{"id":38236,"date":"2026-06-19T15:02:06","date_gmt":"2026-06-19T14:02:06","guid":{"rendered":"https:\/\/tvsensor.com\/?p=38236"},"modified":"2026-06-19T15:28:58","modified_gmt":"2026-06-19T14:28:58","slug":"ubijanje-hiljada-albanaca-od-kiceva-do-peci-masakr-u-baru-u-tajnim-jugoslavenskim-izvorima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/ubijanje-hiljada-albanaca-od-kiceva-do-peci-masakr-u-baru-u-tajnim-jugoslavenskim-izvorima\/","title":{"rendered":"Ubijanje hiljada Albanaca od Ki\u010deva do Pe\u0107i: Masakr u Baru u tajnim jugoslavenskim izvorima"},"content":{"rendered":"\n

Autor: Qerim Lita<\/strong>
Prevod i obrada na bosanski jezik<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jugoslavenske partizansko-\u010detni\u010dke okupacione snage, nakon \u0161to su ubile i masakrirale hiljade nedu\u017enih Albanaca, desetine hiljada drugih su uhapsile i smjestile u zatvore i koncentracione logore. Tokom februara i marta 1945. godine pokrenule su jo\u0161 jednu akciju po albanskim naseljima, u kojoj su hiljade mladih Albanaca prisilno mobilizirane, a o njihovoj sudbini niko ni\u0161ta nije znao.<\/p>\n\n\n\n

Ponovna okupacija albanskih krajeva u novembru 1944. godine od strane jugoslavenskih komunisti\u010dkih brigada, odnosno srpsko-makedonskih jedinica, potpomognutih bugarskim i albanskim jedinicama, bila je pra\u0107ena krvoproli\u0107em i nevi\u0111enim zlo\u010dinima nad albanskim civilnim stanovni\u0161tvom. Podaci koje navode pojedini ugledni albanski istra\u017eiva\u010di, ali i arhivska dokumentacija, govore da su u periodu od novembra 1944. do septembra 1945. jugoslavenske komunisti\u010dke snage ubile, masakrirale i strijeljale oko 36.000 Albanaca, uglavnom civila. Od tog broja, samo na teritoriji dana\u0161njeg Kosova ubijeno je i masakrirano oko 26.000 albanskih civila.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je naglasiti da se takva antialbanska politika u sjeveroisto\u010dnim krajevima primijetila odmah nakon \u0161to su jugoslavensko-makedonske komunisti\u010dke jedinice, uz pomo\u0107 albanskih komunisti\u010dkih jedinica, 2. septembra 1944. ponovo zauzele Debar. Istog dana uspostavljena je jugoslavenska vojna vlast, koja je pod izgovorom \u201cprikupljanja oru\u017eja\u201d i \u201cotkrivanja balista\u201d uhapsila desetine istaknutih albanskih aktivista iz grada i okoline. Dio njih strijeljan je bez ikakvog sudskog postupka.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u zatvorenima je bio i komandant Operativne zone I Narodnooslobodila\u010dke vojske Jugoslavije za Makedoniju, Hamdi Dema, koji je optu\u017een da se navodno priklju\u010dio redovima NOB-a po sugestiji njema\u010dke tajne slu\u017ebe. Jugoslavenska vojna tajna slu\u017eba OZNA ovako je opisala njegovo hap\u0161enje i kasniju likvidaciju:<\/p>\n\n\n\n

\u201cHamdi Dema: Kao agent MK AbWKdO 310, uba\u010den je u NOB na podru\u010dju Ki\u010devo\u2013Debar, gdje je do\u0161ao do polo\u017eaja komandanta Operativne zone I, djeluju\u0107i u pravcu razbijanja pokreta. Uhap\u0161en je i likvidiran 1944. godine od povjerenika OZNA-e prilikom poku\u0161aja bijega iz zatvora u Prilepu.\u201d<\/p>\n\n\n\n


<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je ista\u0107i da su od septembra 1944. u Glavnom \u0161tabu Narodnooslobodila\u010dke vojske Albanije boravili brojni jugoslavenski civilni i vojni instruktori i savjetnici, me\u0111u kojima su bili Velimir Stojni\u0107, Vojo Todorovi\u0107, Nijaz Dizdarevi\u0107 i drugi. Enver Hoxha je, kako bi pomogao \u201cbratskim narodima\u201d Jugoslavije, naredio slanje dvije albanske divizije na Kosovo i u isto\u010dne i sjeverne albanske krajeve.<\/p>\n\n\n\n

Tako je, na prijedlog Prvog albanskog korpusa, u pravcu Elbasan\u2013Prizren poslana V divizija sa svojim V i XXIII brigadama. VI divizija, sa VI, VII, VIII i XXII brigadom, oko 18. oktobra 1944. krenula je pravcem Mat\u2013Mirdita\u2013Skadar\u2013Ku\u010d kako bi se povezala s jedinicama Drugog jugoslavenskog korpusa. Obje divizije su, odlukom Glavnog \u0161taba NOB-a Albanije, stavljene pod komandu jugoslavenskih jedinica, koje su bile zadu\u017eene za njihovu organizaciju, snabdijevanje i davanje operativnih zadataka.<\/p>\n\n\n\n

U vezi s tim, \u010dlan Vojne misije Vrhovnog \u0161taba NOB-a Jugoslavije pri Glavnom \u0161tabu NOB-a Albanije, Vojo Todorovi\u0107, u svom drugom izvje\u0161taju napisao je sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

\u201cDana 17. septembra, Misija pri \u0160tabu Albanije, na prijedlog druga Tita, zatra\u017eila je da se dvije divizije po\u0161alju u Jugoslaviju radi stvaranja i ja\u010danja bratstva i jedinstva na\u0161ih naroda i ga\u0161enja \u0161ovinisti\u010dke mr\u017enje i odnosa koji su postojali u predratnoj Jugoslaviji izme\u0111u crnogorskog i albanskog naroda. Osim toga, cilj odlaska ovih divizija trebao je biti organizaciono ja\u010danje i njihovo kaljenje, zatim izvo\u0111enje organizovanih operacija po uzoru na jedinice Narodnooslobodila\u010dke vojske Jugoslavije. Jedinice su bile vrlo slabo opremljene i zbog toga je Vrhovni \u0161tab oklijevao s njihovim odlaskom, ali i zato \u0161to su Amerikanci kao saveznici odbili dati naoru\u017eanje i opremu za ove dvije divizije koje su slane u Jugoslaviju. Drug Tito je, na prijedlog \u0161efa Misije, druga Stojni\u0107a, odgovorio da \u0107e one biti potpuno snabdjevene i opremljene u Jugoslaviji, bez obzira na to ho\u0107e li saveznici prekinuti pomo\u0107 u naoru\u017eanju i opremi, i da Jugoslavija tu obavezu preuzima na sebe\u2026\u201d<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, nakon \u0161to jugoslavenske partizanske jedinice nisu uspjele zauzeti Pre\u0161evo, komandant Glavnog \u0161taba NOB-a Makedonije Mihajlo Apostolski postigao je dogovor s rukovodstvom Komunisti\u010dke partije Bugarske da bugarske partizanske brigade budu smje\u0161tene u Makedoniji. Prema tom dogovoru, te brigade trebale su djelovati od Krive Palanke prema Kumanovu.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, Apostolski je, uz saglasnost bugarskog komunisti\u010dkog rukovodstva u Sofiji, mobilizirao vojnike biv\u0161e bugarske armije porijeklom s teritorije Makedonije. O tome je Glavni \u0161tab NOB-a Makedonije 27. septembra 1944. obavijestio \u0160tab IV operativne zone:<\/p>\n\n\n\n

\u201cGeneral Apostolski je u Sofiji primio sve Makedonce koji su bili u bugarskoj vojsci, naoru\u017eao ih sovjetskim oru\u017ejem i organizovao mnoge jedinice.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Dolaskom albanskih partizanskih jedinica, jugoslavenske komunisti\u010dke vojne jedinice i bugarske jedinice pokrenule su stra\u0161nu akciju protiv albanskog stanovni\u0161tva, kako na Kosovu, tako i u svim sjeveroisto\u010dnim i sjevernim albanskim krajevima. Tokom tog nasilnog prodora, jugoslavenske komunisti\u010dke jedinice ubile su i masakrirale hiljade nedu\u017enih Albanaca u Ki\u010devu, Gostivaru, Tetovu, Skoplju, Kumanovu, Ka\u010daniku, Uro\u0161evcu, Gnjilanu, Pri\u0161tini, Bujanovcu, Drenici, Pe\u0107i i mnogim drugim albanskim krajevima i naseljima.<\/p>\n\n\n\n

Pored toga, izvr\u0161ile su hap\u0161enje gotovo cjelokupnog mu\u0161kog stanovni\u0161tva od 16 do 60 godina, smje\u0161taju\u0107i ih u koncentracione logore, vojne kasarne i druga mjesta. Paljena su \u010ditava albanska naselja. Takve akcije provo\u0111ene su po nare\u0111enjima najvi\u0161eg jugoslavenskog politi\u010dkog i vojnog rukovodstva.<\/p>\n\n\n\n

To najbolje potvr\u0111uje naredba od 18. novembra 1944. koju je izdao \u0160tab XV korpusa NOB-a Jugoslavije. Njome je nare\u0111eno partizanskim brigadama 48. divizije, u kojoj je u\u010destvovala i IV albanska brigada, da 19. novembra 1944. izvr\u0161e blokadu grada Gostivara, prikupe cjelokupno mu\u0161ko stanovni\u0161tvo sposobno za no\u0161enje oru\u017eja i smjeste ga u logore u nekoj zgradi koju, kako se navodi, \u201csami na\u0111ete da je pogodna za tu svrhu\u201d. Istovremeno je nare\u0111eno prikupljanje cjelokupnog oru\u017eja, municije i drugog vojnog materijala.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljiv je drugi dio naredbe, u kojem se navodi da akciju trebaju provesti tri makedonske brigade, dok se albanska brigada treba smjestiti u gradsku kasarnu radi odmora. U naredbi je pisalo:<\/p>\n\n\n\n

\u201cOd \u017eeljezni\u010dke pruge Gostivar\u2013Ki\u010devo do puta Gostivar\u2013Debar blokadu \u0107e izvr\u0161iti XV brigada; od puta Gostivar\u2013Debar do puta Gostivar\u2013Tetovo VI brigada; od puta Gostivar\u2013Tetovo do \u017eeljezni\u010dke pruge Gostivar\u2013Ki\u010devo I brigada; podru\u010dje do distance prve brigade blokira\u0107e XV brigada; IV brigada smjestit \u0107e se u kasarnu grada Gostivara radi odmora i putem stra\u017ee osiguravati samu sebe.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno se postupalo i u tetovskom kraju. Po naredbi \u0160taba I korpusa, jedinice tog korpusa sakupile su sve albanske mu\u0161karce i smjestile ih u tetovski monopol, u \u0161kole u selima \u017delino, Grup\u010din i druga mjesta. Ta\u010dan broj zatvorenih ne mo\u017ee se znati, ali se pretpostavlja da ih je bilo izme\u0111u 6.000 i 10.000.<\/p>\n\n\n\n

Iz logora, kao i iz zatvora, prema posebnim spiskovima, svake no\u0107i strijeljane su desetine Albanaca pod izgovorom da su navodno u\u010destvovali u grupama Xheme Gostivarija i Mefaila Zajazija. Osim toga, me\u0111u uhap\u0161enima su se masovno \u0161irile razne epidemije, poput dizenterije i tifusa, naro\u010dito u logorima u Ki\u010devu. Kao posljedica toga, uz no\u0107na strijeljanja, desetine Albanaca umirale su i od bolesti.<\/p>\n\n\n\n

III brigada NOB-a Jugoslavije za Makedoniju u svom operativnom dnevniku navodi, izme\u0111u ostalog, da su u albanskim selima Gornjeg Dervena kod Tetova \u201csakupljeni svi mu\u0161karci sposobni za no\u0161enje oru\u017eja, dovedeni u selo Grup\u010din, zatvoreni u koncentracione logore i podijeljeni u \u010detiri grupe.\u201d<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, \u0160tab Kumanovske divizije 24. novembra pisao je Glavnom \u0161tabu NOB-a Jugoslavije za Makedoniju o \u201copasnosti\u201d od \u201cstvaranja albanskih brigada\u201d, zato \u0161to su one, kako se navodi, \u201cstvarane po direktivi delegata \u0160taba za Kosovo i Metohiju, a da se uop\u0107e nije pristupilo op\u0107em razoru\u017eavanju Albanaca\u2026\u201d<\/p>\n\n\n\n

Dva dana kasnije, \u0160tab XVI korpusa NOB-a Jugoslavije za Makedoniju naredio je \u0160tabu Kumanovske divizije da sa svojim brigadama 28. novembra izvede op\u0107u akciju nad albanskim selima Ka\u010danika, Uro\u0161evca, Vitine, Gnjilana, Kumanova i Pre\u0161eva:<\/p>\n\n\n\n

\u201cTokom mar\u0161a ili borbi, ako nai\u0111ete na bilo kakav neprijateljski otpor, svi oni Albanci koji su naoru\u017eani, kao i oni koji su sakrili oru\u017eje i prilikom kontrole se ono prona\u0111e, da se na licu mjesta pogube. Sva naselja u koja u\u0111ete detaljno pretra\u017eiti i sve mu\u0161karce od 16 do 50 godina uzeti u logore i koncentrirati ih na teritorijama va\u0161ih brigada.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dnih postupaka, iako ne u takvim razmjerama kao kod jugoslavenskih jedinica, bilo je i od strane jedinica dviju albanskih divizija. Posebno treba spomenuti pona\u0161anje V udarne brigade, kojom je komandovao Shefqet Pe\u00e7i. On je odmah po ulasku na Kosovo, putem letka, tra\u017eio od kosovskih Albanaca da se ne svrstavaju uz Xhafera Devu i druge albanske nacionalne prvake koji su vodili Drugu prizrensku ligu, nego \u201cuz Narodnooslobodila\u010dku vojsku Nove Jugoslavije\u201d.<\/p>\n\n\n\n

U tom letku, izme\u0111u ostalog, pisao je:<\/p>\n\n\n\n

\u201cPostali su, dakle, neprijatelji svih najja\u010dih vojski svijeta, jer vi vjerujete la\u017eima Xhafera Deve\u2026 prema kojima su albanske brigade i vojska mar\u0161ala Tita, koje se bore u krajevima Kosova, navodno do\u0161le da se osvete kosovskom narodu\u2026 To je la\u017e koja vas \u017eeli vezati za Nijemce i izdajnike, jer Xhafer Deva \u017eeli da vas dr\u017ei spremnima kako biste danas, kada njema\u010dki bajoneti nestaju, branili sebe od udara oslobodila\u010dkih vojski. Vi danas treba da shvatite napredni cilj borbe koju vode sinovi Nove Jugoslavije pod svijetlim vodstvom mar\u0161ala Tita\u2026 Zato se odvojite od redova izdaje, do\u010dekajte kako dolikuje vojsku Tita i Envera koja dolazi da vas oslobodi, oja\u010dajte svoju narodnu vlast i pove\u0107ajte redove vojske Kosmeta, u kojoj se nalaze naj\u010dasniji sinovi Kosova, i krenite odlu\u010dno protiv Nijemaca i izdajnika radi brzog oslobo\u0111enja svojih ognji\u0161ta i pranja dosada\u0161njih mrlja.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, doga\u0111aji koji su uslijedili odmah nakon dolaska albanskih divizija na Kosovo i u druga albanska podru\u010dja, prema autoru teksta, samo su potvrdili ono na \u0161ta su upozoravali Xhafer Deva i drugi prvaci Druge prizrenske lige.<\/p>\n\n\n\n

Dana 25. oktobra 1944. bugarske jedinice smjestile su se u naseljima Tabanovce, Sopot, Staro Nagori\u010dane i Novo Nagori\u010dane. Dan kasnije u\u0161le su u selo Moravica, a 27. oktobra i u Bukuricu i \u017dunicu, nastavljaju\u0107i mar\u0161 prema albanskim selima iznad \u017eeljezni\u010dke pruge, koja su kontrolisale albanske dobrovolja\u010dke snage.<\/p>\n\n\n\n

U blizini \u017dunice sukobili su se s albanskim dobrovoljcima. Nakon dvosatne borbe, Bugari su bili prisiljeni da se povuku i smjeste u selo \u017dunica, gdje su im se pridru\u017eili i lokalni Srbi. S druge strane, albanskim snagama stigle su u pomo\u0107 stotine dobrovoljaca iz Pre\u0161eva, koji su opkolili selo s dvije strane. Bugarska vojska je zbog toga bila prisiljena napustiti selo i povu\u0107i se u Sopot.<\/p>\n\n\n\n

\u010cim su se smjestili u Sopot, Bugari su, kao \u010din osvete, okupili stanovnike sela. \u017dene i djecu smjestili su u \u0161kolu, a mu\u0161karce, njih 71, u d\u017eamiju. Nakon mu\u010denja, 68 mu\u0161karaca je strijeljano; jedan mladi\u0107, iako ranjen, uspio je pobje\u0107i, dok su dvojica staraca po\u0161te\u0111ena.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, u selu Blace kod Skoplja dogodio se pravi pokolj. Taj tragi\u010dni doga\u0111aj desio se izme\u0111u 18. i 19. novembra 1944. godine, kada su partizanske jedinice XVI brigade uhapsile 250 seljaka iz Gornjeg Blaca i 40 iz Donjeg Blaca. Oni su zatim pogubljeni na krajnje brutalan na\u010din. U tom zlo\u010dinu se, prema tekstu, posebno istakla Qefser, supruga komuniste Qemala Sejfulle i k\u0107erka Hasana Shukriua. Bajram Gola je u svom feljtonu posve\u0107enom Masakru u Baru, objavljenom u listu \u201cFlaka\u201d tokom februara i marta 1997. godine, naveo da je ona s revolverom u ruci i\u0161la od jedne \u017ertve do druge i ubijala one koji su jo\u0161 davali znakove \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dan masakr kao u Sopotu i Blacu izvr\u0161en je i u selu Izvor od strane XVII brigade. Tragi\u010dni doga\u0111aj desio se 29. novembra, kada je, nakon prethodnog dogovora izme\u0111u seoskih prvaka i \u0161taba ove brigade, jedan bataljon u\u0161ao u selo. Pod izgovorom da su seljani Izvora navodno pripremili atentat na \u0161tab ovog bataljona, uhap\u0161eni su svi mu\u0161karci tog sela, njih 44, i svi su odjednom pogubljeni. Istovremeno je selo zapaljeno.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Brojni zlo\u010dini i masakri jugoslavenskih komunisti\u010dkih jedinica, odnosno srpskih, bugarskih i makedonskih jedinica, dogodili su se i na podru\u010dju Gnjilana. Te jedinice, posebno jedinice XVII brigade, provele su te\u017eak teror i zlo\u010dine nad selima u okolini Gnjilana, Pre\u0161eva i Bujanovca. Samo u gradu Gnjilanu masakrirano je vi\u0161e od 200 Albanaca, me\u0111u kojima je bilo \u017eena, djece i staraca.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, jedinice ove brigade ubile su i masakrirale vi\u0161e stotina drugih Albanaca iz sela Trnovac, Miratovac, Trnova, Nesalce, Qallare i drugih mjesta. Sli\u010dno kao u Makedoniji, i na Kosovu su otvoreni brojni koncentracioni logori u koje su smje\u0161tene desetine hiljada Albanaca od 16 do 60 godina.<\/p>\n\n\n\n

Prema tekstu, jugoslavenski partizani su u ve\u010dernjim satima izvodili grupe zatvorenika i ubijali ih na izrazito okrutne na\u010dine, uz poni\u017eavanje i dehumanizaciju \u017ertava. Autor navodi i posebno potresne primjere ismijavanja \u017ertava, \u0161to dodatno pokazuje razmjere brutalnosti i moralnog pada po\u010dinilaca.<\/p>\n\n\n\n

U selu Mu\u017eevine kod Istoka, jugoslavenski partizani su, osim \u0161to su ubili gotovo sve mu\u0161karce iz sela, ubili i 13 \u010dlanova porodice Rexhepa Halitija, me\u0111u kojima su bila djeca i \u017eene. Sedamdeset i pet poznatih li\u010dnosti Drenice ubijeno je na krajnje okrutan na\u010din i ba\u010deno u veliku jamu.<\/p>\n\n\n\n

Taj barbarski \u010din izazvao je revolt naroda Drenice. Vi\u0161e od 6.000 mu\u0161karaca iz tog kraja zapo\u010delo je borbu poznatu kao \u201cRat u Drenici\u201d, koja je po\u010dela 22. januara, a zavr\u0161ila 18. februara 1945. godine. Albanske nacionalne snage koje je predvodio Shaban Polluzha bile su opkoljene od 12 do 15 komunisti\u010dkih brigada srpskih, makedonskih, bugarskih, albanskih i crnogorskih jedinica, koje su brojale oko 36.000 vojnika.<\/p>\n\n\n\n

Tokom 28 dana borbi ubijeno je i ranjeno 430 boraca iz Drenice, zapaljeno je vi\u0161e od 150 ku\u0107a, a 6.000 stanovnika Drenice, Vu\u010ditrna i Mitrovice s okolinom ostalo je bez hrane i pokretne imovine koja im je oduzeta.<\/p>\n\n\n\n

Dana 18. februara 1945. ubijen je glavni komandant nacionalnih snaga Shaban Polluzha, kao i trojica drugih komandanata: Miftar Bajraktari, Mehmet Gradica i Gani Llaushi. Oni su, kako je profesor Ymer Berisha pisao predsjedniku britanske vojne misije u Albaniji, generalu Hodgsonu, \u201cpru\u017eili posljednji otpor samo zato da ne padnu \u017eivi u ruke neprijatelju.\u201d<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Jugoslavenske partizansko-\u010detni\u010dke okupacione snage, nakon \u0161to su ubile i masakrirale hiljade nedu\u017enih Albanaca, a desetine hiljada drugih uhapsile i smjestile u zatvore i koncentracione logore, tokom februara i marta 1945. pokrenule su jo\u0161 jednu akciju u albanskim naseljima. U toj akciji hiljade mladih Albanaca prisilno su mobilizirane, a o njihovoj sudbini niko ni\u0161ta nije znao, jer su se nalazili bosi i lo\u0161e odjeveni u koncentracionim logorima u Tetovu, Kumanovu, Prizrenu, Pe\u0107i, Mitrovici, Pri\u0161tini i drugim mjestima.<\/p>\n\n\n\n

Operativni \u0161tab Kosmeta izvijestio je Glavni \u0161tab Jugoslavenske armije da je do 10. februara 1945. na Kosovu prisilno mobilizirano ukupno 24.022 ljudi, a planirano je da se mobilizira jo\u0161 5.000. Prisilne mobilizacije vr\u0161ene su i u albanskim krajevima Skoplja, Kumanova, Tetova i Gostivara.<\/p>\n\n\n\n

Prema izjavi Qazima Lushe datoj jugoslavenskoj OZNA-i, samo iz albanskih sela tetovskog i gostivarskog kraja prisilno je mobilizirano vi\u0161e od 2.000 Albanaca. Oni su zatim poslani u koncentracioni logor izme\u0111u sela Lojane i Vaksince kod Kumanova. U isti logor poslano je i vi\u0161e od 3.000 drugih Albanaca iz sela skopskih oblasti Kar\u0161iaka i Donji Derven, kao i iz sela Kumanovske Fush\u00ebgrop\u00eb.<\/p>\n\n\n\n

U takvim okolnostima u Skoplju je, na inicijativu nekoliko albanskih intelektualaca i patriota, me\u0111u kojima su bili Azem Marana, Hasan Bilalli, Mahmut Dumani i drugi, osnovana Albanska nacionalno-demokratska organizacija, poznata u albanskoj historiografiji pod skra\u0107enicom NDSH.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od najva\u017enijih odluka donesenih prilikom osnivanja organizacije bila je da se \u201cpreduzmu brze mjere kako bi se spasili mladi Albanci koji su se nalazili u koncentracionim logorima u Kumanovu.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Takva odluka, kako \u0107e Azem Marana kasnije izjaviti pred sudskim vije\u0107em u Skoplju, donesena je zato \u0161to su \u201coni bili mobilizirani silom i nalazili su se u Kumanovu, a nisu bili dobro opremljeni odje\u0107om i obu\u0107om. Zbog toga smo razgovarali o tome kako da im pomognemo da se vrate svojim ku\u0107ama.\u201d<\/p>\n\n\n\n

O ovom pitanju govorio je i pred istra\u017enim organima, gdje je rekao:<\/p>\n\n\n\n

\u201cNa sastanku smo razgovarali o tome \u0161ta treba preduzeti da ne dozvolimo da mobilizirani Albanci koji su se nalazili u Kumanovu odu na ratni front. Odlu\u010dili smo da svako preko svojih prijatelja i rodbine govori njima da ne idu na front, nego da pobjegnu iz vojske. Za to smo imali vrlo malo vremena, jer su oni ubrzo odvedeni iz Kumanova.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Nastavlja se.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Qerim LitaPrevod i obrada na bosanski jezik Jugoslavenske partizansko-\u010detni\u010dke okupacione snage, nakon \u0161to su ubile i masakrirale hiljade nedu\u017enih Albanaca, desetine hiljada drugih su uhapsile i smjestile u zatvore i koncentracione logore. Tokom februara i marta 1945. godine pokrenule su jo\u0161 jednu akciju po albanskim naseljima, u kojoj su hiljade mladih Albanaca prisilno mobilizirane, […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":38237,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,47,53],"tags":[],"class_list":{"0":"post-38236","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-historija","9":"category-magazin"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/38236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=38236"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/38236\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38242,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/38236\/revisions\/38242"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/38237"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=38236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=38236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=38236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}