PRIJAVA
Zemljama Inicijative triju mora potrebna su ulaganja od oko 500 milijardi eura samo u infrastrukturu do 2023. da bi dostigle zapad Europe, rekao je u Ljubljani potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Vazil Hudak.
On je na to upozorio na jednom od panela u okviru poslovnog foruma u Ljubljani, koji se održavao paralelno sa summitom Inicijative.
Kako bi 12 zemalja istočne i srednje Europe brže nadoknadile zaostatak za Zapadom na polju energetike, infrastrukture i digitalne ekonomije, na summitu je donesena odluka o uspostavi zajedničkog investicijskog fonda.
Predsjednici zemalja koje sudjeluju u Inicijativi podržali su u završnoj izjavi tu odluku.
Fond je pokrenut na prošlogodišnjem summitu u Bukureštu kako bi se ubuduće lakše financirali prioritetni projekti.
Brisanje razlika između stare i novije Evrope
Najprije su mu pristupile poljske i rumunjske banke, a sada je stvar konkretizirana zaključcima u Ljubljani, odnosno pristupanjem Europske investicijske banke (EIB), dok se još pregovara s drugim europskim bankama, te sa Svjetskom bankom.
Kako je na summitu u Ljubljani i Brdu kod Kranja istakla hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ta se aktivnost uklapa u zajedničku viziju brisanja razlika u razvijenosti između “stare” i “nove” Europe, ne samo preko europskih sredstava nego i dodatnim kapitalom.
“Viziju koju imamo o brisanju razlika između takozvane stare i novije Europe sada pretvaramo u konkretne projekte koji će se ostvarivati ne samo uz pomoć europskih sredstava, nego i kroz investicijski fond koji smo uspostavili i za koji vjerujem da će biti jedno od važnijih ulagača u naše prostore”, poručila je Grabar-Kitarović.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker istaknuo je u Sloveniji, gdje je na summitu Inicijative triju mora sudjelovao kao gost, da su zemlje istočne i srednje Europe koje sudjeluju u Inicijativi dobile samo u zadnjoj perspektivi oko 60 milijardi iz strukturnih fondova, te još 42 milijarde iz Fonda za strateške investicije.
U radu Inicijative tri mora sudjeluju baltičke zemlje, Estonija, Litva i Latvija, članice tzv. Višagradske skupine Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska kao i Austrija, Slovenija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska.
