Pa\u017eljivim prou\u010davanjem povijesti Biblije i Kur\u02bc\u0101na vidi se da su te dvije knjige neodvojivi dio vjerskog, kulturnog i civilizacijskog \u017eivota jevreja i kr\u0161\u0107ana, odnosno muslimana.<\/p>\n
Ali, radi toga da nam se \u201csmiri srce\u201c, razmotrimo za trenutak da li je va\u017ean, i od kojeg stupnja va\u017enosti, jeste utisak da Kur\u02bc\u0101n, ipak, prete\u017eno govori o davnim ljudima, o pro\u0161lim vremenima, o minulim narodima, o zgaslim civilizacijama, o nestalim kulturama.<\/p>\n
Kad god se kazivanja Kur\u02bc\u0101na ho\u0107e pro\u010ditati i shvatiti u njihovoj cjelini, potrebno je imati nekoliko va\u017enih komponenti izlaganja Kur\u02bc\u0101na koje se ba\u0161 svaki put ne vide na povr\u0161ini Teksta, nego do njih treba doprijeti jednom posebnom \u201cmetodologijom\u201c. Naime, kazivanja i izlaganja Kur\u02bc\u0101na imaju uvijek najmanje tri komponente: Slovo, glas iz slova, smisao iz glasa. To troje je umnogome nalik posmatranju jedne sjene. Posredstvom same sjene dopiremo do predmeta od\/sa kojeg sjena pada. Nedugo kasnije, um razvidno obja\u0161njava i pokazuje da iza ima i sija sjajna svjetlost koja sa predmeta na kojeg pada proizvodi sjenu.<\/p>\n
Upravo tako u Kur\u02bc\u0101nu ima uvijek ona tre\u0107a, udaljena, u prvi mah nevidljiva dimenzija. Ona je iza, nje se (pri)sjetimo kasnije. Ona iz svoje dubine povezuje kur\u02bc\u0101nska kazivanja u jednu koherentnu cjelinu.<\/p>\n
Ipak, ponovimo ono pitanje sa po\u010detka ove crtice:<\/p>\n
\u201cDa li je Kur\u02bc\u0101n knjiga o davnim\u00a0 ljudima?\u201c<\/p>\n
S jedne strane gledano, Kur\u02bc\u0101n doista vrlo \u010desto govori o davnim ili davno nestalim ljudima, o oti\u0161lim pokoljenjima, o zgaslim civilizacijama. Ima stranica Kur\u02bc\u0101na kojima se \u010duje i kojima se razlije\u017ee daleki eho drevnosti, sa njih se pomaljaju glasovi davnih ljudi, kultura, vjera i civilizacija.<\/p>\n
Od tih davnih ljudi Kur\u02bc\u0101n nama donosi (i kao uspomenu na njihovu sudbinu predaje) njihova mnogobrojna imena:\u00a0Qawmu N\u016b\u1e25<\/em>,\u00a0\u02bb\u0100d<\/em>, \u00a0\u1e6eam\u016bd<\/em>,\u00a0Tubba\u02bb<\/em>, \u00a0Aykah<\/em>,\u00a0A\u1e63\u1e25\u0101bu Madyan<\/em>,\u00a0al-Mu\u02bctafik\u0101t<\/em>,\u00a0A\u1e63\u1e25\u0101bu r-Rass<\/em>,\u00a0Qawmu Fir\u02bbawn<\/em>,\u00a0Quray\u0161<\/em>\u2026<\/p>\n Ali, zanimljivo je, i na svoj na\u010din znakovito, da Kur\u02bc\u0101n na svojim stranicama nikada ne ozna\u010dava, niti odre\u0111uje, jedno\u00a0doksografsko vrijeme<\/em>\u00a0kad je neki davni narod ili neko davno pokoljenje \u017eivjelo.<\/p>\n Niti Kur\u02bc\u0101n daje neku vremenski fiksiranu eru ili jedan kalendarski niz godina ovisan o nekom\u00a0po\u010detnom<\/em>\u00a0ili\u00a0za\u010detnom<\/em>utemeljiteljskom doga\u0111aju koji se zbio nekada davno i od kojeg\u00a0 zapo\u010dinje ra\u010dunanje vremena.<\/p>\n U Kur\u02bc\u0101nu nema niti jednog takvog\u00a0datuma<\/em>, niti bilo kojeg drugog datuma kao datuma, sa navedenim danom, mjesecom i godinom nekog doga\u0111aja ili zbuda. (Jednako tako znakovito je da ni Kur\u02bc\u0101n, a ni \u1e24ad\u012b\u1e6f, ne utemeljuju nikakvu eru po Mu\u1e25ammedu, a.s!).[1]<\/a>\u00a0 Ukratko, sa stranica Kur\u02bc\u0101na mi ne znamo\u00a0kada<\/em>\u00a0su oni davni i drevni, maloprije spomenuti, narodi \u017eivjeli.<\/p>\n \u0160ta, onda, o tim drevnim i davna\u0161njim narodima doznajemo iz Kur\u02bc\u0101na?<\/p>\n Mo\u017ee se re\u0107i, bez velike bojazni od pogre\u0161ke, da to \u0161to sa stranica Kur\u02bc\u0101na\u00a0donekle detaljnije<\/em>\u00a0saznajemo nije\u00a0kada<\/em>\u00a0su ti narodi \u017eivjeli, ili\u00a0gdje<\/em>\u00a0su \u017eivjeli, ve\u0107\u00a0kako\u00a0<\/em>su ti narodi \u017eivjeli. I\u00a0kako<\/em>\u00a0su skon\u010dali.<\/p>\n A onda, opet, to\u00a0kako<\/em>\u00a0su \u017eivjeli drevni narodi Kur\u02bc\u0101n u prvom planu ne nastoji prikazati na na\u010din detaljnog opisivanja njihove ekonomije, privrede ili poljoprivrede. Takvo prezentiranje mno\u0161tva aspekata drevnosti o kojima govori nije prioritetna zada\u0107a knjige Kur\u02bc\u0101na.<\/p>\n Naprotiv, kur\u02bc\u0101nska kazivanja o drevnim ili antiknim narodima uglavnom se odnose na (ne)moralna \u010dinjenja ili (ne)moralna djelovanja tih ljudi. U ovakvom bavljenju pro\u0161lo\u0161\u0107u i drevno\u0161\u0107u Kur\u02bc\u0101n ima, reklo bi se, jedan va\u017ean cilj: da nam, prakti\u010dki, poru\u010di da minuli narodi nisu netragom nestali, jer njih su stranice Kur\u02bc\u0101na \u201cu\u010dinile pri\/povijestima\u201c (wa \u011fa\u02bbaln\u0101hum a\u1e25\u0101d\u012b\u1e6f<\/em>)[2]<\/a>\u00a0iz kojih se navijeke crpe moralne poruke.<\/p>\n I u tom pogledu Kur\u02bc\u0101n je jedna bujaju\u0107a knjiga \u017eivota. Drevni i davni narodi i zajednice:\u00a0Qawmu N\u016b\u1e25<\/em>,\u00a0\u02bb\u0100d<\/em>,\u00a0\u1e6eam\u016bd<\/em>,\u00a0Tubba\u02bb<\/em>,\u00a0Aykah<\/em>,\u00a0A\u1e63\u1e25\u0101bu Madyan<\/em>,\u00a0al-Mu\u02bctafik\u0101t<\/em>,\u00a0A\u1e63\u1e25\u0101bu r-Rass<\/em>,\u00a0Qawmu Fir\u02bbawn<\/em>,\u00a0Quray\u0161<\/em>\u2026 \u2013 ponavljaju se i u potonjim vremenima, ne na na\u010din \u201cvje\u010dnog vra\u0107anja istog\u201c, ve\u0107 na na\u010din ponovnog, ali sada vlastitog i samosvojnog, ku\u0161anja povijesnog \u017eivota na zemlji, uz sva ponovna suo\u010denja sa moralnim polozima i nalozima koje \u010dovje\u010danstvo iznova mora zaprtiti na svoje breme.<\/p>\n Kur\u02bc\u0101n na mnogim stranicama svjedo\u010di da \u010dovje\u010danstvo \u017eivi moralne ku\u0161nje iznova i samosvojno, a ne na na\u010din pukog kopiranja pro\u0161losti. Ba\u0161 ovo je ona tre\u0107a dimenzija Kur\u02bc\u0101na koju u prvi mah ne vidimo usljed zaokupljenosti \u201csjenom\u201c i \u201cpredmetom\u201c, ta tre\u0107a dimenzija jeste ona svjetlost ili onaj mo\u0107ni\u00a0Bo\u017eanski Smisao Kur\u02bc\u0101na<\/em>\u00a0koji nas oslovi \u010dim mu se otvorimo.<\/p>\n Jednako va\u017ena je i \u010dinjenica da Kur\u02bc\u0101n obe\u0107ava pre\u017eivljavanje ne onih koji su sposobniji (tj. okrutniji i mo\u0107niji, \u010demu u\u010di darwinizam), ve\u0107 onih koji su moralniji. To nam mo\u017ee izgledati kao jedna od mnogih paradoksalnih poruka Kur\u02bc\u0101na, ali upravo Kur\u02bc\u0101n svjedo\u010di sljede\u0107e:<\/p>\n A) da su jevreji nad\u017eivjeli faraona jer su imali Deset zapovijedi i Toru,<\/p>\n B) da su kr\u0161\u0107ani nad\u017eivjeli Rimsko carstvo jer su imali Evan\u0111elje i njegova moralna u\u010denja,<\/p>\n C) da su muslimani nad\u017eivjeli idolopoklonsko pleme Quray\u0161 jer su se oslanjali na moralne poruke i \u0107udore\u0111e Kur\u02bc\u0101na, itd.<\/p>\n Davni i drevni narodi sa stranica Kur\u02bc\u0101na ti\u010du se \u010ditateljstva Kur\u02bc\u0101na iz svakog vremena. \u010citaju\u0107i o davnim i drevnim narodima, kulturama i civilizacijama mi, zapravo, umnogome \u010ditamo o sebi, o svome vlastitom suo\u010denju sa \u017eivotom, svijetom, Bogom, sudbinom, smr\u0107u. Male su \u0161anse da \u010dovje\u010danstvo ikada ukine k\u020fte svojih i sebi inherentnih grani\u010dnih situacija, slabi su izgledi da ih prevlada.<\/p>\n Stoga, davni i drevni ljudi nisu zastalno pro\u0161li, ve\u0107 su oni tu, tik nas, kao \u0161to je i pro\u0161lost tu, pod na\u0161im nogama.<\/p>\n
\n