Godinama smo uspjeh ljudi koji odlaze iz Bosne i Hercegovine uglavnom mjerili visinom plate koju su prona\u0161li u Njema\u010dkoj, \u0160vicarskoj, Austriji ili nekoj drugoj zapadnoj zemlji. Mnogo rje\u0111e smo se pitali koliko im ostaje nakon pla\u0107anja ra\u010duna, koliko vremena provode s djecom i kakvu cijenu za tu zaradu pla\u0107aju zdravljem i svakodnevnim odricanjem.<\/p>\n\n\n\n
Zato smatram da sve vidljiviji povratak dijela na\u0161ih gra\u0111ana treba posmatrati kroz promjenu \u017eivotnih prioriteta. Ljudi preispituju \u0161ta im njihov rad zaista omogu\u0107ava: sigurnost, u\u0161te\u0111evinu, vrijeme za porodicu ili samo neprekidno pokrivanje sve ve\u0107ih obaveza.<\/p>\n\n\n\n
Pritom moramo ostati precizni. BiH jo\u0161 nema jedinstvenu evidenciju trajnog povratka iz dijaspore. Postoje konkretni lokalni pokazatelji i dokumentirane \u017eivotne pri\u010de, ali na osnovu njih ne mo\u017eemo proglasiti kraj iseljavanja.<\/p>\n\n\n\n
Posebno je zahtjevan polo\u017eaj porodica s vi\u0161e djece. Stan odgovaraju\u0107e veli\u010dine, hrana, prijevoz, osiguranja i briga o djeci stvaraju obaveze koje jedna prosje\u010dna plata te\u0161ko mo\u017ee podnijeti. Ako oba roditelja rade, otvara se pitanje tro\u0161kova \u010duvanja djece. Ako jedan smanji radno vrijeme, smanjuju se prihodi.<\/p>\n\n\n\n
\u0160vicarska, koja kod nas \u010desto slovi kao zemlja snova, dobar je primjer takve ra\u010dunice. Prema tamo\u0161njem Saveznom uredu za javno zdravstvo, prosje\u010dna mjese\u010dna premija zdravstvenog osiguranja u 2026. iznosi 465,30 franaka za odraslu osobu i 122,50 franaka za dijete. Za dvoje odraslih i troje djece to bi, prema tim prosjecima, bilo pribli\u017eno 1.298 franaka mjese\u010dno samo za premije<\/strong>. Stvarni iznos zavisi od mjesta stanovanja, osiguranja i subvencija.<\/p>\n\n\n\n \u0160vicarska konferencija za socijalnu pomo\u0107, SKOS, u analizi iz 2025. navodi da su porodice s vi\u0161e djece posebno izlo\u017eene finansijskom pritisku. Pozivaju\u0107i se na saveznu statistiku, navodi stopu rizika od siroma\u0161tva od 10,5 posto kod parova s jednim djetetom, naspram 29,5 posto kod parova s troje ili vi\u0161e djece. To je pokazatelj relativnog rizika, a ne dokaz da sve te porodice \u017eive u oskudici.<\/p>\n\n\n\n Po mom mi\u0161ljenju, upravo ovdje treba tra\u017eiti dio obja\u0161njenja za povratak. Kada porodica nakon velikog radnog napora te\u0161ko uspijeva \u0161tedjeti, a zajedni\u010dko vrijeme postane rijetkost, razumljivo je da po\u010dne razmatrati druga\u010diji \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n Supru\u017enici Ru\u017eica i Danijel<\/strong>, koji su se iz \u0160vicarske vratili u Hercegovinu, u razgovoru za Bljesak.info u martu 2026. opisali su svakodnevicu obilje\u017eenu radom i odricanjem. Danijel je me\u0111u razlozima povratka izdvojio porodicu, mirniji \u017eivot i mogu\u0107nost pokretanja vlastitog posla. Govorio je o iscrpljenosti i nedostatku vremena za najbli\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Njihovu pri\u010du do\u017eivljavam kao podsjetnik da se kvalitet \u017eivota mora procjenjivati \u0161ire od mjese\u010dne zarade. Vrijeme provedeno s djecom, dostupnost roditelja i prijatelja te mogu\u0107nost spontanog dru\u017eenja imaju vrijednost koja se te\u0161ko prikazuje u porodi\u010dnom bud\u017eetu.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dnu dimenziju otkriva iskustvo Erdina Kaduni\u0107a<\/strong>, novinara i sudskog tuma\u010da koji se nakon ukupno 44 godine \u017eivota u Njema\u010dkoj sa suprugom i troje djece preselio iz D\u00fcsseldorfa u Sarajevo. U septembru 2026. za N1 je kao glavni motiv naveo pripadnost zemlji i ljudima. Istovremeno je jasno rekao da je porodica svjesna problema koji je u BiH o\u010dekuju.<\/p>\n\n\n\n To mi je posebno va\u017eno: odluka o povratku mo\u017ee biti promi\u0161ljen izbor ljudi koji dobro poznaju oba dru\u0161tva i njihove prednosti i nedostatke.<\/p>\n\n\n\n Pri\u010da Suada Be\u0161li\u0107a<\/strong>, koju je Euronews BiH objavio u junu 2026., pokazuje ekonomsku stranu ovog procesa. Nakon dvadeset godina rada u Njema\u010dkoj, ovaj ma\u0161inski in\u017eenjer ulo\u017eio je znanje i kapital u proizvodnju vatrogasnih vozila u \u017divinicama. Prema njegovoj izjavi, u firmu je doveo i osam radnika iz dijaspore koji su se vratili u BiH.<\/p>\n\n\n\n Smatram da ovakvi primjeri zaslu\u017euju mnogo vi\u0161e institucionalne pa\u017enje. Povratnik mo\u017ee donijeti iskustvo organizacije rada, poslovne kontakte i pristup tr\u017ei\u0161tima do kojih doma\u0107a kompanija te\u0161ko dolazi. Uspje\u0161na investicija zatim stvara uslove za povratak drugih ljudi.<\/p>\n\n\n\n Posebno je zanimljivo da privla\u010dnost Bosne i Hercegovine prepoznaju i pojedinci sa Zapada koji s njom nisu povezani porijeklom. Njihovi motivi uklju\u010duju prirodu, gostoprimstvo, druga\u010diji ritam svakodnevice i pristupa\u010dnije \u017eivotne tro\u0161kove.<\/p>\n\n\n\n Leanne i Al Elliott iz Manchestera<\/strong> odlu\u010dili su \u017eivjeti u Blagaju nakon putovanja kroz 48 zemalja. Prema intervjuu koji je Sarajevo Times prenio u januaru 2025., privukli su ih ljudi, atmosfera i raznovrsnost prirode. Naglasili su da su voljeli i svoj raniji \u017eivot u Ujedinjenom Kraljevstvu, a u BiH su prona\u0161li sredinu u kojoj \u017eele nastaviti \u017eivjeti.<\/p>\n\n\n\n David Bailey<\/strong>, Britanac ro\u0111en u Londonu, tako\u0111er je izabrao \u017eivot u BiH. U intervjuu za ExpatsBlog istakao je gostoprimstvo, druga\u010diji ritam \u017eivota i, prema vlastitom iskustvu, osjetno ni\u017ee tro\u0161kove nego u domovini. Njegov dolazak prvobitno je bio vezan za me\u0111unarodnu misiju, a kasniji ostanak i za privatni \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n Ovi slu\u010dajevi pokazuju da BiH mo\u017ee biti privla\u010dna i ljudima koji ovdje dolaze prvi put graditi dom. Ipak, pojedina\u010dne pri\u010de ne daju osnov da govorimo o masovnom doseljavanju sa Zapada ili da svim doseljenicima pripi\u0161emo iste razloge.<\/p>\n\n\n\n Va\u017ena je i razlika u prihodima. Osoba koja u BiH \u017eivi od strane penzije, u\u0161te\u0111evine ili rada za inostrano tr\u017ei\u0161te ima druga\u010diju finansijsku poziciju od porodice koja zavisi od doma\u0107ih plata. Ni\u017ei tro\u0161kovi imaju puni zna\u010daj tek kada ih usporedimo s prihodima kojima doma\u0107instvo raspola\u017ee.<\/p>\n\n\n\n U povratku dijaspore i interesu stranaca za \u017eivot u na\u0161oj zemlji vidim priliku da ozbiljnije razgovaramo o tome \u0161ta \u010dini dobar \u017eivot. Porodi\u010dna bliskost, osje\u0107aj pripadnosti, priroda i slobodno vrijeme mogu biti va\u017ene prednosti BiH. Njihovu vrijednost lak\u0161e prepoznaju ljudi koji su godinama \u017eivjeli u druga\u010dijem sistemu.<\/p>\n\n\n\n Ali te prednosti ne osloba\u0111aju doma\u0107e vlasti odgovornosti. Povratnicima su potrebni jasni odgovori o \u0161kolovanju djece, zdravstvenom osiguranju, dokumentima i poslovanju. Na nedostatak objedinjene podr\u0161ke upozorio je i Edhem \u010custovi\u0107, osniva\u010d fondacije Bosnia & Herzegovina Futures Foundation, u razgovoru za BUKU.<\/p>\n\n\n\n Smatram da BiH treba stvarati uslove u kojima \u0107e povratak biti odr\u017eiv porodi\u010dni i poslovni izbor. Ljudi koji \u017eele ovdje \u017eivjeti donose va\u017enu odluku. Na institucijama je da im omogu\u0107e da je provedu bez nepotrebnih prepreka, a zatim ostanu jer imaju od \u010dega \u017eivjeti i \u010demu se nadati.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Godinama smo uspjeh ljudi koji odlaze iz Bosne i Hercegovine uglavnom mjerili visinom plate koju su prona\u0161li u Njema\u010dkoj, \u0160vicarskoj, Austriji ili nekoj drugoj zapadnoj zemlji. Mnogo rje\u0111e smo se pitali koliko im ostaje nakon pla\u0107anja ra\u010duna, koliko vremena provode s djecom i kakvu cijenu za tu zaradu pla\u0107aju zdravljem i svakodnevnim odricanjem. Zato smatram […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":38400,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,37,38],"tags":[],"class_list":{"0":"post-38399","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-vijesti","9":"category-vijesti-iz-bih"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/38399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=38399"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/38399\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38403,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/38399\/revisions\/38403"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/38400"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=38399"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=38399"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=38399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Povratnici govore o vremenu, bliskosti i pripadnosti<\/h3>\n\n\n\n
Povratak mo\u017ee donijeti i proizvodnju i radna mjesta<\/h3>\n\n\n\n
BiH za \u017eivot biraju i ljudi koji nisu na\u0161eg porijekla<\/h3>\n\n\n\n
Prilika koju BiH treba ozbiljno shvatiti<\/h3>\n\n\n\n