{"id":4901,"date":"2019-03-20T08:52:41","date_gmt":"2019-03-20T08:52:41","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=4901"},"modified":"2024-01-15T21:49:27","modified_gmt":"2024-01-15T20:49:27","slug":"od-psihijatra-kojeg-je-maltretirala-supruga-do-ratnog-zlocinca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/od-psihijatra-kojeg-je-maltretirala-supruga-do-ratnog-zlocinca\/","title":{"rendered":"Od psihijatra kojeg je maltretirala supruga do ratnog zlo\u010dinca"},"content":{"rendered":"\n

Radovan Karad\u017ei\u0107 ro\u0111en je 19. juna 1945. godine u selu Petrinjica kod \u0160avnika, koje okru\u017euju planine Durmitor, Lola i Gvozd. Porodica Radovana Karad\u017ei\u0107a pedesetih se godina preselila iz Petrinjice u \u0160avnik, a zatim u Nik\u0161i\u0107, pi\u0161e Avaz.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1960. Karad\u017ei\u0107 je do\u0161ao u Sarajevo. Upisao se u srednju medicinsku \u0161kolu, a deset godina kasnije tu zavr\u0161ava i Medicinski fakultet. Tokom studija bavio se novinarstvom. Postao je urednik studentskog lista \u201cPono\u0107nik\u201d i \u010dlan Saveza komunista. Tako\u0111er, pisao je i poeziju te potpisuje \u010detiri knjige pjesama: “Ludo koplje” (1968.), “Pamtivek” (1971.), “Ima \u010duda, nema \u010duda” i “Crna bajka” (1990.). Za tre\u0107u knjigu dobio je nagradu “Staze djetinjstva”. <\/p>\n\n\n\n

Nakon druge godine studija \u017eeni se kolegicom s fakulteta Ljiljanom Zelen. K\u0107erku Sonju dobili su 1967., a nakon \u0161est godina i sina Aleksandra. Nije tajna da je Ljiljana na Radovana imala izuzetan utjecaj, a njegovi nekada\u0161nji bliski prijatelji svojevremeno su tvrdili da je \u201cona barem 50 posto odgovorna \u0161to je on najtra\u017eeniji ha\u0161ki optu\u017eenik\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Njegov nekada\u0161nji prijatelj i sarajevski profesor i knji\u017eenik Marko Ve\u0161ovi\u0107 ranije je za \u201eAvaz\u201c govorio kako ga je Ljiljana i maltretirala. Prepri\u010dao je za na\u0161 list i Karad\u017ei\u0107ev razgovor s nekim od komandanata. <\/p>\n\n\n\n

– Ka\u017ee komandant Karad\u017ei\u0107u: \u201cNe\u0107e Srbi da uzmu pu\u0161ke.\u201c A on njemu odgovara: \u201cPa streljaj ih, pi*ka im materina!\u201c Ja to nikada ne\u0107u zaboraviti. Kako mo\u017ee onaj mlakonja kojeg je zlostavljala vlastita \u017eena, ne samo preda mnom nego ga je pred desetinama njegovih prijatelja udarala \u0161tiklom u nogu, kako se taj mlakonja preobrazio odjedanput u \u010dovjeka koji ka\u017ee: \u201cStreljaj ga\u201d – govorio Ve\u0161ovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Kao mlad ljekar Karad\u017ei\u0107 se zaposlio u dr\u017eavnoj bolnici na Ko\u0161evu u Sarajevu, na tada\u0161njoj Klinici \u201cDr. Ne\u0111o Zec\u201d. Bio je i psihijatar pri Fudbalskom klubu Sarajevo. U psihijatriji se bavio neurozama i depresijama. Specijalnost su mu grupne terapije i psihoanaliti\u010dko tuma\u010denje narodnih pjesama.<\/p>\n\n\n\n

\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Po\u010detkom osamdesetih godina Radovan Karad\u017ei\u0107 napustio je Sarajevo i odselio se u Beograd. Radio je u domu zdravlja na Vo\u017edovcu, postao i psiholog fudbalerima Crvene zvezde, koje je poku\u0161ao osloboditi tzv. kompleksa manje vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

No, ubrzo se vra\u0107a u Sarajevo, jer su propali njegovi poku\u0161aji da odvede i porodicu u Beograd. Naime, supruga Ljiljana, koja je tako\u0111er neuropsihijatar, konkurirala je u istom domu zdravlja u Beogradu, ali nije primljena.<\/p>\n\n\n\n

Zvani\u010dno se po\u010deo baviti politikom 1989. godine, kada je osnovao Srpsku demokratsku stranku (SDS). Bio je predsjednik te stranke od njenog osnivanja 12. jula 1990. Od ukupno 222 glasa, on je dobio 221. Bio je \u010dlan Predsjedni\u0161tva Republike BiH, a nakon jednostranog progla\u0161enja \u201cnezavisne republike srpskog naroda\u201d u BiH 9. januara 1992., koja je kasnije preimenovana u Republiku Srpsku, Karad\u017ei\u0107 je postao njen prvi predsjednik 17. decembra 1992.  <\/p>\n\n\n\n

U aprilu 1992. Karad\u017ei\u0107 odlazi na Pale, a tada\u0161nja vlada RS po\u010dinje 7. maja 1992., mjesec uo\u010di prvih sukoba, realizirati svoju odluku o formiranju vlastitih oru\u017eanih snaga preuzimanjem srpskog vojnog kadra JNA iz BiH. Zajedno s ratnim zlo\u010dincem, generalom Ratkom Mladi\u0107em bio je kreator svih ratnih operacija tokom agresije na BiH.<\/p>\n\n\n\n

Na funkciji predsjednika RS, kao i predsjednika SDS-a, nalazio se do 19. jula 1996. godine, kada je na zahtjev ameri\u010dke administracije i njenog diplomate Ri\u010darda Holbruka (Richard Holbrooke) podnio ostavku i ubrzo nestao iz javnog \u017eivota. U tom periodu od 1992. do 1996. obavljao je i du\u017enost vrhovnog komandanta Vojske RS.<\/p>\n\n\n\n

<\/a><\/h4>\n\n\n\n

Biljana Plav\u0161i\u0107 i Radovan Karad\u017ei\u0107<\/p>\n\n\n\n

Ha\u0161ki tribunal 1995. godine podigao je protiv njega optu\u017enicu za genocid, te\u0161ke povrede \u017eenevskih konvencija, kr\u0161enje zakona i obi\u010daja rata i zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti. Svi zlo\u010dini objedinjeni su u dvije optu\u017enice pod nazivima \u201cBosna\u201d i \u201cSrebrenica\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Karad\u017ei\u0107evo \u010dlanstvo u SDS-u prestalo je kada je Skup\u0161tina SDS-a 24. decembra 2001. usvojila izmjene i dopune Statuta stranke, me\u0111u kojima je i odredba da osobama protiv kojih je podignuta ha\u0161ka optu\u017enica prestaje \u010dlanstvo u partiji.<\/p>\n\n\n\n

Zbog optu\u017ebi da je dr\u017eavnim novcem sagradio vikendicu na Palama, 1. novembra 1984. godine Karad\u017ei\u0107 je oti\u0161ao u sarajevski istra\u017eni zatvor, ali je u nedostatku dokaza pu\u0161ten nakon 11 mjeseci. <\/p>\n\n\n\n

<\/a><\/h4>\n\n\n\n

Tamo je boravio sa svojim prijateljem, budu\u0107im ha\u0161kim zatvorenikom Mom\u010dilom Kraji\u0161nikom, tako\u0111er optu\u017eenim za privredni kriminal u sarajevskom \u201cEnergoinvestu\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Na prvostepenom su\u0111enju osu\u0111en je na tri godine zatvora. Ali ga je drugostepeni i Vrhovni sud BiH oslobodio odgovornosti. U me\u0111uvremenu, SDS, zajedno sa SDA i HDZ-om, pobje\u0111uje na izborima, i oni postaju vlast u BiH.<\/p>\n\n\n\n

face.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Radovan Karad\u017ei\u0107 ro\u0111en je 19. juna 1945. godine u selu Petrinjica kod \u0160avnika, koje okru\u017euju planine Durmitor, Lola i Gvozd. Porodica Radovana Karad\u017ei\u0107a pedesetih se godina preselila iz Petrinjice u \u0160avnik, a zatim u Nik\u0161i\u0107, pi\u0161e Avaz. Godine 1960. Karad\u017ei\u0107 je do\u0161ao u Sarajevo. Upisao se u srednju medicinsku \u0161kolu, a deset godina kasnije tu […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":4903,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[37],"tags":[],"class_list":{"0":"post-4901","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-vijesti"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/4901","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=4901"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/4901\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4906,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/4901\/revisions\/4906"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/4903"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=4901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=4901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=4901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}