{"id":983,"date":"2019-02-21T08:34:13","date_gmt":"2019-02-21T08:34:13","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=983"},"modified":"2024-01-15T21:50:00","modified_gmt":"2024-01-15T20:50:00","slug":"kad-dijete-nema-koncentraciju-vazno-je-uciniti-ovo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/kad-dijete-nema-koncentraciju-vazno-je-uciniti-ovo\/","title":{"rendered":"Kad dijete nema koncentraciju, va\u017eno je u\u010diniti ovo"},"content":{"rendered":"\n

Roditelji su prvi i najva\u017eniji u\u010ditelji i oni utje\u010du na skoro sve \naspekte dje\u010djeg razvoja Dr Ranko Rajovi\u0107, autor NTC sistema u\u010denja, \u010dlan\n Mense i Udruge za darovitu djecu i otac \u010detvoro djece, za portal Zelena\n u\u010dionica govori o koncentraciji djece:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Znamo da su naj\u010de\u0161\u0107e\n gre\u0161ke roditelja uglavnom vezane za sputavanje djece i njihove prirodne\n potrebe da se razvijaju i istra\u017euju. To su, naravno, nesvjesne gre\u0161ke i\n o tome ste mnogo puta govorili. <\/p>\n\n\n\n

A gdje najvi\u0161e grije\u0161e \nodgajatelji i nastavnici? Roditelji su prvi i najva\u017eniji u\u010ditelji i oni \nutje\u010du na skoro sve aspekte dje\u010djeg razvoja. Puno govorim o gre\u0161kama \nkoje nesvjesno naprave, ali bih dodao jo\u0161 ne\u0161to. Nije potrebno djecu \nzatrpavati igra\u010dkama, jer od puno igra\u010daka ba\u0161 i nema puno koristi.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dijete\n se sasvim lijepo igra i kad ima manje igra\u010daka pa svojom ma\u0161tom dodaje \nelemente da uljep\u0161a igru. Va\u017eno je da roditelji prepoznaju interese \ndjeteta pa da preko tih specifi\u010dnih interesa aktiviraju misaone procese,\n nove ideje, a tako se razvija i kreativnost. <\/p>\n\n\n\n

Na primjer, ako \ndijete voli dinosauruse neka mu kupe 3D dinosauruse, slagalicu s \ndinosaurusima. Mogu kupiti i atlas svijeta pa \u0107e dijete nau\u010diti dr\u017eave \nsvijeta, jer ga interesira na kojem teritoriju su \u017eivjeli dinosauri, \nzatim mogu pogledati neki film o njima, mogu kupiti male figurice \ndinosaurusa kojima mo\u017ee napraviti puno novih igara i scena. Sve te \naktivnosti doprinose razvoju kreativnosti. I kada dijete krene u \u0161kolu, \ntaj istra\u017eiva\u010dki duh, ma\u0161tu i kreativnost moramo poticati i dalje. <\/p>\n\n\n\n

Prvo\n \u0161to u\u010ditelji moraju znati je da su likovni, glazbeni i tjelesni jako \nva\u017eni u periodu intenzivnog razvoja mozga, a to je do dvanaeste godine. \nNije skroz ta\u010dno da glazbeni i likovni aktiviraju samo desnu, a \nmatematika, gramatika i logika lijevu polovicu mozga. Mozak je jedan \norgan i ne mo\u017eemo ga ba\u0161 tako lako dijeliti na dvije razli\u010dite polovice.\n Svaka ima svoju funkciju, ali one zajedno i sinhronizirano rade.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Najve\u0107u\n povr\u0161inu kore velikog mozga zauzimaju asocijativna podru\u010dja i po \nrasprostranjenosti se vidi koliko su one va\u017ene. Zato je va\u017eno aktivirati\n ih sinhronizirano, a idealan na\u010din je sviranje instrumenta i kompleksni\n pokreti. Iz mojih istra\u017eivanja jasno je da za ukupni razvoj biolo\u0161kog \npotencijala, moramo aktivirati sve regije zajedno i da u periodu razvoja\n mozga ne mo\u017eemo dijeliti aktivnosti na lijevu i desnu polovicu. <\/p>\n\n\n\n

Moramo\n aktivirati (i to sinhronizirano), velike regije mozga pa je jako va\u017eno u\n periodu razvoja, posebno do 12-te godine, \u0161to vi\u0161e pa\u017enje u \u0161koli \nposvetiti predmetima kao \u0161to su likovni i glazbeni. Tjelesna i \nzdravstvena kultura je tako\u0111er va\u017ena, jer je djetetu potrebno \u0161to vi\u0161e \nkretanja. <\/p>\n\n\n\n

U istra\u017eivanjima provedenim u SAD i Kanadi, u periodu \nod 2008. do 2010. godine, dokazano je da ukoliko nema dovoljno aerobnih \naktivnosti, mo\u017ee do\u0107i do smanjenja dubokih struktura velikog mozga, a to\n mo\u017ee smanjiti kognitivne sposobnosti djeteta. Jo\u0161 jedna stvar je va\u017ena \nza u\u010ditelje i nastavnike. To je \u010dinjenica da je reproduktivno u\u010denje \nnajni\u017ei na\u010din u\u010denja i da moramo koristiti druge, efikasnije metode i \ntako pomo\u0107i djeci da lak\u0161e savladaju gradivo u \u0161koli i da nau\u010de misliti i\n povezivati informacije. <\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eete li napraviti paralelu izme\u0111u \nna\u010dina na koji je va\u0161a generacija odgajana i na\u010dina na koji danas \nroditelji podi\u017eu svoju djecu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jesu li se stvari promijenile \nna bolje ili na gore? Mislim da generalno imamo situaciju da su djeca \nsve slabija. Naravno neko dijete isko\u010di po svojim sposobnostima, ali \nmi\u0161ljenje u\u010ditelja (radio sam nekoliko istra\u017eivanja) je da su djeca \ndanas slabija u odnosu na djecu prije 10 godina u nekoliko podru\u010dja koja\n smo ispitivali: motori\u010dka, matemati\u010dka logi\u010dka, rje\u010dnik i op\u0107e znanje. \nUtjecaj na to svakako imaju roditelji, a najve\u0107i problem je \npreza\u0161ti\u0107ivanje i roditelji koji sve poslove obavljaju umjesto svoje \ndjece. <\/p>\n\n\n\n

Drugi problem je nedostatak kretanja i slo\u017eenih \nmotori\u010dkih aktivnosti. Prije 30 godina djeca su bila od jutra do mraka u\n pokretu, a i\u0161la su na spavanje oko 20 sati. Danas se djeca manje kre\u0107u,\n nisu na igrali\u0161tu, nego gledaju TV, igraju video-igrice i sl. Nisam \nprotiv ra\u010dunala, ali moramo znati odrediti granicu djetetu. <\/p>\n\n\n\n

Poznato\n je da je problem dana\u0161nje djece vezan za pote\u0161ko\u0107e s koncentracijom. \n\u0160to mo\u017eemo u\u010diniti da to preveniramo, a \u0161to da problem rije\u0161imo kad se \nve\u0107 pojavi? <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nije samo koncentracija problem, to je kompleksno pitanje.<\/p>\n\n\n\n

 Razvojne\n smetnje su u porastu, sve je vi\u0161e djece sa smetnjama u govoru ili imaju\n smetnje kada pi\u0161u ili \u010ditaju, ne mogu ra\u010dunati, nemaju koncentraciju, \nne mogu upamtiti lekciju. Te\u0161ko je dati odgovor na to, iako \u010desto \u010dujem \nda je problem genetika. Ipak mislim da nije samo to, da veliki utjecaj \nima promjena okru\u017eenja. Mi smo rezultat prilago\u0111avanja i tisu\u0107ama i \nmilijunima godina ljudi su se razvijali u interakciji s okolinom. <\/p>\n\n\n\n

I\n to se polako doga\u0111alo. A danas se okru\u017eenje jako brzo mijenja, a znamo \nda okru\u017eenje utje\u010de na razvoj kognitivnih sposobnosti. Sigurno da \nokru\u017eenje mo\u017ee utjecati i pozitivno, ali i negativno. <\/p>\n\n\n\n

Mislim da \nje kod razvojnih smetnji, do\u0161lo do negativnog utjecaja okru\u017eenja, prije \nsvega zbog gre\u0161aka koje roditelji naprave u periodu razvoja djeteta. \nPreza\u0161ti\u0107ivanje je problem. Dijete ne razvija svoje biolo\u0161ke sposobnosti\n zbog roditelja koji su upla\u0161eni da \u0107e dijete pasti, povrijediti se, \nslomiti nogu ili ruku\u2026 <\/p>\n\n\n\n

Normalno je da dijete padne, tako da je \nuloga roditelja da osiguraju okru\u017eenje gdje se mogu\u0107nost povrede svodi \nna minimum, a ne da sputavaju dijete \u2013 npr. ako ska\u010de, neka ska\u010de u \nplitkoj vodi, na pijesku, na travi, a ne na krevetu. <\/p>\n\n\n\n

Ali, ako \nska\u010de i na krevetu, onda oko kreveta ne smijju biti boce, \u010da\u0161e, lego \nkocke. Pokret je va\u017ean i uvijek je lak\u0161e imati takve pokrete u prirodi, u\n parku, u \u0161umi nego u stanu. Zato je savjet roditeljima \u2013 vodite djecu \nna planinarenje, u \u0161etnju, na igrali\u0161ta. Tada se sve regije kore velikog\n mozga povezuju, \u0161to poma\u017ee kasnije u \u0161koli u procesu u\u010denja pa ne\u0107e \nbiti toliko problema s u\u010denjem i koncentracijom.
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Roditelji su prvi i najva\u017eniji u\u010ditelji i oni utje\u010du na skoro sve aspekte dje\u010djeg razvoja Dr Ranko Rajovi\u0107, autor NTC sistema u\u010denja, \u010dlan Mense i Udruge za darovitu djecu i otac \u010detvoro djece, za portal Zelena u\u010dionica govori o koncentraciji djece: Znamo da su naj\u010de\u0161\u0107e gre\u0161ke roditelja uglavnom vezane za sputavanje djece i njihove prirodne […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":984,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[53],"tags":[],"class_list":{"0":"post-983","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-magazin"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=983"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/983\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":985,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/983\/revisions\/985"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/984"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}