Dr\u017ee\u0107i u zagrljaju prostrana podru\u010dja po bezvremenskoj ljepoti na daleko znanih planina \u010cvrsnice, \u010cabulje i Vrana, Park prirode Blidinje jedan je od najznamenitijih prirodnih rezervata Bosne i Hercegovine \u010dijim sredi\u0161tem dominira Dugo polje, poput nepregledne prerije, a jugoisto\u010dnim dijelom Parka Blidinjsko jezero, najve\u0107e gle\u010dersko jezero u BiH. <\/p>\n\n\n\n
\nNisu zabilje\u017eeni posjetioci Blidinju na koje smjenjivanje jedinstvenih \nprizora ravni\u010darskog Dugog polja i okolnih planinskih vrhova, uz \nkristalno \u010distu vodu Blidinjskog jezera, nisu ostavili intenzivan \nutisak. Podru\u010dje je to nedirnute prirode koje nudi sve – \u0161umske \nkrajolike, pa\u0161njake, jezero, vi\u0161e od desetak izvora vode, kao i \nnebrojene planinske biljke po koje dolaze mnogi bera\u010di vjeruju\u0107i u \nnjihovu neprikosnovenu ljekovitost.
\nNo, pored jedinstvenog prirodnog pe\u010data, Blidinje karakteri\u0161u i bogata \narheolo\u0161ka nalazi\u0161ta. Najve\u0107u pa\u017enju privla\u010di nekoliko nekropola sa 171 \nsrednjovjekovnim nadgrobnim spomenikom ste\u0107kom, a najve\u0107a i najo\u010duvanija\n od njih je u Dugom polju koja broji oko 70 ste\u0107aka.
\nUpravo zbog tih brojnih specifi\u010dnosti Park prirode Blidinje uvr\u0161ten je \nna Tentativnu listu UNESCO-a te se o\u010dekuje u narednom periodu ulazak u \nfazu izrade Nominacionog fajla i ostalih dokumenata u cilju njegovog \nuvr\u0161tavanja na Listu svjetskog naslije\u0111a UNESCO-a.
\nRavnatelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle u razgovoru za Fenu \nnavodi da park Blidinje geolo\u0161ki odlikuju karbonatne naslage nastale u \nsedimentnom sastavu mezozoika prije 180 miliona godina. U geomorfolo\u0161kom\n pogledu mogu se izdvojiti \u010detiri regije – planinski masiv \u010cvrsnice \n(2.228 m) znan i kao krov Hercegovine, planinski masiv Vrana (2.074 m), \ngorski greben zapadne \u010cabulje (1.776 m) i udolina Dugog polja.
\nPodru\u010dje Blidinja, isti\u010de Kutle, smje\u0161teno je u sredi\u0161njem dijelu BiH i \nome\u0111eno sa sjevera, istoka i juga s tri najdublja kanjona u Evropi, od \nkojih kanjon Dre\u017eanke predstavlja jedinstven mezozoiski profil. \nKrajolikom dominira gle\u010dersko jezero Blidinje pozicionirano na 1.184 \nmetra nadmorske visine. U sjeveroisto\u010dnom dijelu polja je Br\u010danjska \nrje\u010dica, koja tu ima izvor i ponor.
\n– Park Blidinje prostire se na 350 km\u00b2 kao za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje Park \nprirode, u skladu s propisima IUCN Regionalne kancelarije za isto\u010dnu \nEvropu i centralnu Aziju koja radi na o\u010duvanju vrsta i izgradnji \nfunkcionalnog sistema za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja. Da je Blidinje zanimljiv \nprostor za za\u0161titu govore podaci da je 1890. austrijski geodet Philip \nBalif kotirao Blidinje, a 1936. Hrvatsko planinarsko dru\u0161tvo \n“Bjela\u0161nica” vrh “Vilinac” na \u010cvrsnici za skija\u0161ki izlazak – ustvrdio je\n Kutle.
\nBlidinjski biser znan je po jo\u0161 jednom fenomenu – najve\u0107i je to u Evropi\n kompleks munike, bora koji je endemski za sredi\u0161nji i zapadni Balkan te\n ju\u017eni dio Apeninskog poluotoka. I ne samo to, na njegovom podru\u010dju \nrastu \u010dak \u010detiri vrste bora, \u0161to Blidinje svrstava me\u0111u jedinstvene zone\n u Evropi. To su, pored Munike, jo\u0161 Crni bor, Obi\u010dni ili Bijeli bor te \nKlekovina, Planinski bor.
\nPored Blidinjskog, ovaj Park prirode ima i nekoliko drugih jezera – \n\u010cvrsni\u010dko (1.710 mnv), Ledeno (1.850 mnv), Jezerine (1.350 mnv) i \nCrepulja (1.560 mnv).
\nKutle podvla\u010di da blidinjsko podru\u010dje daje \u010dak 40 posto vode Neretvi, \nRadobolji, Dre\u017eanki, Li\u0161tici i Trebi\u017eatu. Poznato je kao “zra\u010dna banja” i\n antialergijski prostor te predstavlja istinski magnet za sve kojima \nzbog zdravstvenih problema posjeta Blidinju mo\u017ee donijeti oporavak.
\nBrojan je biljni i \u017eivotinjski svijet koji obitava na ovom podru\u010dju, \n\u010dine\u0107i ga time jo\u0161 bogatijim i raznovrsnijim. Od biljnih vrsta u Parku \nse posebno izdvaja Hendel-Macetijeva mi\u0161jakinjica, stenoendem. Posebno \nje to bogatstvo jer stenoendemi ili strogi endemi usko su lokalizovani \nna manja podru\u010dja, kao \u0161to je jedan planinski vijenac, kanjon ili grupa \nostrva.
\nTu su i brojne endemske vrste, me\u0111u kojima su i Frajnov karanfil, \nPrenjska o\u0161trica, Hercegova\u010dki zvon\u010di\u0107, Kitjabelov jaglac, Kovr\u010dava \nsiri\u0161tara, Dinarski encijan, Apeninski petoprst, Travnatolisna \nmi\u0161jakinjica, Fresnica, Alpska medvjetka, Crvenkasti \u017eednjak, Alpski \nvidoc. Tako\u0111er, Runolist ovdje raste na 1.118 mnv, \u0161to je novitet.
\nZdravko Kutle podvla\u010di da se Park mo\u017ee pohvaliti i s tri segmenta koji \nsu za\u0161ti\u0107eni kao geomorfolo\u0161ki spomenici prirode – ve\u0107 spomenuto jezero \nBlidinje, Hajdu\u010dka vrata na \u010cvrsnici i Mijatova pe\u0107ina na Vran planini.
\n“Hajdu\u010dka vrata na vrhu \u010cvrsnice prirodni su fenomen od kre\u010dnja\u010dke \ntvorevine koju je priroda napravila u obliku kamenih vrata iza kojih je \nprovalija i strmina te su dobila ime po hajducima. Svim planinarima je \nto meka za slikanje, pogotovo inozemnim posjetiocima. Postala su \nsimbolom \u010cvrsnice. Tako\u0111er, tu je i Mijatova pe\u0107ina na Vranu, prostor \ngdje je obitovao i sakrivao se hajduk Mijat Tomi\u0107, poznat po djelovanju \nna prostoru Blidinja”, naglasio je Kutle.
\nGovore\u0107i o turistima, Kutle isti\u010de da Blidinje godi\u0161nje posjeti njih oko\n 100.000, a masovniji dolazak bilje\u017ei se od petka do nedelje. Najvi\u0161e \nposjetitelja je iz BiH, a potom Hrvatske, Njema\u010dke, Francuske, Italije, \nTurske i Dubaija.
\n“Na turiste najvi\u0161e ostavljaju utisak masivi \u010cvrsnice i Vrana, Dugo \npolje i Blidinjsko jezero, kao i doma\u0107a hrana i klima. No, tako\u0111er i \nsrda\u010dnost stanovni\u0161tva, ljekovito bilje te pitka voda sa 15-tak izvora u\n Parku”, podvukao je on.
\nPosjetioci Blidinja pored u\u017eivanja u ljepoti nedirnute prirode, mogu se \nzabaviti i nekim od brojnih sadr\u017eaja koje Park nudi, kao \u0161to su \nbiciklizam, skijanje, jahanje, trke, najam qadova te raznovrsna ekolo\u0161ka\n hrana.
\nNo, uprkos bogatom biodiverzitetu i raznovrsnoj turisti\u010dkoj ponudi, Park\n prirode Blidinje ima brojne probleme u djelovanju, a najzna\u010dajniji od \nnjih je nepostojanje zakona o Parku. Kutle podvla\u010di da je prijedlog tog \nzakona ve\u0107 napravljen i upu\u0107en osniva\u010dima, kantonima.
\nZa\u0161titu Parka osigurava Uprava poduze\u0107a i tri ministarstva osniva\u010da – \nHercegova\u010dko-neretvanskog, Kantona 10 i Zapadno-hercegova\u010dkog kantona te\n Federalno ministarstvo okoli\u0161a i turizma.
\n“Park ima kroni\u010dni problem financijske prirode. Iz tog razloga broj \nuposlenih u Parku Blidinje pao je s maksimalnih 32 radnika 2000. godine \nna \u0161est uposlenih. Zbog nedostatka kadrova ne \u010dinimo dovoljno na \nza\u0161titi, upravljanju resursima, za\u0161titi divlja\u010di te povla\u010denju sredstava\n po raspisanim tenderima”, upozorio je ravnatelj Parka prirode Blidinje.
\nZna\u010dajan problem predstavlja i \u0161to \u0161umarije iz sva tri kantona nisu pod \ningerencijom Uprave parka, te ona ni nema nadle\u017enost za rje\u0161avanje \nproblema sa sje\u010dom, za\u0161titom, po\u017earima i njihovim ga\u0161enjem.
\n“Park je imao veliki problem sa divljom gradnjom, \u0161to je sada gotovo \nzaustavljeno. To i krivolov se nastoje zaustaviti uvo\u0111enjem policijske \npostaje. Ako bude usvojen Zakon o PP Blidinje u ovoj godini mo\u0107i \u0107emo \npove\u0107ati broj uposlenih i rend\u017eere te rije\u0161iti nelegalne deponije i \nprikupljanja sme\u0107a”, zaklju\u010dio je Kutle.
\nU planu je ove godine i otvaranje upravne zgrade sa smje\u0161tajnim \nkapacitetom, restoranom i dvoranom za seminare te dovo\u0111enje tehni\u010dke \nvode u objekte na skijali\u0161tu i za omogu\u0107avanje zasnje\u017eivanja staza.
\nUprkos brojnim problemima, Zdravko Kutle se nada da \u0107e uz planirane \npromjene Park prirode Blidinje u narednim godinama biti nosilac turizma u\n regiji.\n\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dr\u017ee\u0107i u zagrljaju prostrana podru\u010dja po bezvremenskoj ljepoti na daleko znanih planina \u010cvrsnice, \u010cabulje i Vrana, Park prirode Blidinje jedan je od najznamenitijih prirodnih rezervata Bosne i Hercegovine \u010dijim sredi\u0161tem dominira Dugo polje, poput nepregledne prerije, a jugoisto\u010dnim dijelom Parka Blidinjsko jezero, najve\u0107e gle\u010dersko jezero u BiH. Nisu zabilje\u017eeni posjetioci Blidinju na koje smjenjivanje jedinstvenih […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":629,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[68,65],"tags":[],"class_list":{"0":"post-628","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ljepote-bih","8":"category-vise"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/628","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=628"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/628\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":630,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/628\/revisions\/630"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/629"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=628"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=628"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=628"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}