PRIJAVA
S predstavnicima firme Sapa Thale Group sastali su se i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, ali i entitetska predsjednica Željka Cvijanović. O ovim uspješnim susretima građani su informisani putem zvanične web stranice Predsjedništva BiH i zvanične web stranice Predsjednika RS-a.
Dodik je nakon sastanka saopćio da je s predsjednikom korporacije Sapa Thale Group Mai Vu Minhom iz Vijetnama razgovarao “o mogućnostima ekonomske saradnje BiH i Vijetnama” te da mu je Mai Vu Minh rekao da je uočio brojne potencijale i prostor za uspješnu ekonomsku saradnju dviju zemalјa, kao i da je on zainteresovan za investicije u oblasti polјoprivrede, turizma i finansijskog sektora.
Obećavajuće poruke nakon sastanka medijima je odaslala i Željka Cvijanović koja je navela da je s Minhom razgovarala “o mogućnostima uspostavljanja saradnje u oblasti turizma, bankarstva, poljoprivrede, kao i sporta i kulture“. Naravno, Cvijanović je Minha upoznala i o tome da je “Republika Srpska ekonomski i politički stabilna” dok je on ukazao na “bogate resurse Republike Srpske”.
Objave državne televizije vezane za ovu firmu i reakcije Milorada Dodika i Željke Cvijanović nakon sastanka s predstavnikom ove firme zaintrigirale su jednog od blogera na platformi Medium.com, a koji se koristi nickom “Operacija Triciklo”. On je svoje vrijeme iskoristio kako bi istražio ko je zapravo Mai Vu Minh i da li je on stvarno “vijetanamski milijarder”.
Minh ima svoju stranicu na Wikipediji koja je napisana samo na vijetnamskom jeziku. Na toj stranici je između ostalog navedeno da je riječ o “samozatajnom milijarderu”, da je često spomenut i poznat na Svjetskom ekonomskom forumu i Azijsko-pacifičkom ekonomskom forumu (APEC), da se susretao i sarađivao sa svjetskim vođama poput Donalda Trumpa, Justina Trudeaua, Vladimira Putina, Xi Jinpinga, Jacinde Kate Laurell Ardern i tako dalje, da je 2013. kupio projekt WHE Management Building od grupacije Schunk, pri čemu su mu pomogli gradonačelnik Thalea Thomas Balcerowski i “njemački parlamentarac Nguyen Dac Nghiep“.
Svi ovi navodi lijepo zvuče, osim što su lažni. Naime, Minh je sve fotografije sa svjetskim liderima poput Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga uradio u Photoshopu i to na način da su intervencije na fotografijama jasno vidljive “golim okom”. Ovu tvrdnju dokazuju i izvorne fotografije, ali i videosnimci na kojima se na APEC-u u stvarnosti ne vidi Minhova glava pored Trumpove.
Što se tiče “vodeće investiciono-razvojne korporacije”, kako je naziva državna televizija, Sapa Thale Group ima sjedište u njemačkom gradiću Thaleu koji ima 16.000 stanovnika i u kojem vlast čini CDU. Firma ima izuzetno lošu web stranicu na kojoj se pored Minha spominje i ime Nguyen Dac Nghiep. Riječ je o ranije spomenutom “njemačkom parlamentarcu”, a koji je generalni direktor Sapa Thalea. Prostom analizom podataka na internetu može se doći do informacije da Nghiep nije njemački parlamentarac, već fan CDU-a, kancelarke Anegele Merkel i gradski vijećnik u Thaleu.
Nghiep je u intervjuu 2014. godine rekao njemačkim medijima kako je prije 30 i više godina došao kao fizički radnik, radio na kranu u VEB Eisenhüttenwerk Thale, fabrici za obradu željeza koja je danas u sklopu THALETEC-a, a bio je i vlasnik prodavnice odjeće za djecu.
S obzirom na to da je Njemačka transparentna zemlja tako je u “Unternehmenregisteru”, odnosno njemačkom registru kompanija, moguće pronaći i informacije koje se odnose na Sapa Thale Group. U tom registru jasno je navedeno da Sapa Thale Group nije nikakva korporacija kako su to tvrdili državna televizija i Milorad Dodik, već GmbH, što je društvo s ograničenom odgovornošću ili ekvivalent d.o.o. u BiH.
Finansijski izvještaj Sapa Thale Groupa za 2015. godinu, jedini dostupan online, pokazuje da su imali samo oko 2.500 eura prihoda dok im stranica CompanyHouse procjenjuje ukupni kapital na 25.000 eura. Sapa Thale Group je u Photoshopu uradila i zgradu sjedišta u kojem se nalazi, kao i interijer, a riječ je o zgradi koja nije u njihovom vlasništvu, već unajmljuju prostor na ovoj adresi.
S pravom se postavlja pitanje kako se Bosna i Hercegovina uopće dovela u situaciju da se prevaranti vode po bh. firmama, da dogovaraju biznise s domaćim funkcionerima, ali i šta rade domaće sigurnosne institucije.
klix.ba
