{"id":37804,"date":"2025-11-01T16:43:12","date_gmt":"2025-11-01T15:43:12","guid":{"rendered":"https:\/\/tvsensor.com\/?p=37804"},"modified":"2025-11-01T16:45:00","modified_gmt":"2025-11-01T15:45:00","slug":"akademik-suad-kurtcehajic-da-li-je-rs-osporiva-kategorija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/akademik-suad-kurtcehajic-da-li-je-rs-osporiva-kategorija\/","title":{"rendered":"Akademik Suad Kurt\u0107ehaji\u0107: Da li je RS osporiva kategorija?"},"content":{"rendered":"\n

P<\/strong>i\u0161e: Akademik Suad Kurt\u0107ehaji\u0107<\/a>, za tvsensor.com<\/em>

Najve\u0107i sud na na\u0161oj planeti, Me\u0111unarodni sud pravde u Hagu (MSP), na tu\u017ebu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore zbog kr\u0161enja Konvencije o genocidu, presudio je 26. februara 2007. godine u \u010dlanu 297. da je nedvojbeno utvr\u0111eno da je izvr\u0161en genocid prema Muslimanima Bosne i Hercegovine u i oko Srebrenice i da su ga izvr\u0161ili dijelovi takozvane VRS (vojske RS), po\u010dev\u0161i od 13. jula 1995. godine \u2013 dakle, institucija tada\u0161nje paradr\u017eavne tvorevine RS<\/strong>.

Tako\u0111er, presudama Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) presu\u0111en je gotovo kompletan vojni i politi\u010dki vrh tada\u0161nje paratvorevine RS. Elementarno pitanje je kako, nakon svih ovih presuda, tvorevina RS mo\u017ee postojati u formi jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, te koji su pravni mehanizmi osporavanja postojanja tog entiteta ili poni\u0161tavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma zbog povrede naja\u010de norme me\u0111unarodnog prava ius cogens, utvr\u0111ene Be\u010dkom konvencijom, \u010dl. 53. o pravu me\u0111unarodnih ugovora od 1969. godine:
“Ni\u0161tav je svaki ugovor koji je u trenutku sklapanja suprotan imperativnoj normi op\u0107eg me\u0111unarodnog prava (ius cogens). U svrhu ove Konvencije, imperativna norma op\u0107eg me\u0111unarodnog prava je norma \u0161to ju je prihvatila i priznala \u010ditava me\u0111unarodna zajednica dr\u017eava kao normu od koje nije dopu\u0161teno odstupanje i koja se mo\u017ee izmijeniti samo normom op\u0107eg me\u0111unarodnog prava iste prirode.”

Pitanje koje se name\u0107e jeste kako, na osnovu povrede ius cogens norme, poni\u0161titi Dejtonski sporazum i vratiti prethodno stanje Republike Bosne i Hercegovine, s obzirom na kompliciranost odlu\u010divanja institucija Bosne i Hercegovine i mogu\u0107nosti blokade, kako u Predsjedni\u0161tvu Bosne i Hercegovine, tako i u Parlamentarnoj skup\u0161tini Bosne i Hercegovine, date samim Dejtonskim ustavom.<\/p>\n\n\n\n

Odgovornost za genocid<\/h3>\n\n\n\n

Problem u pozivanju na ius cogens normu je \u0161to je potrebna njena verifikacija od strane Me\u0111unarodnog suda pravde da je povrije\u0111ena ius cogens norma, a zahtjev za verifikaciju mogu podnijeti samo ugovorne strane.

Drugi pravni mehanizam, koji nema obavezuju\u0107u snagu, ali ima ogromnu moralnu snagu, jeste savjetodavno mi\u0161ljenje Me\u0111unarodnog suda pravde u Hagu, koje mo\u017ee i\u0107i i preko neke tre\u0107e dr\u017eave\u2013sponzora i Generalne skup\u0161tine Ujedinjenih nacija Sudu u Hagu s pitanjem:<\/p>\n\n\n\n

“Da li je postojanje entiteta RS u skladu s me\u0111unarodnim pravom nakon presude istog tog suda da je u Srebrenici izvr\u0161en genocid i da su ga izvr\u0161ili dijelovi vojske RS,<\/strong> dakle institucija tada\u0161nje paradr\u017eave RS, nakon presude samog Me\u0111unarodnog suda pravde u Hagu i nakon presuda Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog tribunala za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) gotovo kompletnom vojnom i politi\u010dkom rukovodstvu RS na vi\u0161edecenijske kazne zatvora, uklju\u010duju\u0107i i do\u017eivotne kazne zatvora njenim akterima zbog te\u0161kih zlo\u010dina, kao i zlo\u010dina genocida?”<\/p>\n\n\n\n

Da bi se ovo razumjelo, potrebno je citirati klju\u010dni \u010dlan iz presude Me\u0111unarodnog suda pravde u Hagu, \u010dlan 297:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

“Sud zaklju\u010duje da su djela po\u010dinjena u Srebrenici, koja potpadaju pod \u010dlan II Konvencije (misli se na Konvenciju o sprje\u010davanju i ka\u017enjavanju zlo\u010dina genocida od 1949. godine), izvr\u0161ena sa specifi\u010dnom namjerom da se djelimi\u010dno uni\u0161ti grupa Muslimana Bosne i Hercegovine. Dokazi su takvi da Sud mo\u017ee zaklju\u010diti da su djela utvr\u0111ena u \u010dlanu 297. izvr\u0161ena sa specifi\u010dnom namjerom propisanom Konvencijom.”<\/p>\n\n\n\n

Iako je prema \u010dlanu 53. povreda ius cogens norme osnov ni\u0161tavosti svakog ugovora, mi nemamo pravni mehanizam da idemo na Me\u0111unarodni sud pravde, jer bi srpski \u010dlan Predsjedni\u0161tva, koriste\u0107i pravo veta, a \u0161to bi o\u010dekivano imalo potrebne dvije tre\u0107ine poslanika u Narodnoj skup\u0161tini RS, \u010dime bi veto ostao na snazi, onemogu\u0107io da Bosna i Hercegovina tra\u017ei verifikaciju da je povrije\u0111ena ius cogens op\u0107a imperativna norma me\u0111unarodnog prava koja, na prvom mjestu, zabranjuje genocid.<\/p>\n\n\n\n

Zbog istog razloga nemogu\u0107e je i\u0107i na Sud u Hagu i zbog \u010dlana 46. Be\u010dke konvencije o pravu me\u0111unarodnih ugovora, gdje stoji da se dr\u017eava, za poni\u0161tenje me\u0111unarodnog ugovora, ne mo\u017ee pozivati na \u010dinjenicu da njen pristanak da bude vezana ugovorom izra\u017een kr\u0161enjem neke odredbe njenog unutra\u0161njeg prava, osim ako je to kr\u0161enje bilo o\u010dito i ti\u010de se nekog bitnog pravila njenog unutra\u0161njeg prava.<\/p>\n\n\n\n

U tom smislu bi se moglo navesti da je povrije\u0111en Amandman LXII od 1990. godine na Ustav Socijalisti\u010dke Republike Bosne i Hercegovine od 1974. godine, koji utvr\u0111uje da se granice Republike mogu mijenjati odlukom Skup\u0161tine samo u skladu s voljom gra\u0111ana cijele Republike, s tim \u0161to se za takvu promjenu tra\u017ei kvalificirana (dvotre\u0107inska) volja bira\u010da izra\u017eena referendumom. Ovdje se, u osnovi, \u0161tite vanjske granice Bosne i Hercegovine, ali restrukturiranje Bosne i Hercegovine na dva entiteta je bitna promjena teritorijalnog ustrojstva Bosne i Hercegovine, koja bi mogla potpasti pod ovu odredbu.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno je i s \u010dlanom 52. Be\u010dke konvencije, gdje stoji da izra\u017eeni pristanak dr\u017eava da bude vezana ugovorom, koji je posljedica prisile izvr\u0161ene na njenog predstavnika \u010dinima ili prijetnjama upravljenim protiv njega, nema nikakav pravni u\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a delegacija u Dejtonu bila je suo\u010dena s time da, ako ne prihvati Dejtonski mirovni sporazum, me\u0111unarodna zajednica \u0107e se povu\u0107i iz pregovora, a onda \u0107e razgovarati sa ja\u010dom stranom.<\/strong> Tako\u0111er, ne treba zanemariti ni \u010dinjenicu da Savezna Republika Jugoslavija nije bila priznata od me\u0111unarodne zajednice do 1996. godine te da je zbog toga upitan potpis njenog predsjednika Slobodana Milo\u0161evi\u0107a u pogledu aktivne legitimacije.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er treba navesti da, pored ni\u0161tavosti me\u0111unarodnog ugovora, Be\u010dka konvencija sadr\u017ei i odredbe o prestanku i suspenziji ugovora, \u0161to je predvi\u0111eno u \u010dlanu 60. stav 2. (c), da bitna povreda mnogostranih ugovora, \u0161to je slu\u010daj s Dejtonskim sporazumom kao me\u0111unarodnim ugovorom tri ugovorne strane, svakoj strani, osim dr\u017eavi povrediteljici, daje mogu\u0107nost da se pozove na povredu kao na uzrok suspenzije primjene ugovora u cjelosti ili djelimi\u010dno u odnosu na samu sebe, ako je taj ugovor takve prirode da bitna povreda njegovih odredaba od jedne strane korjenito mijenja polo\u017eaj svake strane \u0161to se ti\u010de budu\u0107eg izvr\u0161avanja njenih obaveza na temelju ugovora.<\/p>\n\n\n\n

Problem ove odredbe je iste prirode kao i prethodne \u2013 da bi to mogle uraditi institucije Bosne i Hercegovine, prije svih njeno Predsjedni\u0161tvo, za \u0161to bi bio potreban odgovaraju\u0107i konsenzus, \u0161to je u sada\u0161njim okolnostima gotovo nemogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje treba navesti i Ustavni zakon od 12. decembra 1995. godine, koji je usvojila Skup\u0161tina Republike Bosne i Hercegovine, gdje u \u010dlanu 2. stoji:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

“Ako se Me\u0111unarodni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i Ustav Bosne i Hercegovine ne budu provodili, Republika Bosna i Hercegovina mo\u017ee proglasiti neva\u017ee\u0107im Me\u0111unarodni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i nastaviti da djeluje kao me\u0111unarodno priznata, suverena i nezavisna dr\u017eava, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.”<\/p>\n\n\n\n

Problem ove odredbe je \u0161to nije navedeno ko i kako mo\u017ee vratiti prethodno pravno stanje Republike Bosne i Hercegovine i njen tada va\u017ee\u0107i ustav. Problem je napravljen jer Skup\u0161tina Republike Bosne i Hercegovine nije imala kod odlu\u010divanja nijedan primjerak ve\u0107 parafiranog Dejtonskog mirovnog sporazuma 21. novembra 1995. godine, jer da ga je imala, mogla je predvidjeti da vra\u0107anje na prethodno stanje mo\u017ee da izvr\u0161i Predstavni\u010dki dom Parlamentarne skup\u0161tine Bosne i Hercegovine prostom ve\u0107inom glasova prisutnih, za \u0161to bi uvijek imali dovoljan broj ruku.<\/p>\n\n\n\n

Ovako, bez te klauzule, za svaku odluku Predstavni\u010dkog doma potrebna je i suglasnost jedne tre\u0107ine poslanika iz RS (minimalno pet), i plus da pro\u0111e Dom naroda Parlamentarne skup\u0161tine Bosne i Hercegovine, \u0161to je u domenu nau\u010dne fantastike.<\/p>\n\n\n\n

Tu se postavlja pitanje: postoje li pravni mehanizmi protiv entiteta RS, koji predstavlja svojevrsnu nagradu po\u010diniocima za stra\u0161ne zlo\u010dine u\u010dinjene \u0161irom Bosne i Hercegovine i presu\u0111eni genocid u Srebrenici?<\/p>\n\n\n\n

Dva puta<\/h3>\n\n\n\n

Postoje dva puta. Jedan je osporavanje imena RS na Sudu za ljudska prava u Strazburu s tu\u017ebom bar jednog Bo\u0161njaka i Hrvata koji \u017eive u tom entitetu, da se u dr\u017eavi u kojoj su tri imenovana naroda nijedan entitet ne bi smio zvati po jednom narodu, tim prije \u0161to se u svakodnevnoj politici entiteta RS isti promovi\u0161e kao entitet srpskog i drugih naroda koji u njemu \u017eive.<\/p>\n\n\n\n

A drugi je i\u0107i sa savjetodavnim mi\u0161ljenjem prema Me\u0111unarodnom sudu pravde u Hagu, koji ima dvije funkcije: prvu \u2013 da presu\u0111uje izme\u0111u dr\u017eava, i drugu \u2013 da daje savjetodavno mi\u0161ljenje na upit organa Organizacije Ujedinjenih nacija.<\/p>\n\n\n\n

Za savjetodavno mi\u0161ljenje potrebno je da dr\u017eava Bosna i Hercegovina na\u0111e dr\u017eavu sponzora, jer, s obzirom na na\u010din odlu\u010divanja u Predsjedni\u0161tvu Bosne i Hercegovine, ne mo\u017ee se o\u010dekivati da Bosna i Hercegovina pokrene taj proces.<\/p>\n\n\n\n

Bilo koja \u010dlanica UN mo\u017ee biti sponzor savjetodavnog mi\u0161ljenja za dobijanje odgovora Me\u0111unarodnog suda pravde u Hagu da li je postojanje RS u skladu s me\u0111unarodnim pravom.<\/p>\n\n\n\n

SAD bi bile najpogodnije, jer ako bi one stale iza savjetodavnog mi\u0161ljenja, velike su \u0161anse da Sud u Hagu da mi\u0161ljenje da je postojanje RS protivno me\u0111unarodnom pravu<\/strong>, jer bi sponzoriranjem tog zahtjeva od strane SAD, gdje je nastao Dejtonski sporazum, bilo pre\u0107utno dato “zeleno svjetlo” Sudu u Hagu da to mo\u017ee da uradi.<\/p>\n\n\n\n

Problem je \u0161to je danas Bosna i Hercegovina tre\u0107erazredni interes SAD i te\u0161ko bi bilo o\u010dekivati da oni budu sponzori.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kanada, koja je u mnogim slu\u010dajevima dala podr\u0161ku Bosni i Hercegovini i o\u0161tro osu\u0111ivala presu\u0111eni genocid u Srebrenici, bila bi pogodna, mada se smanjuju \u0161anse Bosne i Hercegovine da uspije.<\/p>\n\n\n\n

Kurt\u0107ehaji\u0107: Dodik krenuo na put bez povratka, dr\u017eava mora na\u0107i rje\u0161enje<\/h2>\n\n\n\n

Postupak je da se zahtjev dr\u017eave sponzora upu\u0107uje na Generalnu skup\u0161tinu, koja glasa da li \u0107e se i\u0107i na Sud u Hagu za dobijanje savjetodavnog mi\u0161ljenja. Sistem glasanja je isti kao kod Rezolucije o Srebrenici u UN, a to je da se suzdr\u017eani glasovi ne ra\u010dunaju, ve\u0107 samo “za” i “protiv”.<\/p>\n\n\n\n

Imaju\u0107i u vidu dosada\u0161nja iskustva sa sli\u010dnim pitanjima na Generalnoj skup\u0161tini, zahtjev Sudu u Hagu za dobijanje savjetodavnog mi\u0161ljenja trebao bi lako pro\u0107i, a onda je presudno savjetodavno mi\u0161ljenje Suda u Hagu.<\/p>\n\n\n\n

Ako bi bilo da RS postoji u skladu s me\u0111unarodnim pravom nakon presu\u0111enog genocida, za \u0161to je utvr\u0111ena krivica vojske RS, koje su bile oru\u017eane formacije tada\u0161nje fakti\u010dke tvorevine RS, to bi oja\u010dalo Republiku srpsku i u\u010dinilo je za\u0161ti\u0107enijom.<\/p>\n\n\n\n

Ako bi se dobio pozitivan ishod za Bosnu i Hercegovinu, da je njeno postojanje protivno me\u0111unarodnom pravu, to mi\u0161ljenje nema obavezuju\u0107u pravnu snagu, ali tada bi sve \u010dlanice UN, kao i potpisnice Konvencije o spre\u010davanju genocida, znale da je RS kancerogeno tkivo na tlu Bosne i Hercegovine, i te\u0161ko je vjerovati da bi se dugo odr\u017eala \u2013 bar ne pod tim imenom \u2013 ili bi to zahtijevalo druga\u010dije preustrojstvo Bosne i Hercegovine, tim prije \u0161to je desetak gradova, uklju\u010duju\u0107i i Srebrenicu, gdje su tada Muslimani (danas Bo\u0161njaci) bili ve\u0107ina, a na kojima je Vojska RS izvr\u0161ila stra\u0161ne zlo\u010dine, uklju\u010duju\u0107i i genocid u Srebrenici.<\/p>\n\n\n\n

Na politi\u010darima koji su u vlasti je da odvagaju \u0161ta uraditi. Bilo je ranije mnogo povoljnijih perioda za Bosnu i Hercegovinu da se ovo pitanje postavi, ali su na\u0161i politi\u010dari bje\u017eali od toga najvi\u0161e zbog neznanja o ovom mehanizmu, ali i zbog toga da im se ne pripi\u0161e krivica u slu\u010daju eventualnog neuspjeha.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina \u017eivi s entitetom RS, ranije paradr\u017eavnom tvorevinom RS, koja po me\u0111unarodnom pravu za sva djela na teritoriji pod njenom kontrolom ili iz teritorije pod njenom kontrolom odgovara na isti na\u010din kao da je bila i dr\u017eava, potrebno je u\u0107i u ovaj proces, jer ne mo\u017eemo izgubiti postoje\u0107e stanje, a mo\u017eemo doprinijeti slabljenju i eventualnom demontiranju te tvorevine.<\/p>\n\n\n\n

Jer bi i Srbi u entitetu RS te\u0161ko podnosili o\u010di cijelog svijeta uprte u njih nakon savjetodavnog mi\u0161ljenja u korist Bosne i Hercegovine, a protiv entiteta RS.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

*Autor je profesor Fakulteta politi\u010dkih nauka u Sarajevu i predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Akademik Suad Kurt\u0107ehaji\u0107, za tvsensor.com Najve\u0107i sud na na\u0161oj planeti, Me\u0111unarodni sud pravde u Hagu (MSP), na tu\u017ebu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore zbog kr\u0161enja Konvencije o genocidu, presudio je 26. februara 2007. godine u \u010dlanu 297. da je nedvojbeno utvr\u0111eno da je izvr\u0161en genocid prema Muslimanima Bosne i Hercegovine u i […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":36880,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,76,234,37,65],"tags":[],"class_list":{"0":"post-37804","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-kolumne","9":"category-politika","10":"category-vijesti","11":"category-vise"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/37804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=37804"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/37804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37806,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/37804\/revisions\/37806"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/36880"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=37804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=37804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=37804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}