je nakon toga poručila kako su u cijelom EU-u uvedene jedinstvene test-metode, kako bi se utvrdilo postoje li doista dvostruki standardi.
Nakon što su učestale žalopojke zbog (navodno) lošije kvalitete proizvoda za istok Europe, na primjer o ribljim štapićima gotovo bez ribe, šef Europske komisije Jean-Claude Juncker se osobno pozabavio ovom temom i inicirao donošenje pravila kojima se zabranjuju dvostruki standardi.
Isto pakiranje, različit sadržaj
U jednoj studiji Europske unije ipak se nije moglo ustanoviti da doista postoje razlike u kvaliteti proizvoda, odnosno da se radi o sustavnoj diskriminaciji istočnih Europljana. Europska komisija je, doduše, početkom tjedna priopćila da je kod gotovo trećine analiziranih namirnica njihov sastav različit usprkos identičnoj ili sličnoj ambalaži – ali i da se kod istraženih artikala nije uspjelo detektirati „jedinstven geografski obrazac” na temelju kojeg bi se moglo reći da se radi o diskriminaciji istoka Europe.
Studija EU-a tvrdi da je kod devet posto proizvoda ustanovljen različiti sastav artikala i to unatoč činjenici da su se nalazili u identičnom pakiranju. Kod 22% se nešto izmijenjene namirnice ili pića reklamiralo u sličnoj ambalaži. EU naglašava kako razlike u sastavu „ne znače nužno da postoji i razlika u kvaliteti proizvoda”.
Predmet istraživanja Europske komisije je bilo oko 1.400 proizvoda iz 19 zemalja, od kojih se deset nalazi na istoku Europe.
Različiti ukusi i kulture
Krovna organizacija njemačkih brendova (Markenverband) pozdravio je rezultate istraživanja. „Nikada nije ni postojao jaz između Istoka i Zapada”, tvrdi se. Odstupanja koja su ustanovljena nastaju zbog razlika u sastavu proizvoda, dodaju iz ove organizacije – i to zbog razlika u preferencijama potrošača na nekom specifičnom tržištu, u nekoj konkretnoj zemlji EU-a, odnosno ukusima potrošača. „Zbog toga neki proizvodi ne mogu i ne bi trebali biti istog ukusa u svakoj zemlji”, naglašava Christian Köhler, direktor Markenverbanda. I napominje kako to uopće nema veze sa slabijom kvalitetom.
Zabrana dvostrukih standarda bi dovela do toga da proizvođači više ne mogu reagirati na regionalne želje potrošača, može se čuti iz krovne organizacije njemačkih brendova.
DW
