Sve\u00a0slo\u017eeniji i u\u010destaliji rizici, od globalnog zatopljenja do zaga\u0111enja i epidemija, prijete opstanku \u010dovje\u010danstva ako se ne sprije\u010di njihova eskalacija, upozorili su danas Ujedinjeni narodi.<\/p>\n
Novi rizici<\/strong><\/p>\n U dvogodi\u0161njem izvje\u0161\u0107u o tome kako se svijet nosi s katastrofama, UN upozorava da zbog novih rizika koje nismo predvidjeli pro\u0161lost vi\u0161e ne mo\u017ee biti vodilja za budu\u0107nost. Posebice se kao “novi rizici” za ljudske \u017eivote i imovinu navode zaga\u0111enje zraka, bolesti, potresi, su\u0161e i klimatske promjene.<\/p>\n Izvje\u0161\u0107e tako\u0111er upozorava na sve ve\u0107i potencijal jedne vrste katastrofe u izazivanju ili pogor\u0161avanju neke druge nepogode, poput obilnih ki\u0161a koje nakon \u0161umskih po\u017eara uzrokuju odrone zemlji\u0161ta.<\/p>\n “\u010covje\u010danstvu prijeti izumiranje”<\/strong><\/p>\n “Ukoliko nastavimo \u017eivjeti na isti na\u010din i nastavimo se pona\u0161ati jedni prema drugima i prema na\u0161em planetu kao do sada, utoliko na\u0161 opstanak dolazi u pitanje”, rekla je Mami Mizutori, posebna predstavnica glavnog tajnika UN-a na sastanku u \u017denevi posve\u0107enom smanjivanju rizika od katastrofa.<\/p>\n Ekstremne vremenske pojave su se u posljednjih 20 godina udvostru\u010dile, a prema izvje\u0161\u0107u, nanose tako golemu ekonomsku \u0161tetu da su razvojni ciljevi UN-a u siroma\u0161nijim zemljama gotovo nedosti\u017eni.<\/p>\n Lani \u010dak 1600 katastrofa<\/strong><\/p>\n U 2018. je u svijetu zabilje\u017eeno 1600 katastrofa, od monsunskih poplava u Indiji do \u0161umskih po\u017eara golemih razmjera u SAD-u. Iste godine je uslijed katastrofa raseljeno 17,2 miliona ljudi, a od 2008. godine oko 265 milijuna.<\/p>\n UN smatra da je potrebno ulo\u017eiti vi\u0161e financijskih sredstava u spre\u010davanje katastrofa i za\u0161titu najranjivijih skupina ljudi od posljedica ekstremnih vremenskih pojava.<\/p>\n U smanjenje rizika od katastrofa ulo\u017eeno je od 2005. do 2017. oko pet milijardi ameri\u010dkih dolara, \u0161to je tek 3,8 posto sveukupne potro\u0161nje na humanitarna pitanja, tj. manje od \u010detiri na svakih 100 potro\u0161enih dolara.<\/p>\n \u017divot na Zemlji je pred masovnim izumiranjem<\/strong><\/p>\n UN je prije deset dana objavio i nacrt novog izvje\u0161\u0107a koje pokazuje da bi ljudske aktivnosti u vrlo skoroj budu\u0107nosti mogle uzrokovati izumiranje oko milion vrsta.<\/p>\n Kao najva\u017eniji uzroci uni\u0161tenja koje prijeti na\u0161em planetu navode se ljudske potrebe za energijom i hranom, odnosno pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sje\u010da \u0161uma i emisije fosilnih goriva. \u010cetvrtina svih poznatih vrsta biljaka i \u017eivotinja ve\u0107 je ugro\u017eena, a razmjeri njihova nestajanja desecima ili stotinama puta su br\u017ei nego \u0161to su u prosjeku bili u posljednjih 10 miliona godina.<\/p>\n Izvje\u0161\u0107e koje je na 1800 stranica u tri godine sastavilo me\u0111udr\u017eavno tijelo Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), temelji se na vi\u0161e od 15.000 akademskih radova i istra\u017eivanja, a jedna od klju\u010dnih ideja je da upozori politi\u010dare na najbolje na\u010dine borbe s klimatskim promjenama.<\/p>\n Prema njemu, oko 75% kopna, oko 50% rijeka i jezera te oko 40% svih mora i oceana ve\u0107 pokazuju ozbiljne znake propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.<\/p>\n Najdramati\u010dnije upozorenje u povijesti<\/strong><\/p>\n Kra\u0107a verzija dokumenta od 40 stranica zaklju\u010dka koji je objavljen prije deset dana za potrebe informiranja politi\u010dara, vjerojatno je dosad najozbiljnije upozorenje na prijetnju koju ljudi predstavljaju za planet.<\/p>\n Ono isti\u010de da se broj stanovnika u svijetu od 1970-ih do danas udvostru\u010dio, globalna ekonomija se u\u010detverostru\u010dila, a me\u0111unarodna trgovina udeseterostru\u010dila. Kako bi se ljudi nahranili, odjenuli i opskrbili energijom, \u0161ume su kr\u010dene brzinama koje su bez presedana u povijesti. Od 1980. do 2000. nestalo je oko 100 miliona hektara \u0161uma, ponajvi\u0161e za uzgoj stoke u Ju\u017enoj Americi te za planta\u017ee palminog ulja u Jugoisto\u010dnoj Aziji. Jo\u0161 ve\u0107om brzinom nestaju mo\u010dvarna podru\u010dja. Od svih koja su postojala u 18. stolje\u0107u, do danas ih je ostalo samo 13%. Samo u 20. i 21. stolje\u0107u nestalo ih je 54%.<\/p>\n Urbanizirana podru\u010dja udvostru\u010dila su se od 1992. Kvaliteta tla ubrzano pada tako da je sada produktivnost tla na Zemlji globalno pala 23%. Zaga\u0111enje plastikom se od 1980. udeseterostru\u010dilo. Svake godine u svjetske vode odbacuje se izme\u0111u 300 i 400 milijuna tona toksi\u010dnih tvari kao \u0161to su te\u0161ki metali, otapala i otrovni mulj.<\/p>\n Najdramati\u010dnije projekcije<\/strong><\/p>\n Izvje\u0161\u0107e predstavlja brojne projekcije koje predvi\u0111aju tempo pogor\u0161anja situacije.<\/p>\n Nevi\u0111eni rast konzumacije, populacije i tehnologije vjerojatno \u0107e se u\u010detverostru\u010diti u 21. stolje\u0107u.<\/p>\n Najve\u0107i dio propadanja stani\u0161ta dogodit \u0107e se u Srednjoj i Ju\u017enoj Americi, subsaharskoj Africi i Aziji.<\/p>\n Propadanje tla i klimatske promjene do 2050. uzrokovat \u0107e migracije izme\u0111u 50 i 700 miliona ljudi.<\/p>\n Klimatske promjene i propadanje tla do 2050. uzrokovat \u0107e godi\u0161nje smanjenje proizvodnje usjeva za 10% globalno, a u nekim krajevima i do 50%.<\/p>\n Bioraznolikost \u0107e se do 2050. smanjiti od 38% do 46%.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sve\u00a0slo\u017eeniji i u\u010destaliji rizici, od globalnog zatopljenja do zaga\u0111enja i epidemija, prijete opstanku \u010dovje\u010danstva ako se ne sprije\u010di njihova eskalacija, upozorili su danas Ujedinjeni narodi. Novi rizici U dvogodi\u0161njem izvje\u0161\u0107u o tome kako se svijet nosi s katastrofama, UN upozorava da zbog novih rizika koje nismo predvidjeli pro\u0161lost vi\u0161e ne mo\u017ee biti vodilja za budu\u0107nost. […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":9356,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[41],"tags":[],"class_list":{"0":"post-9347","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-svijet"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/9347","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=9347"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/9347\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9360,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/9347\/revisions\/9360"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/9356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=9347"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=9347"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=9347"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}