{"id":38120,"date":"2026-04-22T12:42:19","date_gmt":"2026-04-22T11:42:19","guid":{"rendered":"https:\/\/tvsensor.com\/?p=38120"},"modified":"2026-04-22T12:42:22","modified_gmt":"2026-04-22T11:42:22","slug":"dehumanizam-i-renesansa-moja-verzija-istine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/dehumanizam-i-renesansa-moja-verzija-istine\/","title":{"rendered":"(De)humanizam i renesansa \u2014 moja verzija istine"},"content":{"rendered":"\n

Doc. dr. Muhamed \u0160emoski<\/strong>

Kada danas govorimo o humanizmu i renesansi, \u010desto prizivamo izblijedjele slike preporoda, dostojanstva \u010dovjeka, slobode mi\u0161ljenja i uzdizanja ljudskog bi\u0107a kao mjere svih stvari. U\u010dili smo da je to bio trenutak kada se \u010dovjek \u201cponovo rodio\u201d \u2013 oslobo\u0111en okova dogme, okrenut znanju, umjetnosti i razumu. Me\u0111utim, postavlja se pitanje: \u0161ta je ostalo od tog ideala u savremenom svijetu?<\/p>\n\n\n\n

Savremeni poredak, naro\u010dito u zapadnim dru\u0161tvima koja se naj\u010de\u0161\u0107e predstavljaju kao nosioci humanisti\u010dkih vrijednosti, sve vi\u0161e pokazuje suprotan trend \u2013 proces dehumanizacije. \u010covjek se vi\u0161e ne posmatra kao cilj, ve\u0107 kao sredstvo. Materijalizam je postao centralna osovina oko koje se okre\u0107e sav dru\u0161tveni, politi\u010dki i ekonomski \u017eivot. Vrijednost \u010dovjeka mjeri se njegovom produktivno\u0161\u0107u, potro\u0161a\u010dkom mo\u0107i i dru\u0161tvenim statusom, dok se njegova su\u0161tinska ljudskost potiskuje u drugi plan.<\/p>\n\n\n\n

Ne vjerujemo vi\u0161e u bajku o humanizmu kakvu smo u\u010dili. Ne vjerujemo u pri\u010du o renesansi kao trajnom trijumfu \u010dovjeka. Danas, kad otvorimo vijesti, kad pogledamo oko sebe, vidimo ne\u0161to drugo: vidimo svijet u kojem se \u010dovjek gubi, a rije\u010d \u201chumanizam\u201d koristi kao ukras za najnehumanije postupke.<\/p>\n\n\n\n

Rekli su nam da je \u010dovjek mjera svih stvari. Danas je mjera svega profit. Rekli su nam da je renesansa vratila dostojanstvo \u010dovjeku. Danas se to dostojanstvo gazi \u2013 \u010desto uz podr\u0161ku, \u0161utnju, ili jo\u0161 gore, uz ravnodu\u0161nost. Materijalizam je postao nova religija, a tr\u017ei\u0161te njen bog. U toj religiji nema mjesta za slabog, za siroma\u0161nog, za obespravljenog. Tu vrijedi samo jedno pravilo: ja\u010di opstaje, slabiji postaje \u201cposlu\u0161ni rob\u201d ili nestaje.<\/p>\n\n\n\n

I nemojmo se lagati \u2013 taj zakon ja\u010deg vi\u0161e nije skriven. On se danas otvoreno praktikuje. Me\u0111unarodno pravo? Ono postoji samo na papiru. Va\u017ei za neke, ali ne za sve. Kada mo\u0107ni gaze, to se zove \u201cintervencija\u201d ili \u201coperacija\u201d. Kada slabi brane sebe, to se zove \u201cproblem\u201d ili \u201cleglo terorizma\u201d. Teritorije se zauzimaju, dr\u017eave razaraju, a sve pod izgovorom slobode, demokratije i \u2013 vidi ironije \u2013 humanizma.<\/p>\n\n\n\n

Kakav je to humanizam koji dolazi s bombama? Kakva je to renesansa koja iza sebe ostavlja ru\u0161evine?<\/p>\n\n\n\n

Ibn Haldun je davno upozorio da civilizacije propadaju kada izgube moralni temelj. Mi danas \u017eivimo upravo to \u2013 rasko\u0161 bez etike, mo\u0107 bez odgovornosti. Ibn Bad\u017ea je pisao o pojedincu koji ostaje sam u pokvarenom dru\u0161tvu. Danas taj pojedinac vi\u0161e nije izuzetak \u2013 to postaje pravilo.<\/p>\n\n\n\n

A gdje je napredak o kojem je govorio  Hegel? Gdje je ta istorijska putanja ka slobodi? Ako je ovo sloboda, onda je to sloboda privilegovanih da odlu\u010duju o sudbini drugih.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, Francis Fukuyama je krajem 20. stolje\u0107a govorio o \u201ckraju historije\u201d, vjeruju\u0107i da je liberalna demokratija kona\u010dni oblik ljudskog dru\u0161tva. Me\u0111utim, dana\u0161nja realnost pokazuje da historija nije zavr\u0161ena \u2013 ona je mo\u017eda u\u0161la u jednu od svojih najmra\u010dnijih faza, gdje se ideali koriste kao sredstvo manipulacije, a ne kao cilj.<\/p>\n\n\n\n

Od Hobsovog upozorenja da je \u010dovjek \u010dovjeku vuk, do savremenih analiza globalizacije koje, kako primje\u0107uje Ulrich Beck, pokazuju da danas vi\u0161e nije samo pojedinac prijetnja pojedincu, nego \u010ditavi sistemi i dru\u0161tva jedni drugima \u2013 kao da je \u010dovje\u010danstvo postalo vuk samom sebi.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to najvi\u0161e boli nije ni politika, ni mo\u0107, pa \u010dak ni ratovi. Najvi\u0161e boli \u010dovjek. \u010cinjenica da danas ljudi mogu gledati tu\u0111u patnju kao sadr\u017eaj. Da se nasilje snima, dijeli, komentari\u0161e. Kao da vi\u0161e ne osje\u0107amo. Kao da smo oguglali. Kao da je nestala granica izme\u0111u \u010dovjeka i posmatra\u010da.<\/p>\n\n\n\n

I tu dolazimo do istine koju ne \u017eelimo priznati: humanizam nije nestao \u2013 pretvoren je u svoju suprotnost u dehumanizaciju.<\/p>\n\n\n\n

Dana\u0161nji svijet, paradoksalno, govori jezikom humanizma, ali djeluje logikom dehumanizacije. U tom raskoraku izme\u0111u rije\u010di i djela krije se su\u0161tina krize savremenog \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n\n\n\n

Danas se u ime \u010dovjeka najvi\u0161e udara na \u010dovjeka. U ime slobode oduzima se sloboda. U ime napretka razara se ono osnovno \u2013 ljudsko dostojanstvo.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda problem nije u tome \u0161to su ideali izdani. Mo\u017eda ih nikada nismo istinski \u017eivjeli. Mo\u017eda smo ih koristili samo dok su nam bili korisni, a odbacili \u010dim su postali prepreka.<\/p>\n\n\n\n

Zato danas vi\u0161e ne pitamo gdje je humanizam. Pitamo: ima li ga uop\u0107e vi\u0161e u nama?<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Doc. dr. Muhamed \u0160emoski Kada danas govorimo o humanizmu i renesansi, \u010desto prizivamo izblijedjele slike preporoda, dostojanstva \u010dovjeka, slobode mi\u0161ljenja i uzdizanja ljudskog bi\u0107a kao mjere svih stvari. U\u010dili smo da je to bio trenutak kada se \u010dovjek \u201cponovo rodio\u201d \u2013 oslobo\u0111en okova dogme, okrenut znanju, umjetnosti i razumu. Me\u0111utim, postavlja se pitanje: \u0161ta je […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":34494,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,76,65],"tags":[],"class_list":{"0":"post-38120","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-kolumne","9":"category-vise"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/38120","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=38120"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/38120\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38121,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/38120\/revisions\/38121"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/34494"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=38120"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=38120"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=38120"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}