{"id":8709,"date":"2019-05-08T06:24:13","date_gmt":"2019-05-08T06:24:13","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=8709"},"modified":"2024-01-15T21:48:12","modified_gmt":"2024-01-15T20:48:12","slug":"dogodilo-se-na-danasnji-datum-8-maj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/dogodilo-se-na-danasnji-datum-8-maj\/","title":{"rendered":"Dogodilo se na dana\u0161nji datum, 8. maj"},"content":{"rendered":"

1429.<\/strong> – Predvo\u0111eni Jovankom Orleankom, Francuzi su u Stogodi\u0161njem ratu probili sedmomjese\u010dnu opsadu Orleana, natjerav\u0161i u bjekstvo engleske osvaja\u010de.
\n1794.<\/strong> – Na giljotini pogubljen francuski hemi\u010dar Antoan Loren Lavoazje, jedan od tvoraca moderne hemije, poslije su\u0111enja odr\u017eanog istog dana, na kojem je njega i jo\u0161 27 optu\u017eenih revolucionarni sud osudio na smrt kao “zastupnika ubiranja kraljevskog poreza”. Lavoazje je otkrio da je vazduh smje\u0161a kiseonika i azota, dokazao da je voda spoj kiseonika i vodonika, utvrdio zna\u010daj kiseonika za sagorjevanje i oksidaciju, postavio Zakon o neuni\u0161tivosti materije, izradio niz novih metoda za kvantitativnu hemijsku analizu. Spaliv\u0161i dijamant, dokazao je da je kristalizovani ugljenik.
\n1815.<\/strong> – Na brdu Ljubi\u0107 kod \u010ca\u010dka Srbi u Drugom srpskom ustanku do nogu potukli trostruko ja\u010du tursku vojsku. Oko 1.500 ustanika predvodili su Milo\u0161 Obrenovi\u0107 i Lazar Mutap, a oko 5.000 Turaka Im\u0161ir-pa\u0161a, poznat kao \u010caja pa\u0161a. Pobjeda je ustanicima ulila silno samopouzdanje i Srbe masovno podigla na oru\u017eje.
\n1828.<\/strong> – Ro\u0111en \u0161vajcarski filantrop \u017dan Anri Dinan, tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osniva\u010da Me\u0111unarodnog komiteta Crvenog krsta 1863, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901.<\/strong> Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859, kad je organizovao pomo\u0107 ranjenicima, navelo ga je da 1864. predlo\u017ei konvenciju prema kojoj se u ratu moraju po\u0161tedjeti bolesni i ranjeni i sanitetsko osoblje. Pao je u zaborav i bijedu i tek u dubokoj starosti do\u017eivio je priznanje za ogroman filantropski rad. Kao priznanje za izuzetnu slu\u017ebu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena “Medalja Anri Dinan”, najvi\u0161e odlikovanje Me\u0111unarodnog komiteta Crvenog krsta. Djela: “Sje\u0107anje na Solferino”, “Me\u0111unarodno bratstvo i milosr\u0111e za vrijeme rata”.
\n1873.<\/strong> – Umro engleski filozof i ekonomista D\u017eon Stjuart Mil, jedan od tvoraca liberalne politi\u010dke teorije. U logici je usavr\u0161io istra\u017eivanja uzro\u010dnih odnosa me\u0111u pojavama, a u etici zastupao utilitarizam, polaze\u0107i od u\u010denja D\u017deremija Bentama. U ekonomiji je posljednji zna\u010dajan predstavnik engleske klasi\u010dne \u0161kole – poznat je po teoriji tro\u0161kova proizvodnje. NJegovo najzna\u010dajnije djelo “O slobodi” na srpski je prvi preveo, napisao predgovor i objavio 1867. knez Petar Kara\u0111or\u0111evi\u0107, kasnije srpski kralj Petar Prvi. Ostala djela: “Sistem logike”, “Utilitarizam”, “O predstavni\u010dkoj vladi”, “Principi politi\u010dke ekonomije”, “Ogist Kont i pozitivizam”, “Pot\u010dinjenost \u017eena”.
\n1873.<\/strong> – Prvu knjigu o vinu na srpskom “Iskusni podrumar” u Be\u010du je objavio Zaharije Stefanovi\u0107 Orfelin, u kojoj je pisao o berbi gro\u017e\u0111a, spravljanju vina i podrumarstvu. Tvrdio je da su najbolja srpska vina manastirska, prije svih karlova\u010dko.
\n1880.<\/strong> – Umro francuski pisac Gistav Flober, jedan od osniva\u010da francuskog realizma, sjajan stilista. Bio je pesimista, skeptik i nepristrasan posmatra\u010d \u010dinjenica, protivnik gra\u0111anskog licemerja. Romanom “Gospo\u0111a Bovari” uznemirio je javnost i optu\u017een je za povredu javnog morala. Ostala djela: romani “Buvar i Peki\u0161e”, “Sentimentalno vaspitanje”, “Salambo”, “Isku\u0161enje svetog Antonija”, dva pozori\u0161na komada i vi\u0161e novela i obimna “Prepiska”.
\n1884.<\/strong> – Ro\u0111en ameri\u010dki dr\u017eavnik Hari Truman (naslovna fotografija), predsjednik SAD od 1945. do 1953, upam\u0107en po odluci da u avgustu 1945. baci atomske bombe na japanske gradove Hiro\u0161imu i Nagasaki, u trenutku kad je Japan prakti\u010dno ve\u0107 bio pora\u017een u Drugom svjetskom ratu, po\u010diniv\u0161i tako najve\u0107e pojedina\u010dne ratne zlo\u010dine u istoriji \u010dovje\u010danstva. \u0160ef dr\u017eave je postao poslije smrti Frenklina Rozevelta. Stvorio je 1947. doktrinu o vojnoj i ekonomskoj pomo\u0107i zemljama “ugro\u017eenim komunisti\u010dkim pokretima”, \u010dime je podstakao hladni rat. Uvukao je 1950. godine SAD u korejski sukob i zapo\u010deo program izgradnje vojnih baza i remilitarizacije Zapadne Njema\u010dke. Na osnovu zakona “o o\u010duvanju uzajamne bezbjednosti”, vlada SAD je 1951. od “Mar\u0161alovog plana” i “Trumanove doktrine” sa\u010dinila op\u0161ti plan ekspanzije Zapada i osnivanja agresivnih vojnih paktova. Tada su donijeti i propisi koji su onemogu\u0107avali radni\u010dko-sindikalno organizovanje u SAD, a njegovu vladavinu obilje\u017eila je i histerija krajnje desnice koju je predvodio republikanski senator D\u017dozef Makarti .
\n1894.<\/strong> – Srpski fizi\u010dar Mihailo Pupin u Njujorku prijavio patent za konstruisanje aparata za telefonske i telegrafske prenose na ve\u0107e udaljenosti.
\n1902.<\/strong> – U erupciji vulkana Mon Pele na Martiniku potpuno uni\u0161ten grad Sen Pjer, a katastrofu je pre\u017eivjelo samo dvoje od 30.000 stanovnika.
\n1903.<\/strong> – Umro francuski slikar i vajar Pol Gogen, \u010diji je umjetni\u010dki pogled izgra\u0111en na protivstavu impresionisti\u010dkom shvatanju slikarstva. Njegov postupak karakteri\u0161u pojednostavljeni oblici u \u010dvrstoj konturi, \u0161iroko tretirani planovi, bogata hromatska skala, jaki kontrasti boja, ukidanje perspektive. Tako nastala sinteti\u010dka forma, mirna, robustna i monumentalna, natopljena je poezijom \u010diste \u010dulnosti, a tema je naj\u010de\u0161\u0107e egzoti\u010dan svet domorodaca tahi\u0107anskog ostrva Fatu-Iva, me\u0111u kojima je i umro. Najzna\u010dajnije slike je uradio tokom dva boravka na Tahitiju, gdje je pobjegao od civilizacije – “\u0106eretanje”, “Dvje djevojke s Tahitija”, “Materinstvo”, “Bjeli konj”, “Plemkinja”…
\n1921.<\/strong> – U \u0160vedskoj ukinuta smrtna kazna.
\n1944.<\/strong> – Sovjetske jedinice u Drugom svjetskom ratu oslobodile Sevastopolj, izbaciv\u0161i Nijemce iz te strate\u0161ki va\u017ene crnomorske luke na poluostrvu Krim.
\n1945.<\/strong> – Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu oslobodile cijelu teritoriju \u010cehoslova\u010dke.
\n1984.<\/strong> – Sovjetski olimpijski komitet odlu\u010dio da bojkotuje Olimpijske igre u Los An\u0111elesu, optu\u017eiv\u0161i vladu SAD za kr\u0161enje Olimpijske povelje.
\n1992.<\/strong> – Predsjedni\u0161tvo Jugoslavije usvojilo ostavku na\u010delnika General\u0161taba oru\u017eanih snaga Jugoslovije i vr\u0161ioca du\u017enosti saveznog sekretara za narodnu odbranu general-pukovnika Blagoja Ad\u017ei\u0107a i za na\u010delnika General\u0161taba imenovalo general-pukovnika \u017divotu Pani\u0107a. Smijenjen je i komandant Druge armijske oblasti general-pukovnik Milutin Kukanjac i penzionisano 38 generala.
\n1992.<\/strong> – Umro ruski pozori\u0161ni reditelj i glumac Sergej Vladimirovi\u010d Obrascov, jedan od utemeljiva\u010da parodijsko-satiri\u010dnog \u017eanra minijatura i romansi s lutkama i osniva\u010d Dr\u017eavnog centralnog pozori\u0161ta lutaka, jedinstvenog u svijetu. Stvaralac inventivnog duha i bogate ma\u0161te, re\u017eirao je vi\u0161e od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim djelima tog pozori\u0161nog \u017eanra, poput “\u010carobne Aladinove lampe”, “Neobi\u010dnog koncerta”, “2:0 za nas”, “\u0110avoljeg mlina”.
\n1994.<\/strong> – Ma\u0111arska socijalisti\u010dka partija \u0110ule Horna na parlamentarnim izborima nadmo\u0107no pobijedila dotad vladaju\u0107u stranku Slobodnih demokrata.
\n1995.<\/strong> – Francuski predsjednik Fransoa Miteran i lideri 80 zemalja obilje\u017eili su na sve\u010danosti u Parizu pola vijeka od zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata.
\n1996.<\/strong> – Umro Luis Migel Lukas Domingen, vjerovatno najbolji svjetski borac sa bikovima u 20. vijeku, \u010dija je vje\u0161tina inspirisala ameri\u010dkog pisca Ernesta Hemingveja.
\n1999.<\/strong> – Avioni NATO-a do temelja sru\u0161ili zgradu glavne po\u0161te u centru U\u017eica, ve\u0107 o\u0161te\u0107enu prilikom napada 16 dana ranije, a prilikom bombardovanja civilnih ciljeva u Ni\u0161u ubijene su dvije osobe.
\n2001.<\/strong> – SR Jugoslavija primljena u \u010dlanstvo Svjetske banke.
\n2006.<\/strong> – Raspravno vije\u0107e Ha\u0161kog suda osudilo biv\u0161eg komandanta Hrvatskog vije\u0107a odbrane Ivicu Raji\u0107a na 12 godina zatvora za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene u selu Stupni Do u oktobru 1993. godine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

1429. – Predvo\u0111eni Jovankom Orleankom, Francuzi su u Stogodi\u0161njem ratu probili sedmomjese\u010dnu opsadu Orleana, natjerav\u0161i u bjekstvo engleske osvaja\u010de. 1794. – Na giljotini pogubljen francuski hemi\u010dar Antoan Loren Lavoazje, jedan od tvoraca moderne hemije, poslije su\u0111enja odr\u017eanog istog dana, na kojem je njega i jo\u0161 27 optu\u017eenih revolucionarni sud osudio na smrt kao “zastupnika ubiranja […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":8711,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[53,56],"tags":[316,317],"class_list":{"0":"post-8709","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-magazin","8":"category-zanimljivosti","9":"tag-dogodilo_se_na_danasnji_da-vijesti","10":"tag-zanimljivosti"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/8709","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=8709"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/8709\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8712,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/8709\/revisions\/8712"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/8711"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=8709"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=8709"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=8709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}