Fizika me osvojila na prvi pogled ve\u0107 u sedmom razredu osnovne \u0161kole i od tada smo nerazdvojni. Ne sje\u0107am se pauze du\u017ee od nekoliko sedmica u zadnjih 15 godina da nisam izu\u010davao ovu nauku, razmi\u0161ljao o fizi\u010dkim zakonima i fenomenima u prirodi, pri\u010da Admir Greljo, mladi teorijski fizi\u010dar i jedini nau\u010dnik iz BiH koji radi u CERN-u.<\/p>\n
Ovaj tridesetogodi\u0161nji Ga\u010danin ro\u0111en je u Trebinju, osnovnu \u0161kolu je zavr\u0161io u Mostaru, a srednju u Sarajevu.<\/p>\n
“Zvanje teorijskog fizi\u010dara dobio sam na Prirodno-matemati\u010dkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a doktorski studij na temu fizike Higsovog bozona zavr\u0161io na Univerzitetu u Ljubljani 2014. godine”, kazao je Greljo.<\/p>\n
Priznaje da je u\u010denje fizike za njega uvijek bilo u\u017eivanje, ali da nije mogao ni sanjati da \u0107e jednog dana raditi sa najboljim fizi\u010darima modernog svijeta.<\/p>\n
“Nikad nisam osje\u0107ao napor, naprotiv, u\u010diti fiziku je bilo u\u017eivanje. Kao srednjo\u0161kolac u\u010destvovao sam na brojnim takmi\u010denjima iz ove oblasti. Ruku na srce, tad nisam ni mogao sanjati da \u0107u jednog dana raditi rame uz rame s najboljim fizi\u010darima dana\u0161njice i u najve\u0107oj laboratoriji svijeta. Nadam se da me\u0111u va\u0161im \u010ditateljima ima \u0161kolaraca, zaljubljenika u nauku, do kojih \u0107e doprijeti ova poruka”, pri\u010da Greljo.<\/p>\n
Nakon okon\u010danja postdoktorskih istra\u017eivanja na Univerzitetu u Cirihu i Majncu dobio je presti\u017enu dvogodi\u0161nju stipendiju na CERN-ovom odsjeku za teorijsku fiziku.<\/p>\n
“Presti\u017ena dvogodi\u0161nja stipendija na CERN-ovom Odsjeku za teorijsku fiziku (CERN fellowship) dodjeljuje se svega dvojici kandidata iz zemalja ne\u010dlanica CERN-a. U \u017denevi \u017eivim od oktobra pro\u0161le godine”, kazao je ovaj mladi nau\u010dnik.<\/p>\n
Kako sam ka\u017ee, posao nau\u010dnika se ne mo\u017ee \u0161ablonizirati, jer je nemogu\u0107e predvidjeti kad \u0107e se dogoditi pravo otkri\u0107e te da je svaki dan druga\u010diji i zanimljiv.<\/p>\n
“Bavim se teorijskom fizikom elementarnih \u010destica koja istra\u017euje najsitnije gradivne jedinice materije. Prou\u010davam koje su osnovne \u010destice, kakve su njihove osobine, te kako one me\u0111udjeluju. Svaki dan vodim diskusije s kolegama, radim na numeri\u010dkim i analiti\u010dkim prora\u010dunima, pi\u0161em radove, u\u010destvujem na konferencijama i sli\u010dno”, objasnio je Greljo.<\/p>\n
Bavljenje naukom u BiH se \u010desto opisuje kao nerentabilno, ali Greljo ka\u017ee da su mladi ljudi svjesni da studiranje matematike, fizike i srodnih nauka gradi vje\u0161tine koje su i te kako prepoznate i izvan akademije.<\/p>\n
“Takav kadar recimo pronalazi posao u rastu\u0107oj IT industriji. Prirodne nauke su oduvijek bile baza za tehnolo\u0161ki i ekonomski razvoj dru\u0161tva. Ulaganje u nauku je osnovni pokreta\u010d razvoja, prepoznat u svim razvijenim zemljama. Politika u BiH mora ve\u0107 jednom staviti u fokus djelovanja razvoj istra\u017eiva\u010dkih instituta, univerziteta, te shodno tome kreiranje novih istra\u017eiva\u010dkih pozicija”, rekao je Greljo.<\/p>\n
Isti\u010de da je potrebno tako\u0111e unaprijediti postoje\u0107e nastavni\u010dke pozicije i dati tom plemenitom zanimanju status kakav zaslu\u017euje.<\/p>\n
U budu\u0107nosti \u0107e se, prema njegovim rije\u010dima, i dalje baviti akademskim radom.<\/p>\n
“Fizika je moj poziv i \u017eelim se nastaviti baviti akademskim radom. Svaki teorijski fizi\u010dar \u017eeli da predvidi prirodnu pojavu koja se kasnije izmjeri u eksperimentu. Zvu\u010di nezamislivo napraviti ne\u0161to poput Ajn\u0161tajna koji je prije stotinu godina predvidio postojanje gravitacionih talasa, da bi se isti izmjerili tek prije tri godine. Ipak, vrijedi sanjati”, ispri\u010dao je Greljo.<\/p>\n
CERN je me\u0111unarodna institucija za nuklearna istra\u017eivanja sa sjedi\u0161tem u Mejrinu kraj \u017deneve, u \u0160vajcarskoj.<\/p>\n
Najve\u0107a je laboratorija na svijetu i ujedno centar eksperimentalnih prou\u010davanja, a najva\u017eniji instrumenti u CERN-u su akceleratori i detektori \u010destica.<\/p>\n
U njima se u sudarima protona pri visokim energijama proizvode i mjere \u010destice.<\/p>\n
U tim sudarima privremeno se kreiraju uslovi koji su vladali u ranom svemiru te na taj na\u010din nau\u010dnici poku\u0161avaju saznati odgovore na neka od najve\u0107ih pitanja stvarnosti.<\/p>\n
Prva veb-stranica je nastala prije 30 godina na CERN-u za potrebe istra\u017eivanja u fizici elementarnih \u010destica.<\/p>\n
Teorijski odsjek na CERN-u ima zadatak razumjeti implikacije eksperimentalnih mjerenja u kontekstu fizi\u010dkih teorija te predlo\u017eiti nova mjerenja za verifikaciju istih<\/p>\n