Na sjednici odr\u017eanoj 12. marta pro\u0161le godine Komisija za o\u010duvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je tekiju na Oglavku i dva turbeta s okolnim mezaristanima nacionalnim spomenikom. Kako je navedeno u Odluci, nacionalni spomenik sa\u010dinjava zgrada nak\u0161ibendijske tekije i turbe \u0161ejha Abdurrahmana Sirrije s grobljem na Oglavku i turbe \u0161ejha Huseina Horosanija s grobljem na Plo\u010dniku.\u00a0Rije\u010d je o vrijednom naslije\u0111u sufijske i bosanske duhovnosti, danas poznatom uglavnom po\u0161tovaocima tesavvufa.<\/p>\n
Me\u0111utim, prije dva stolje\u0107a ovo je mjesto predstavljalo ponajva\u017eniji topos u duhovnoj geografiji Bosne, mjesto susreta bo\u0161nja\u010dke elite iz politi\u010dkog, vjerskog, dru\u0161tvenog i kulturnog \u017eivota. Li\u010dnost koja je okupljala bo\u0161nja\u010dku elitu jedan je od najpoznatijih predstavnika bosanske sufijske tradicije, izuzetan kaligraf i istaknuti pjesnik bo\u0161nja\u010dke divanske knji\u017eevnosti, poliglota i \u0161ejh Abdurrahman Sirrija. Rodio se 1775. godine u Fojnici i bio je u\u010denik znamenitog Husein-babe Zuki\u0107a, koji se, nakon \u0161to je obi\u0161ao svjetske centre islamske u\u010denosti, vratio u Bosnu i djelovao u \u017div\u010di\u0107ima. Nakon \u0161to je Sirrija izrastao u \u0161ejha, Husein\u2011baba ga je poslao na Oglavak da sagradi tekiju i druge pou\u010dava islamu i tajnama sufizma.<\/p>\n
Vrijeme je protjecalo, a broj murida (u\u010denika) \u0161ejha Sirri-babe nije se pove\u0107avao. Usmena predaja kazuje da je Sirrija spakirao stvari i krenuo put Stambola, kako bi u centru Osmanskog carstva osnovao tekiju. I kad je krenuo, bio je po\u010dastvovan duhovnim susretom s jednim od \u0161ehida Fatihove vojske, Huseinom iz Horosana. Ve\u0107 poslije jednog kilometra srete neznanog duhovnjaka i, uvidjev\u0161i da taj nije od ovog svijeta, upita: \u201cKo si ti?\u201d Ovaj mu odgovori: \u201cJa sam sedamdeset hiljaditi \u0161ehid Fatihove vojske, Husein iz Horosana. Gdje si krenuo, o, Sirri?\u201d Abdurrahman re\u010de da je krenuo za Stambol, jer na Oglavku nema interesanata za tesavvuf. Na to ga Husein Horosani upita: \u201cZar \u0107e\u0161 me samog ovdje ostaviti?\u201d Na Sirrijin upit gdje se to on nalazi, Husein mu pokaza na mezar i re\u010de mu da se okani putovanja, da ostane na Oglavku, potvrdiv\u0161i mu rije\u010di njegovog u\u010ditelja Husein-babe Zuki\u0107a da \u0107e na Oglavku biti jedna od najznamenitijih tekija u Bosni.<\/p>\n
TEKIJU UNI\u0160TILI NACISTI I HVO<\/strong><\/p>\n Ovaj duhovni susret s Fatihovim \u0161ehidom ostavio je velikog traga na Sirriju, te on ostade na Oglavku, gdje sagradi i turbe Huseinu Horosaniju, za kojeg je kasnije ustanovljeno da je vjerovatno bio pisar \u010duvene ahdname. Iz hronograma povodom Sirrijinog preseljenja, kojeg je anonimni autor spjevao na perzijskom jeziku, doznajemo da je \u0161ejh Sirri-baba preselio 23. marta 1847. godine. Turbe mu je na Oglavku podigao njegov dervi\u0161 i hercegova\u010dki valija Ali-pa\u0161a Rizvanbegovi\u0107. U turbetu je ukopan i njegov sin i nasljednik \u0161ejh Abdulatif.<\/p>\n Tekiju na Oglavku Sirrija je podigao krajem 18. stolje\u0107a, ta\u010dnije 1798. godine. Do Drugog svjetskog rata ova tekija bila je biser islamske arhitekture, a u njoj je bilo smje\u0161teno i rukopisno blago od neprocjenjive vrijednosti. Tekija je prvi put o\u0161te\u0107ena tokom Drugog svjetskog rata, kada je njema\u010dka vojska iz nje otu\u0111ila i Kur\u2019an prepisan u vrijeme tre\u0107eg halife hazreti Osmana, r. a., dakle, jedan od prvih primjeraka rukom pisanog Kur\u2019ana iz 7. stolje\u0107a. Postoje neke naznake da se upravo taj prijepis Kur\u2019ana danas nalazi u muzeju u Berlinu. Ipak, djelovanja njema\u010dke vojske, osim kra\u0111e Kur\u2019ana od neprocjenjive vrijednosti, ni\u0161tavno je u usporedbi s divlja\u0161tvima koja su po\u010dinili pripadnici HVO-a 1993. godine. Tada je potpuno poru\u0161ena tekija i turbeta \u0161ejha Sirri-babe i \u0161ejha Huseina Horosanija. Pritom su vojnici kopali zemlju kako bi oskrnavili kosti rahmetlija, ali do njih, \u010dudom, nisu uspjeli do\u0107i.<\/p>\n Moralnim \u017eivotom i principijelno\u0161\u0107u, \u0161ejh Sirri-baba zadobiva naklonost muslimana \u0161irom Bosne i Hercegovine. Njegova tekija ubrzo postaje zna\u010dajan centar kojeg posje\u0107uju svi znameniti Bo\u0161njaci. \u0160ejh Sirri-babin ugled i utjecaj bili su toliki da je svaki namjesnik Bosne smatrao svojom du\u017eno\u0161\u0107u posjetiti velikog u\u010ditelja. U historiji bosanskog tesavvufa nema sli\u010dnih primjera \u0161ejhova koji su u\u017eivali toliki ugled me\u0111u svim slojevima dru\u0161tva, kojima su po savjet dolazili i siroma\u0161ni dervi\u0161i i ljudi sa zna\u010dajnih pozicija u politi\u010dkom, dru\u0161tvenom i vjerskom \u017eivotu. Poznato je da su u tekiju na Oglavku, da izraze svoje po\u0161tovanje \u0161ejhu Sirriji, dolazile i bosanske\u00a0valije<\/em>\u00a0Mehmed Ved\u017eihi-pa\u0161a, Morali Namik-pa\u0161a, Mehmed Kamil-pa\u0161a, upravitelj Hercegovine Galib Ali-pa\u0161a Sto\u010devi\u0107 Rizvanbegovi\u0107.<\/p>\n MJESTO SUSRETA SVIH SLOJEVA DRU\u0160TVA<\/strong><\/p>\n I drugi u\u010deni ljudi tog doba, poput sarajevskog muftije Muhameda \u0160akir-efendije Muidovi\u0107a, mostarskog muftije Mustafa-efendije Sarajli\u0107a, dolazili su po znanje na Oglavak. Glas o pobo\u017enom i uglednom \u0161ejhu Sirriji dospio je i u osmansku prijestolnicu, pa i do samog sultana Mahmuda II (na vlasti od 1808. do 1839. godine), koji je, da bi stekao naklonost i imao uza se uglednog i u narodu utjecajnog \u0161ejha, izdao carsku zapovijed (ferman) krajem rebiul-evvela 1251. hid\u017eretske godine (1835. po gregorijanskom kalendaru) kojom se \u0161ejh Sirija i njegova tekija na Oglavku osloba\u0111aju svih poreza i davanja. Zanimljivo je da je i Hamidova \u017eena bila oglava\u010dki dervi\u0161, \u0161to svjedo\u010di na kakvom je glasu u Stambolu bio \u0161ejh Sirrija i njegova tekija smje\u0161tena u brdima Bosne.<\/p>\n \u0160ejhu Sirriji dolazili su i drugi prvaci onog vremena, poput vo\u0111e pokreta za samostalnost i samoupravu Bosne i Hercegovine i prvi od naroda izabrani bosanski vezir Husein-kapetan Grada\u0161\u010devi\u0107. Imena znamenitih Bo\u0161njaka koji su u\u010dili od Sirrije, bilo da je rije\u010d o tradicionalnoj ulemi ili vlastodr\u0161cima, upu\u0107uju na to da je oglava\u010dka tekija u prvoj polovini 19. stolje\u0107a predstavljala moralno-didakti\u010dku \u017eilu kucavicu bosanskohercegova\u010dkog dru\u0161tva. Pored toga, \u0161ejh Sirrija pisao je poeziju na orijentalnim jezicima, koju je knji\u017eevna kritika ocijenila najvi\u0161im ocjenama. Na\u017ealost, preveden je samo dio njegove rukopisne ostav\u0161tine, ponajvi\u0161e zaslugom njegovog praunuka dr. \u0160akira Sikiri\u0107a, znamenitog orijentologa koji je \u017eivio i djelovao u 20. stolje\u0107u.<\/p>\n Progla\u0161enje Sirrijine tekije i turbeta nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, kao i turbeta Huseina Horosanija, vrijedno je priznanje Sirrijinom duhovnom i pisanom naslije\u0111u, ali i bosanskom tesavvufu uop\u0107e. Uz Had\u017ei Sinanovu i tekije u Blagaju i Vukelji\u0107ima, tekija na Oglavku \u010detvrti je objekt te vrste progla\u0161en nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<\/p>\n <\/p>\n Izvor: Stav.ba<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na sjednici odr\u017eanoj 12. marta pro\u0161le godine Komisija za o\u010duvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je tekiju na Oglavku i dva turbeta s okolnim mezaristanima nacionalnim spomenikom. Kako je navedeno u Odluci, nacionalni spomenik sa\u010dinjava zgrada nak\u0161ibendijske tekije i turbe \u0161ejha Abdurrahmana Sirrije s grobljem na Oglavku i turbe \u0161ejha Huseina Horosanija s grobljem […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":7360,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[46],"tags":[],"class_list":{"0":"post-7359","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-kultura"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/7359","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=7359"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/7359\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7361,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/7359\/revisions\/7361"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/7360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=7359"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=7359"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=7359"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}