Uzimaju li se krediti za kupovinu hrane, ogrijeva, lijekova, ukopa \u010dlanova porodice,\u00a0 pitam \u0161eficu jedne poslovnice banke? Zabrinutog izraza lica potvr\u0111uje da im klijenti sve to ka\u017eu, mole\u0107i da se ne navodi ni njeno ime, ni ime banke u kojoj radi. I zaista, zadu\u017eenja gra\u0111ana zemalja na\u0161eg regiona rastu uprkos \u010dinjenici da je stanovnika na zapadnom Balkanu sve manje. Finansijske institucije bilje\u017ee sve ve\u0107i plasman kreditnih sredstava i tako uve\u0107avaju dobit.<\/p>\n
\u201eNa kraju marta teku\u0107e godine, bruto krediti kod poslovnih banaka u Crnoj Gori iznose 3,028 milijarde eura, od \u010dega se na fizi\u010dka lica, sa kreditnim karticama i preduzetnicima odnosi\u00a0 1,315 milijardi eura ili 43,44 posto. Krediti fizi\u010dkih lica, bez preduzetnika, iznose 1,31 milijardi eura.<\/p>\n
U strukturi kredita preovladavaju gotovinski nenamjenski krediti\u00a0 50,95 posto, zatim namjenski krediti \u00a041,55 posto, hipotekarni krediti 6,20 posto, kreditne kartice fizi\u010dkih lica 1,27 posto, a ostatak od 0,03 posto\u00a0\u010dine krediti odobreni za poslove lizinga. U strukturi namjenskih kredita preovladavaju stambeni krediti. Rast odobrenih kredita u Crnoj Gori je u martu bila ve\u0107a za 2,97 posto\u00a0u odnosu na kraj pro\u0161le godine, za 13,81 posto\u00a0u odnosu na isti mjesec pro\u0161le godine i za 32 posto\u00a0u odnosu na mart pretpro\u0161le godine\u201c, podaci su Centralne banke Crne Gore, \u010dije brojke komentari\u0161u u Udru\u017eenju banaka ove zemlje.<\/p>\n
\u201eNajve\u0107a tra\u017enja stanovni\u0161tva je za gotovinskim, nenamjenskim\u00a0kreditima, ali na kvalitetnom je nivou i tra\u017enja za stambenim kreditima, gdje je kroz dr\u017eavni projekt nazvan 1000+ dr\u017eava subvencionisala kamatne stope, prevashodno za mlade bra\u010dne parove, tako da je u kona\u010dnom kamata bila na nivou od 2,99 posto\u201c, ka\u017ee Bratoslav Pejakovi\u0107 iz Udru\u017eenja banaka Crne Gore, nagla\u0161avaju\u0107i u\u010de\u0161\u0107e od 6 posto\u00a0nenaplativih kredita kao zna\u010dajno pobolj\u0161anje u odnosu na 26 posto\u00a0iz 2011.godine\u201c.<\/p>\n
Po definiciji, plasmani stanovni\u0161tvu su bankama manje rizi\u010dni, ja\u010da je disperzija i ve\u0107e kamatne stope. Me\u0111utim, plasmani kredita su tr\u017ei\u0161na kategorija, i stanovni\u0161tvu i pravnim licima, tako da je najbitnije da postoji kvalitetna likvidnost u bankama, da odgovore na tra\u017enju. Tr\u017ei\u0161te i banke ne poznaju osjetljivot i socijalni momenat.<\/p>\n
\u201eU Srbiji je prema posljednjim raspolo\u017eivim podacima za mart 2019. godine stanje kredita banaka prema stanovni\u0161tvu, uklju\u010duju\u0107i i preduzetnike, 1.031 milijardi dinara (oko 8,6 milijardi eura), \u0161to je 20 posto\u00a0BDP-a. U strukturi kredita stanovni\u0161tvu,\u00a0posmatrano po namenama, najzastupljeniji su gotovinski – 40 posto\u00a0ukupnih kredita i stambeni\u00a0krediti-38 posto. U\u010de\u0161\u0107e kredita stanovni\u0161tvu u ukupnom portfoliju bankarskih kredita prema\u00a0privatnom\u00a0sektoru\u00a0od 46 posto\u00a0i dalje je ni\u017ee u pore\u0111enju s privredom – 51 posto, dok se ostatak odnosi na druge finansijske organizacije, lokalnu samoupravu i neprofitne organizacije\u201c, navode iz Narodne banke Srbije.<\/p>\n
Trend rasta zadu\u017eivanja gra\u0111ana ili plasmana kredita, u zavisnosti s \u010dije ta\u010dke se gleda, je o\u010dit u posljednjih deset godina, a ukupna cifra je ve\u0107a od dva i po puta. Za Narodnu banku Srbije rast kreditne aktivnosti ne predstavlja rizik ni po cjenovnu, ni po finansijsku stabilnost.<\/p>\n
U Bosni i Hercegovini je Centralna banka ove dr\u017eave dostavila podatke od marta teku\u0107e godine gdje se vidi da su poslovne banke plasirale preko 4,8 milijardi eura kreditnih sredstava stanovni\u0161tvu, \u0161to \u010dini 47,6 posto\u00a0kredita svim doma\u0107im sektorima.<\/p>\n
\u201eZadu\u017eenost stanovni\u0161tva kod sektora Ostalih nebankarskih finansijskih institucija na kraju 2018. godine iznosila je 752,3 miliona KM (383,8 miliona eura), od \u010dega se 98 posto\u00a0odnosi na zadu\u017eenost stanovni\u0161tva kod mikrokreditnih organizacija. U pore\u0111enju sa stanjem na kraju prethodne godine, zabilje\u017een je porast od 13,6 posto. Posmatrano po namjeni kredita plasiranih posredstvom banaka u BiH, na kraju marta 2019. godine, u ukupno plasiranim kreditima stanovni\u0161tvu potro\u0161a\u010dki nenamjenski krediti u\u010destvuju sa 75,7 posto, stambeni krediti sa 18,8 posto, krediti po karti\u010dnom poslovanju sa 3,2 posto, krediti za preduzetni\u0161tvo sa 2,1 posto, a krediti za kupovinu automobila su 0,2 posto\u201c, podaci su Centralne banke BiH.<\/p>\n
Stanovni\u0161tvo je po ro\u010dnoj strukturi uzelo manje od 10 posto\u00a0kratkoro\u010dnih kredita, a skoro 40 posto\u00a0sredstava je u doma\u0107oj valuti. Prosje\u010dna zadu\u017eenost po stanovniku Bosne i Hercegovine je u martu bila 1.372 eura i za posljednjih pet godina je uve\u0107ana za skoro 300 eura po svakom stanovniku ove zemlje.<\/p>\n
\u201eZadu\u017eenost sektora stanovni\u0161tva kod Ostalih nebankarskih finansijskih institucija bilje\u017ei rast tokom prethodnih pet godina, uz bla\u017ee oscilacije, \u0161to je rezultiralo porastom od 23,9 posto. Kad je rije\u010d o omjeru kredita privredi i kredita stanovni\u0161tvu kod banaka u BiH omjer u\u010de\u0161\u0107a zabilje\u017een tokom prethodnih pet godina je sli\u010dan onome zabilje\u017eenom u 2019. i skoro je jedanak za razliku od omjera kod Ostalih nebankarskih finansijskih institucija, gdje stanovni\u0161tvo ima osjetno ve\u0107i udio\u201c, navodi Slu\u017eba informisanja Centralne banke BiH.<\/p>\n
Hrvatska je kao dr\u017eava\u00a0 najzadu\u017eenija u regionu, a tu sudbinu prati i stanovni\u0161tvo ove \u010dlanice Evropske unije. Narodna banka je ponudila cifru ukupnog zadu\u017eenja po osnovu kredita plasiranih do kraja marta teku\u0107e godine od 34,17 milijarde eura. Na ku\u0107anstvo se odnosi polovina.<\/p>\n
\u201eOkru\u017eje povijesno niskih kamatnih stopa povoljno utje\u010de na otplatni potencijal du\u017enika. Realna stopa povrata na \u0161tednju je negativna, a realni teret otplate kredita snizio se na povijesno najni\u017eu razinu. Zbog toga prosje\u010dna kreditna sposobnost stanovni\u0161tva raste usporedno sa pove\u0107anjem neto primitaka, kako od pla\u0107a zaposlenih, tako i od ostalih vrsta primitaka.\u00a0U srednjem roku bi se kamatne stope na kredite stanovni\u0161tvu trebale zadr\u017eati na sni\u017eenoj razini, kako zbog predvidivo niskih kamatnih stopa na tr\u017ei\u0161tima kapitala, tako i zbog sni\u017eenih rizika zbog pobolj\u0161ane naplate kredita. Uz nastavak trenda rasta pla\u0107a, kreditna sposobnost prosje\u010dnog du\u017enika trebala bi nastaviti rasti\u201c, smatra Ozren Tabakovi\u0107, analiti\u010dar Raiffeisenbank\u00a0Austria (RBA) iz Zagreba.<\/p>\n
Smatra da su prenosom evropske direktive za stambeno kreditiranje potro\u0161a\u010da u lokalno zakonodavstvo od 2018. godine uvedena stro\u017ea pravila za izra\u010dun kreditne sposobnosti kod odobravanja stambenih kredita.\u00a0U posljednjih osam godina je struktura odobrenih kredita najizra\u017eenija kod nenamjenskih kredita i bilje\u017ei rast od 25,9 posto\u00a0do 38,3 posto.<\/p>\n
\u201eStanovni\u0161tvo koristi kredite u doma\u0107im bankama, a ukupni dug stanovni\u0161tva na kraju 2018. godine iznosi 33% BDP-a. U usporedbi s 2012. godinom, kada je taj udio bio na razini blago iznad 39 posto, vidljivo je konstantno razdu\u017eivanje stanovni\u0161tva. Me\u0111utim,\u00a0ako promotrimo razinu zadu\u017eenosti sektora stanovni\u0161tva u odnosu na druge dr\u017eave EU,\u00a0primjetno je da unato\u010d razdu\u017eivanju\u00a0njegova razina ostaje zamjetno iznad prosjeka Jugoisto\u010dne Europe te me\u0111u najvi\u0161ima u dr\u017eavama srednje\u00a0Europe.\u00a0Poduze\u0107a se, osim u doma\u0107im bankama,\u00a0\u010desto zadu\u017euju direktno u inozemstvu kao i na tr\u017ei\u0161tima kapitala izvan banaka. Ukupan dug poduze\u0107a na kraju pro\u0161le godine iznosi 60 posto\u00a0BDP-a, a od toga se na dug u doma\u0107im bankama odnosi tek ne\u0161to iznad jedne tre\u0107ina (22 posto\u00a0BDP-a). Dakle, ukupna zadu\u017eenost poduze\u0107a je relativno visoka, a zadu\u017eenost stanovni\u0161tva umjerena. Ukupna zadu\u017eenost poduze\u0107a se smanjuje dok kod stanovni\u0161tva bilje\u017eimo umjereno pove\u0107anje.\u201c, poja\u0161njava Tabakovi\u0107.<\/p>\n
Iz Hrvatske udruge banaka napominju stalni rast depozita gra\u0111ana, koje onda prate i zadu\u017eivanja kroz kredite. Najve\u0107i udio imaju stambeni, te nenamjenski. Hrvatska i dalje ima najve\u0107i udio lo\u0161ih kredita od svih zemalja regije. Taj udio se prvi put od 2010.godine spustio ispod 10 posto, ali su u Evropi po toj negativnoj stavci \u201ebolji\u201c samo Albanija, Portugal, Kipar i Gr\u010dka.<\/p>\n
\u201eNajve\u0107i doprinos smanjenju dao je portfelj kredita stanovni\u0161tvu, dok je kod trgova\u010dkih dru\u0161tava pad jedva primjetan. Osobito sna\u017ean pad zabilje\u017een je kod gotovinskih nenamjenskih kredita\u201c, ka\u017eu iz Hrvatske udruge banaka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Uzimaju li se krediti za kupovinu hrane, ogrijeva, lijekova, ukopa \u010dlanova porodice,\u00a0 pitam \u0161eficu jedne poslovnice banke? Zabrinutog izraza lica potvr\u0111uje da im klijenti sve to ka\u017eu, mole\u0107i da se ne navodi ni njeno ime, ni ime banke u kojoj radi. I zaista, zadu\u017eenja gra\u0111ana zemalja na\u0161eg regiona rastu uprkos \u010dinjenici da je stanovnika na […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":9464,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[42],"tags":[],"class_list":{"0":"post-9461","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ekonomija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/9461","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=9461"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/9461\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9465,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/9461\/revisions\/9465"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/9464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=9461"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=9461"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=9461"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}