U jeku novih politi\u010dkih inicijativa koje dolaze iz dijela hrvatskih politi\u010dkih i intelektualnih elita, a koje se ti\u010du preustroja Bosne i Hercegovine, va\u017eno je podsjetiti da su ozbiljni i stru\u010dno utemeljeni prijedlozi ustavnih reformi ve\u0107 ranije ponu\u0111eni \u2013 ali nisu dobili pa\u017enju koju su zaslu\u017eivali.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od takvih prijedloga jeste Akademska inicijativa za promjenu Ustava Bosne i Hercegovine<\/strong> iz decembra 2020. godine, iza koje su stajali istaknuti \u010dlanovi akademske zajednice. Ova inicijativa nudila je konkretan model transformacije dr\u017eave u funkcionalniji i dugoro\u010dno odr\u017eiv sistem, oslobo\u0111en brojnih blokada koje danas optere\u0107uju njen politi\u010dki i institucionalni okvir.<\/p>\n\n\n\n Na \u010delu ove inicijative bio je Akademik Suad Kurt\u0107ehaji\u0107<\/strong>, dok je koncept teritorijalne reorganizacije i definisanja regija razradio Akademik Muriz Spahi\u0107.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Klju\u010dni element prijedloga bila je regionalizacija Bosne i Hercegovine na \u010detiri administrativno-funkcionalne cjeline:<\/p>\n\n\n\n Ovakav model imao je za cilj prevazila\u017eenje postoje\u0107ih etni\u010dko-teritorijalnih podjela i uspostavljanje racionalnijeg sistema upravljanja, zasnovanog na ekonomskim, geografskim i demografskim kriterijima, a ne isklju\u010divo politi\u010dkim kompromisima iz pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n Iako je prijedlog Akademske inicijative bio detaljno razra\u0111en i usmjeren ka ja\u010danju dr\u017eavnih institucija, probosanska politi\u010dka elita u tom trenutku nije mu posvetila dovoljnu pa\u017enju. Time je propu\u0161tena prilika da se u javni i politi\u010dki diskurs uvede doma\u0107e, stru\u010dno zasnovano rje\u0161enje koje bi moglo poslu\u017eiti kao osnova za \u0161ire reforme.<\/p>\n\n\n\n Danas, kada se ponovo otvaraju pitanja ustavnog preure\u0111enja Bosne i Hercegovine \u2013 \u010desto pod pritiskom razli\u010ditih politi\u010dkih agendi \u2013 ovaj prijedlog dobija novu te\u017einu. On pokazuje da rje\u0161enja ne moraju dolaziti izvana niti biti rezultat kratkoro\u010dnih politi\u010dkih kalkulacija, ve\u0107 mogu biti plod doma\u0107e ekspertize i dugoro\u010dnog promi\u0161ljanja.<\/p>\n\n\n\n U trenutku kada politi\u010dke tenzije rastu, a institucionalna efikasnost ostaje upitna, vra\u0107anje pa\u017enje na ovakve inicijative mo\u017ee biti klju\u010dan korak ka stabilnijoj i funkcionalnijoj Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n\u010cetiri regije kao temelj funkcionalne dr\u017eave<\/h3>\n\n\n\n
\n
Izme\u0111u ignorisanja i aktuelnih prijepora<\/h3>\n\n\n\n
Da li je vrijeme za povratak ozbiljnim rje\u0161enjima?<\/h3>\n\n\n\n