Tvr\u0111ava Stari grad jedan je od najljep\u0161ih i najo\u010duvanijih fortifikacijskih objekata srednjovjekovne Bosne u kojem su naredni historijski periodi ostavili svoja specifi\u010dna obilje\u017eja.<\/p>\n\n\n\n
U do sada poznatim historiografskim izvorima ne postoji podatak o godini i trajanju izgradnje, kao ni o graditelju.
Histori\u010dari su saglasni da je tvr\u0111ava sagra\u0111ena u drugoj polovini 14. ili prvoj polovini 15. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Po na\u010dinu gradnje i drugim indicijama pretpostavlja se da je graditelj kralj Tvrtko II Kotromani\u0107, ali se navodi da je mogu\u0107i graditelj i kralj Stjepan Dabi\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
Dana\u0161nji izgled bedema i tvr\u0111ave same predstavljaju rezultat intervencija turskih majstora gradnje vojnih utvrda.<\/p>\n\n\n\n
1953. godine tvr\u0111ava se stavlja pod patronat Zavi\u010dajnog muzeja Travnik.<\/p>\n\n\n\n
Zahvaljuju\u0107i direktoru Muzeja Stipi Lozi\u0107u otpo\u010delo se s \u010di\u0161\u0107enjem i ure\u0111enjem tvr\u0111ave, arheolo\u0161kim i konzervatorskim radovima.<\/p>\n\n\n\n
Ubrzo je Stari grad postao centar kulturnog i zabavnog \u017eivota Travnika u koji dolaze brojni turisti i posjetioci.<\/p>\n\n\n\n
1999. godine pokrenut je proces obnove i revitalizacije tvr\u0111ave.<\/p>\n\n\n\n
Tvr\u0111ava Stari grad danas ima status nacionalnog spomenika BiH.<\/p>\n\n\n\n
Mitski osnutak<\/p>\n\n\n\n
Travni\u010dka tvr\u0111ava u vi\u0161e od 500 godina postojanja vi\u0161ekratno je mijenjala naziv:<\/p>\n\n\n\n
Garbun, zaboravljeno srednjovjekovno ime \u010dije zna\u010denje ne znamo pouzdano jer mo\u017eda potje\u010de iz izumrlog jezika Ilira, ili je to mo\u017eda rije\u010d turskog porijekla koja ozna\u010dava tvr\u0111avu na brijegu;
Travnik (Trawinc, Travnich, Travnic), po onom bosanskom kraljevskom porezniku na travarinu (porez na ispa\u0161u stoke), kao \u0161to je i grad Mostar dobio ime po mostarima, poreznicima na mostarinu;
Austro-Ugarska monarhija imenuje tvr\u0111avu kao Kastel ili Ka\u0161tel, te je tako ozna\u010dena i na njihovim vojnim kartama;<\/p>\n\n\n\n
U narodu, jednostavno nazvana Grad, da bi nakon 1953. godine na poticaj Stipe Lozi\u0107a, direktora travni\u010dkog Zavi\u010dajnog muzeja, a u svrhu stavljanja tvr\u0111ave u turisti\u010dku funkciju, bila nazivana Stari grad.<\/p>\n\n\n\n
Tvr\u0111ava je danas poznata po potonjem nazivu \u2013 Stari grad!<\/p>\n\n\n\n
Ni arheolo\u0161ka istra\u017eivanja, a ni raznolika istoriografska literatura napisana o tvr\u0111avi, ne otkriva nam u potpunosti njen istorijat; tako,da danas postoje brojne nedoumice koje tvore onu viziju mitskog osnutka grada Travnika kao, neprijeporno, najprepoznatljivijeg dijela njegove urbane mitologije.<\/p>\n\n\n\n
Slijedom Hegelove misli da sve \u0161to je poznato nije i spoznato, ma koliko znali o tvr\u0111avi, danas jo\u0161 uvijek ne znamo: ta\u010dnu godinu gradnje, niti znamo ko je bosanski kralj-graditelj; nije nam poznat njen arhitekta, ni oni sigurno brojni majstori-zidari i irgeti; ne znamo koliko je dugo gra\u0111ena; da li je 1463. godine turska vojska osvojila tvr\u0111avu borbom, predajom ili izdajom vojne posade; kakav je bio taj svakodnevni \u017eivot zapovjednika i posadnika utvrde \u2013 od pretpostavljene ilirske gradine, preko bosanske srednjovjekovne tvr\u0111ave i dvora, potonje turske osmanske prisutnosti od 415 godina, zatim austrougarskog razdoblja, perioda Kraljevine SHS-Jugoslavije i II svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n
Neki arheolozi i istori\u010dari (poput dr.Joze Petrovi\u0107a, ro\u0111enog u Gornjem Docu kod Travnika) smatraju da je na mjestu dana\u0161nje tvr\u0111ave, jo\u0161 u neolitu, postojala utvrda za naselje od kojeg poti\u010du praistorijske rbine prona\u0111ene na sjeveroisto\u010dnoj padini grebena na kome le\u017ei tvr\u0111ava.<\/p>\n\n\n\n
Pretpostavlja se da je tu, svakako, postojala ilirska gradina plemena Desitijata, jedna od 40 utvrda prona\u0111enih u travni\u010dkom kraju iz tog perioda od prije vi\u0161e od 2.000 godina.<\/p>\n\n\n\n
Neka nam sposobnost imaginarnog mi\u0161ljenja dopusti da sebi predo\u010dimo da je ba\u0161 tu bila ona legendarna Arduba, tvr\u0111ava \u010dijim je osvojenjem 9. godine n.e. okon\u010dan Batonov ustanak ilirskih plemena protiv najboljih rimskih legija predvo\u0111enih proslavljenim vojskovo\u0111ama Tiberijem i Germanikom, ona tvr\u0111ava s \u010dijih su bedema skakale u ponor majke dr\u017ee\u0107i svoju djecu u naru\u010dju, ne \u017eele\u0107i postati robljem rimskih patricija.<\/p>\n\n\n\n
Interesantno je da slavni turski putopisac Evlija \u010celebija 1660. godine pi\u0161e da je Travnik sagradio latinski kralj po imenu Dubrovnik, u historiografiji nepoznata vladarska li\u010dnost.<\/p>\n\n\n\n
Zasigurno najva\u017eniji doga\u0111aj u svekolikoj historiji utvrde je onaj \u0161to se zbio 3. juna 1463. godine, kada je tvr\u0111avu osvojila turska vojska sultana Mehmeda II Fatiha.<\/p>\n\n\n\n
Turci su tvr\u0111avu fortifikacijski dogra\u0111ivali i time upotpunjavali njenu prvotnu namjenu, da bude strate\u0161ki izuzetno va\u017ean vojni objekat. To \u0107e i biti sve do 1948. godine, a stolje\u0107ima \u0107e se smjenjivati vojne odore i znamenja: srednjovjekovni kraljevski strelci, turski timarnici i ulufed\u017eije, austrougarski soldati, vojnici jugoslovenske Kraljevine, domobrani, usta\u0161e i nacisti, Titovi partizani i trupe FNRJ.<\/p>\n\n\n\n
U 18. i 19. stolje\u0107u, travni\u010dka tvr\u0111ava je ostala upam\u0107ena kao kazamat i gubili\u0161te za nepokorne bosanske begove i age, kao i svakovrsne prestupnike.<\/p>\n\n\n\n
Stari grad jedan je od najljep\u0161ih i najo\u010duvanijih fortifikacijskih objekata srednjovjekovne Bosne u kojem su naredni istorijski periodi ostavili svoja specifi\u010dna obilje\u017eja.
O njegovom nastanku, funkciji i doga\u0111ajima koji su se zbivali unutar i oko zidina, postoje razli\u010dite pisane i nepisane verzije, izvori i tuma\u010denja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tvr\u0111ava Stari grad jedan je od najljep\u0161ih i najo\u010duvanijih fortifikacijskih objekata srednjovjekovne Bosne u kojem su naredni historijski periodi ostavili svoja specifi\u010dna obilje\u017eja. U do sada poznatim historiografskim izvorima ne postoji podatak o godini i trajanju izgradnje, kao ni o graditelju. Histori\u010dari su saglasni da je tvr\u0111ava sagra\u0111ena u drugoj polovini 14. ili prvoj polovini […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":403,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[47,46,68,65],"tags":[],"class_list":{"0":"post-402","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-historija","8":"category-kultura","9":"category-ljepote-bih","10":"category-vise"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=402"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/402\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":404,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/402\/revisions\/404"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}