{"id":8983,"date":"2019-05-11T11:48:19","date_gmt":"2019-05-11T11:48:19","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=8983"},"modified":"2024-01-15T21:48:03","modified_gmt":"2024-01-15T20:48:03","slug":"kako-vratiti-u-bih-one-koji-su-otisli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/kako-vratiti-u-bih-one-koji-su-otisli\/","title":{"rendered":"Kako vratiti u BiH one koji su oti\u0161li?"},"content":{"rendered":"

Barbara Rambousek, direktorica Odjela Evropske banke za obnovu i razvoj za pitanja spolne i ekonomske inkluzije, u intervjuu za\u00a0Radio Slobodna Evropa (RSE)<\/strong><\/a>govori o tome kako da se Zapadni Balkan, koji je pogo\u0111en odlaskom stru\u010dnjaka i mladih, anga\u017euje na tome da ih vrati ili kapitalizira njihov odlazak. Najva\u017enije je stvoriti uslove da se oni koji su oti\u0161li vrate nazad sa idejama i biznisima, ocjenjuje ona, ali i da se prihvate oni koji dolaze u zemlju u potrazi za boljim \u017eivotom.<\/p>\n

RSE<\/strong>: Kada govorimo o migrantima, naro\u010dito u ovoj regiji i u BiH \u010desto pomislimo na ljude koji dolaze iz afri\u010dkih zemalja, Bliskog istoka, prema kojima uglavnom vlada negativna percepcija. I ne samo ovdje, ozbiljne politi\u010dke razmirice oko migrantskog pitanja vode se u cijelom zapadnom svijetu. No, zanimljivo je stajali\u0161te da se o migrantima ne razmi\u0161lja kao o potencijalu koji bi mogao biti iskori\u0161ten.<\/p>\n

Rambousek<\/em>: Da odgovorim na va\u0161e pitanje gledaju\u0107i u zemlju kao \u0161to je, na primjer, Bosna i Hercegovina, ali i uzev\u0161i u obzir faktore koji se mogu primijeniti na cijelu regiju. Ako pogledate ekonomski razvoj regije, na neki na\u010din, imate tri faktora koji prave “savr\u0161enu oluju”. Imate jako veliku migraciju ka vani, dakle ljudi iz BiH, iz svih zemalja regije odlaze da bi potra\u017eili bolje prilike negdje drugo. Imate populaciju koja stari, dakle, s tr\u017ei\u0161ta se rada povla\u010di veliki broj ljudi i imate jako malo u\u010de\u0161\u0107e \u017eena u radnoj snazi. To, u stvari, zna\u010di da se tr\u017ei\u0161ta rada smanjuju, i to velikom brzinom. To zna\u010di i da kompanije ne mogu na\u0107i ljude koji bi radili u njima, a pogotovo one najbolje i najtalentiranije koje \u017eele. Da bi kompanije radile u ovoj sredini, da bi rasle, \u0161irile se i uvodile novine, stanje je jako te\u0161ko.<\/p>\n

Tako da ekonomski razvoj u ovoj regiji, na neki na\u010din, ovisi o migracijama. U ovome trenutku to su migracije ka vani, ali migracije u zemlju bi mogle da odgovore ovim velikim izazovima s kojima se suo\u010davaju kompanije, ali i tr\u017ei\u0161te rada. Jako je va\u017eno gledati i na priliku koju nude migracije, kao i na izazove. Naravno da izazovi postoje, tu su razli\u010diti kulturolo\u0161ki backgroundi i sli\u010dno, ali u ekonomskom smislu migracije u zemlju su neto dobit za one dr\u017eave koje je prime.<\/p>\n

RSE<\/strong>: Bosna i Hercegovina se suo\u010dava sa velikim problemom odlaska mladih ljudi. Postoji li na\u010din da ih se privoli da se vrate i donesu znanje i iskustvo i primijene ga ovdje?<\/p>\n

Rambousek<\/em>: Mislim da zemlje iz kojih idu migranti imaju mnogo koristi, a one dolaze u nekoliko oblika. Jedan od njih je taj \u0161to ljudi koji odu vani, steknu razli\u010dite vje\u0161tine, tehni\u010dke, poduzetni\u010dke… Kad se vrate jako je velika vjerovatno\u0107a da \u0107e u svojoj zemlji pokrenuti neki biznis. U Albaniji, na primjer, 90 posto od svih novih radnih mjesta popunili su migranti, ljudi koji su se vratili, a veliki broj ljudi koji je pokrenuo svoje biznise, prethodno je tako\u0111er bio u poziciji migranta. To ide i u drugom smjeru. Evo opet da uzmemo Albaniju: oko 20 posto dr\u017eavnih slu\u017ebenika obrazovano je van zemlje. Puno je one pameti koja se vra\u0107a.
\nU biti, ljudi odu vani, steknu vje\u0161tine i vrate se donose\u0107i ih sa sobom. Ali, ne samo vje\u0161tine, tu je i stav, na\u010din na koji posmatraju politiku, ekonomiju, polo\u017eaj \u017eene u dru\u0161tvu, na primjer. Na mjestima na koja migriraju mladi ljudi iskuse druga\u010diju kulturu, druga\u010dije dru\u0161tvo, razviju stav prema druga\u010dijim politi\u010dkim procesima u kojima se od politi\u010dara tra\u017ei da budu odgovorni, na\u010dine na koje \u017eene mogu u\u010destvovati u ekonomiji i oni donose sa sobom te ideje i razli\u010ditosti. A tu su tako\u0111er i o\u010dekivanja i onda oni poma\u017eu u promjeni stava u zemljama iz kojih su oti\u0161li.<\/p>\n

RSE<\/strong>: Mo\u017eda ljudi ne bi odlazili ako bi politi\u010dka slika bila bolja?<\/p>\n

Rambousek<\/em>: Ako pogledate za\u0161to ljudi migriraju – to su plate i poslovi, ali i institucionalno okru\u017eenje, korupcija, kvalitet politi\u010dkog sistema i institucija u zemljama iz kojih odlaze. Ti faktori igraju veliku ulogu i jasno je da u njoj jednako veliku imaju politi\u010dari i na\u010din na koji se bore s tim izazovima, te kreiraju bolje, stabilnije institucije, osiguravaju vladavinu zakona, stvaraju prilike za bolje obrazovanje, bolju zdravstvenu njegu.<\/p>\n

Kao \u0161to sam rekla, ljudi u nekom trenutku ne \u017eele da se vrate, \u0161to vidimo kod zemalja kakva je BiH da mladi odu da se obrazuju i onda se vrate, ali kad osnuju porodice i smjeste se, opet odlaze. Ali sve je u maksimiziranju ljudskog potencijala koji oni imaju i toga da danas ne mo\u017eete sprije\u010diti nekoga da \u017eivi gdje \u017eeli. Ali ono \u0161to mo\u017eete uraditi na politi\u010dkom nivou je stvoriti bolje uvjete u razli\u010ditim sektorima u BiH i zemljama regije u segmentima obrazovanja, zdravstva, infrastrukture, regionalne i lokalne povezanosti, finansija i poduzetni\u0161tva. Ova pitanja zaista igraju ulogu u tome kakve se odluke donose, jer iako ne mo\u017eete sprije\u010diti ljude da odu, mo\u017eete ponuditi da im ostanak bude privla\u010dna opcija.<\/p>\n

RSE<\/strong>: Ljudi se obrazuju i \u0161ire vidike, ali nema mnogo koristi od toga ako ne \u017eive ovdje.<\/p>\n

Rambousek<\/em>: Veoma je te\u0161ko zaustaviti migracije. Ljudi donose odluke na osnovu toga kako vide svoj \u017eivot i \u017eele bolji za sebe i za svoju djecu i ako to gledamo u ekonomskim parametrima do\u0111e trenutak kada je GDP 6.000 dolara po glavi stanovnika od koga stopa migriranja iz te zemlje opada. Dok do toga ne do\u0111e, jako je bitno dobro upravljati migracijama i stvoriti prilike za cirkularnu migraciju gdje je lako oti\u0107i, ali je lako i vratiti se.<\/p>\n

Sada postoji mnogo kvalitetnih univerziteta u zapadnom svijetu koji nude online mogu\u0107nost poha\u0111anja, tako da sada ne morate ni otputovati da biste dobili kvalifikacije ili diplomu sa nekog cijenjenog univerziteta. To poma\u017ee izgradnji ljudskog kapitala u zemljama \u010dije obrazovne institucije nisu jo\u0161 dosegle takav nivo kvaliteta. To je jako va\u017eno za kompanije, za individue, ali i one koji \u017eele osnovati svoje kompanije.<\/p>\n

RSE<\/strong>: Je li stvaranje boljeg poslovnog ambijenta garant za ostanak ili je vi\u0161e u pitanju to \u0161to ljudi \u017eele da se razvijaju?<\/p>\n

Rambousek<\/em>: Imali smo zanimljiv primjer, gdje je dosta malih i srednjih preduze\u0107a bazirano u BiH, ali ne samo u BiH. Imaju jedan ured ovdje, jedan na primjer u Amsterdamu, tre\u0107i u New Yorku ili Singapuru. Takve su kompanije sada u porastu i oni se ne fokusiraju samo na BIH i lokalno tr\u017ei\u0161te rada, ve\u0107 dovode i me\u0111unarodne stru\u010dnjake.<\/p>\n

Jako \u010desto je to i na takozvanom principu “rada na daljinu” i tako stvaraju prilike za zaposlenje na globalnom nivou. I oni zaista nude razli\u010dite opcije za karijeru i prosperitet mladim ljudima \u010dak i ako ostanu u ovoj zemlji, jer ostaju povezani s vanjskim svijetom. Kompanija se ne fokusira samo na BiH ve\u0107 je integrisana u globalno tr\u017ei\u0161te. Takvi su primjeri IT kompanija, recimo. Ovo su primjeri koji zaista dobro funkcioni\u0161u.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Barbara Rambousek, direktorica Odjela Evropske banke za obnovu i razvoj za pitanja spolne i ekonomske inkluzije, u intervjuu za\u00a0Radio Slobodna Evropa (RSE)govori o tome kako da se Zapadni Balkan, koji je pogo\u0111en odlaskom stru\u010dnjaka i mladih, anga\u017euje na tome da ih vrati ili kapitalizira njihov odlazak. Najva\u017enije je stvoriti uslove da se oni koji su […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":8988,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[75],"tags":[],"class_list":{"0":"post-8983","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-intervju"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/8983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=8983"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/8983\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35644,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/8983\/revisions\/35644"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/8988"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=8983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=8983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=8983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}