{"id":6151,"date":"2019-04-07T13:57:04","date_gmt":"2019-04-07T13:57:04","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=6151"},"modified":"2024-01-15T21:49:05","modified_gmt":"2024-01-15T20:49:05","slug":"mjesto-koje-je-odblokiralo-grad-tunel-spasa-znacio-je-zivot-sarajevu-i-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/mjesto-koje-je-odblokiralo-grad-tunel-spasa-znacio-je-zivot-sarajevu-i-bih\/","title":{"rendered":"Mjesto koje je odblokiralo grad: Tunel spasa zna\u010dio je \u017eivot Sarajevu i BiH"},"content":{"rendered":"\n

Prije 30. jula 1993. godine, za vrijeme agresije na BiH i najgore opsade u modernoj historiji, jedini na\u010din za nekoga da napusti Sarajevo<\/strong> bilo je tr\u010danje preko piste aerodroma na Butmiru.<\/p>\n\n\n\n

Mnoge Sarajlije ovo su nazivali “tr\u010danje na 450 metara s preponama”<\/em>, jer su se na pisti nalazile razne prepreke koje su postavili pripadnici mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u obliku \u017eice, pokretnih blokada, iskopanih rovova…<\/p>\n\n\n\n

U ovim pretr\u010davanjima – mnogi su poginuli ili ranjeni.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Potpuna blokada Sarajeva, te nedostatak svih sredstava potrebnih za \u017eivot bili su najva\u017eniji razlozi za razmatranje mnogih ideja kako da se pove\u017ee glavni bh. grad sa ostatkom slobodne teritorije BiH.<\/p>\n\n\n\n

U tako bezizlaznoj situaciji rodila se ideja o izgradnji tunela, <\/strong>koji bi grad spojio sa prigradskim naseljem Butmir, slobodnom teritorijom u podno\u017eju planine Igman.<\/p>\n\n\n\n

Radovi na kopanju tunela zapo\u010deli su krajem januara 1993. godine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vojska RS-a je u me\u0111uvremenu saznala za radove na tunelu, pa su ovaj lokalitet konstantno granatirali i napadali kako bi sprije\u010dili njegovo prokopavanje.<\/p>\n\n\n\n

Uprkos svemu,\u00a030. jula 1993. godine dva \u010dovjeka, kopaju\u0107i sa dvije razli\u010dite strane, uspjeli su spojiti ruke negdje ispod sarajevskog aerodroma.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

“Proboj se desio 30. jula 1993. godine u 23:10 sati<\/strong>\u00a0i dobro se sje\u0107am, to ne\u0107u nikada u \u017eivotu zaboraviti. \u010cujemo oni lupaju, mi lupamo. U jednom momentu pojavila se jedna rupa i istog trena za\u010dula se vriska, cika. Oni su nama s one strane dodali fla\u0161u rakije, bilo je to op\u0161te veselje”,\u00a0prisjetio se za\u00a0Radiosarajevo.ba\u00a0<\/em>Nusret Halilba\u0161i\u0107<\/strong>, pripadnik Dobrinjske brigade ARBiH koji je bio u smjeni na iskopu ba\u0161 u posljednjim satima, kada je probijen tunel ispod piste sarajevskog Aerodroma nazvan\u00a0“Tunel spasa\u201d (zvani\u010dno ime mu glasi “Tunel D-B”).<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kroz tunel su se odmah po\u010dela prevoziti kolica s opremom, ranjenicima, lijekovima, a ubrzo je proveden i naponski kabl koji je u grad Sarajevo doveo dragocjenu elektri\u010dnu energiju.<\/p>\n\n\n\n

“Njegova va\u017enost, nije bila samo zbog dopremanja neophodnih potrep\u0161tina u grad, ve\u0107 je imala i\u00a0izuzetan strate\u0161ki zna\u010daj za odbranu BiH jer je slu\u017eio i za prolaz dr\u017eavnih i vojnih du\u017enosnika, odnosno njihove odlaske na brojne mirovne pregovore.<\/strong>Tako\u0111er, kroz njega je u Sarajevo unesena dovoljna koli\u010dina naoru\u017eanja i municije da se grad odbrani”, kazala je za\u00a0Radiosarajevo.ba<\/em><\/strong>\u00a0Belma \u0106uzovi\u0107<\/strong>, stru\u010dna savjetnica, kustos za muzejske postavke u Fondu memorijala i Spomeni\u010dkog kompleksa D-B.<\/p>\n\n\n\n

\nhttps:\/\/youtu.be\/Tb2jBi7ZvLk\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n

Kako ka\u017ee, kroz Tunel je zabilje\u017eeno oko dva miliona prolazaka za vrijeme rata, za manje od dvije godine njegovog funkcioniranja.<\/strong> Tako je bilo za vrijeme najdu\u017eeopsade jednog grada u modernoj historiji.<\/p>\n\n\n\n

Kasnije je tunel postao turisti\u010dka atrakcija Sarajeva, a iz godine u godinu ima sve vi\u0161e posjetitelja.<\/p>\n\n\n\n

Kako isti\u010de u svom razgovoru za\u00a0Radiosarajevo.ba<\/em>\u00a0<\/strong>Belma \u0106uzovi\u0107, danas je pove\u0107an broj doma\u0107ih posjetilaca koji dolaze na tunel, te se prisje\u0107aju iskustava, prolaska, i vremena kada je tunel bio jedina veza sa slobodnom bosanskom teritorijom.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

“Danas je mla\u0111im generacijama koje su ro\u0111ene nakon agresije na BiH, kao i turistima koji posje\u0107uju Muzej tunela spasa te\u0161ko objasniti da je jedan grad usred Europe u 20. stolje\u0107u bio u potpunosti okru\u017een i izoliran od ostatka svijeta<\/strong>, te da je jedina slamku spasa bio upravo taj tunel”, rekla je \u0106uzovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Sa\u010duvani dio tunela, kao i eksponati u prate\u0107em muzeju \u010duvaju uspomenu na hrabrost stanovnika Sarajeva i njihovu borbu za opstanak.<\/p>\n\n\n\n

“Ve\u0107ina posjetilaca iz kompleksa ratnog tunela iz Sarajeva odlazi s velikim saznanjima o ratnim stradanjima Sarajlija, ali i njihovom hrabrom otporu”, istakla je \u0106uzovi\u0107, te dodala kako je “Spomeni\u010dki kompleks D-B” jedan od najposje\u0107enijih kulturno-historijskih destanacija u regionu.<\/p>\n\n\n\n

Tunel u brojevima<\/h4>\n\n\n\n

Ukupna izvedena du\u017eina objekta D-B iznosila je 785,5 metara. Visina tunela bila je izme\u0111u 1,5 i 1,8 metara, a \u0161irina oko jednog metra.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ukupno je iskopano oko 2.800 kubnih metara zemlje. Ugra\u0111eno je oko 170 m3 drvene gra\u0111e i oko 45 tona metala. Sav ugra\u0111eni materijal transportovan je ru\u010dno od skladi\u0161ta do mjesta ugradnje, na prosje\u010dnoj udaljenosti od 500 metara.<\/p>\n\n\n\n

Materijal iz iskopa je transportovan ru\u010dnim kolicima na prosje\u010dnu transportnu udaljenost od 200 metara. Ukupna koli\u010dina ovako transportovanih materijala iznosila je pribli\u017eno 3.500 tona.<\/p>\n\n\n\n

Za cjelokupan posao, od po\u010detka izgradnje do proboja tunela, utro\u0161eno je oko 56.000 sati efektivnog rada svih u\u010desnika na izgradnji.<\/p>\n\n\n\n

Za potrebe vojske u grad je uneseno 36.705 kg sanitetskog materijala, 549.326 kg vojne opreme, te 3.930.428 kg raznih materijalno-tehni\u010dkih sredstava.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prvih 5 tona eksploziva, za potrebe odbrane grada, uneseno je u Sarajevo prvog dana postojanja tunela. Eksploziv je bio potreban namjenskoj industriji za proizvodnju ru\u010dnih bombi poznatih kao \u201eSarajke\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Organiziranim unosom registrirano je 3.054.837 kg hrane koja je u Sarajevo u\u0161la komunikacijom D-B. Procjena o neevidentiranoj koli\u010dini hrane kre\u0107e se do oko 2.500.000 kg. Unos hrane vr\u0161en je i u li\u010dnom prtljagu prilikom individualnih prolazaka, pa se procjenjuje da je na ovaj na\u010din kroz tunel u Sarajevo uneseno jo\u0161 oko 13.500.000 kg. Ukupno je preko 19 tona hrane uneseno u grad koriste\u0107i se tunelom.<\/p>\n\n\n\n

Kroz tunel D-B je prema evidencijama u grad uneseno 8.852.068 kg komercijalnih roba. Jedino od robe \u0161to se, umjesto u grad, izvozilo van grada bile su cigarete koje su se sve vrijeme opsade proizvodile u Sarajevu. <\/p>\n\n\n\n

Ostalih materijalnih sredstava potrebnih gradu uneseno je u koli\u010dini od 4.516.459 kg.<\/p>\n\n\n\n

radiosarajevo.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije 30. jula 1993. godine, za vrijeme agresije na BiH i najgore opsade u modernoj historiji, jedini na\u010din za nekoga da napusti Sarajevo bilo je tr\u010danje preko piste aerodroma na Butmiru. Mnoge Sarajlije ovo su nazivali “tr\u010danje na 450 metara s preponama”, jer su se na pisti nalazile razne prepreke koje su postavili pripadnici mirovnih snaga Ujedinjenih naroda […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":6157,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[47],"tags":[],"class_list":{"0":"post-6151","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-historija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/6151","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=6151"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/6151\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6159,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/6151\/revisions\/6159"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/6157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=6151"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=6151"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=6151"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}