{"id":37568,"date":"2025-05-28T14:45:44","date_gmt":"2025-05-28T13:45:44","guid":{"rendered":"https:\/\/tvsensor.com\/?p=37568"},"modified":"2025-05-28T15:34:18","modified_gmt":"2025-05-28T14:34:18","slug":"jugoslavija-za-koga-je-bila-dobra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/jugoslavija-za-koga-je-bila-dobra\/","title":{"rendered":"Jugoslavija \u2013 za koga je bila dobra?"},"content":{"rendered":"\r\n

Jugonostalgija \u2013 kome zapravo pripada?<\/strong><\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n

Stalno slu\u0161am \u017ealopojke za Jugoslavijom i takozvanim “zlatnim vremenima” pod Titovim re\u017eimom. Po mom iskustvu i analizama, takve stavove naj\u010de\u0161\u0107e iznose generacije koje su bile na komunisti\u010dkim jaslama ili oni koje je novo vrijeme pregazilo, ljudi koji se nisu sna\u0161li u pluralisti\u010dkom sistemu i slobodnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ko je zapravo volio Tita?<\/strong><\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ali, postavljam jednostavno pitanje: kome je ta Jugoslavija zapravo valjala? Ko je zaista mogao voljeti Tita?<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ja, kao Albanac, gra\u0111anin tre\u0107eg reda u toj dr\u017eavi, sigurno ne. Nisam volio niti jedan segment njegove vladavine. Najve\u0107i dr\u017eavni praznici bili su 1. maj i 25. maj \u2013 Dan mladosti, odnosno Titov ro\u0111endan \u2013 dok su moji sunarodnici sistematski poni\u017eavani i potiskivani.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Diskriminacija nad Albancima i Bo\u0161njacima kao sistemska praksa<\/strong><\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n

Albanci <\/strong>u Jugoslaviji bili su gra\u0111ani tre\u0107eg reda. Polo\u017eaj Albanaca u biv\u0161oj Jugoslaviji bio je sve osim ravnopravan. Iako su \u010dinili zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva, naro\u010dito na Kosovu i u Makedoniji, Albanci su u sistemu tretirani kao prijetnja. Ustavom SFRJ bili su svrstani me\u0111u “narodnosti”, \u0161to je zna\u010dilo da nemaju status konstitutivnog naroda \u2013 \u0161to je bio pravni osnov za njihovu politi\u010dku i institucionalnu marginalizaciju.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Albanci nisu imali proporcionalan pristup obrazovanju, zapo\u0161ljavanju, medijima, policiji ili vojsci. Kulturne institucije su bile pod strogim nadzorom, a slobodno izra\u017eavanje nacionalnog identiteta tuma\u010dilo se kao separatizam.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"
Foto: Agresija snaga JNA na Kosovo.<\/figcaption><\/figure>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n

Sli\u010dno poni\u017eavanje do\u017eivljavali su i Bo\u0161njaci.<\/strong> Sve do kraja 1960-ih godina, muslimani u Bosni nisu imali pravo na nacionalno opredjeljenje. U slu\u017ebenim dokumentima morali su se izja\u0161njavati kao “neopredijeljeni”, “Muslimani sa malim m” (kao vjerska skupina), ili \u010dak kao Srbi ili Hrvati \u2013 \u0161to god sistemu vi\u0161e odgovaralo.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Tek 1971. godine dozvoljeno je izja\u0161njavanje kao “Muslimani s velikim M” \u2013 ali i to je bila manipulacija. Time su ih svjesno sveli na vjersku zajednicu, negiraju\u0107i postojanje autohtonog bo\u0161nja\u010dkog naroda s vi\u0161e od hiljadu godina historije na tlu Bosne.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Bosna i Hercegovina, zemlja sa svojom srednjovjekovnom dr\u017eavom, jezikom i tradicijom, dovedena je u poziciju da njen narod moli za pravo da se zove onako kako se oduvijek zvao.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"
Foto: Agresija na Bosnu i Hercegovinu, 1992. godine<\/figcaption><\/figure>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n


Logori za Albance u Makedoniji<\/strong><\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n

Godine 1948. i 1949. stotine albanskih porodica bile su bez su\u0111enja internirane u logore \u0161irom tada\u0161nje Makedonije. Znam za mnoge porodice koje su bile zato\u010dene, i poznajem ljude koji su se u tim logorima i rodili. Mnogima od njih nije bilo dozvoljeno da se vrate na svoja ognji\u0161ta jer im je imovina bila oduzeta, a imena zauvijek upisana u crne knjige sistema. Takva zemlja nije bila ni pravedna, ni slobodna \u2013 osim ako nisi bio iz privilegovanog naroda. Ostatci jednog od takvih logora i danas se nalaze u selu Crveni Bregovi u Sjevernoj Makedoniji \u2013 kao nijemi svjedoci jedne stra\u0161ne epohe.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"
Ostaci nekada\u0161njeg logora za interniranje albanskih porodica, Crveni Bregovi, S. Makedonija<\/figcaption><\/figure>\r\n
<\/figcaption>\r\n<\/figure>\r\n\r\n\r\n\r\n

Diskriminacija Albanaca u Sjevernoj Makedoniji \u2013 i danas prisutna<\/strong>

Na\u017ealost, stanje Albanaca u dana\u0161njoj Sjevernoj Makedoniji nije se zna\u010dajno promijenilo u odnosu na period biv\u0161e Jugoslavije. Iako je zemlja danas formalno suverena i deklarativno multietni\u010dka, Albanci su i dalje obespravljeni u gotovo svim segmentima dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/h4>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Pristup zapo\u0161ljavanju u dr\u017eavnim institucijama je ograni\u010den, upotreba albanskog jezika \u010desto se osporava, a kulturna i obrazovna prava se sprovode selektivno i uz brojne prepreke. Nerijetko se doga\u0111a da se albanskoj djeci uskra\u0107uju adekvatni ud\u017ebenici na maternjem jeziku, dok su simboli i identiteti Albanaca \u010desto predmet politi\u010dkih i pravnih sporova.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Iako \u010dine zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva, Albanci su i dalje tretirani kao manjina \u010dije se prisustvo toleri\u0161e, ali ne i iskreno prihvata. Politi\u010dke odluke koje se ti\u010du njihove sudbine donose se bez njihove stvarne participacije, a ravnopravnost ostaje deklaracija na papiru, a ne realnost u praksi.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Takvo stanje jasno pokazuje da promjena imena dr\u017eave i formalne politike ne zna\u010de nu\u017eno i kraj duboko ukorijenjene diskriminacije.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Represije i hap\u0161enja Albanaca u Jugoslaviji na Kosovu<\/strong><\/h4>\r\n

Jedan od najupe\u010datljivijih primjera nepravde koju nikada ne\u0107u zaboraviti jeste svjedo\u010denje profesora Rama Blakaja<\/strong> iz Vu\u010ditrna, profesora sociologije, i njegove supruge Imran Blakaj<\/strong>, tako\u0111er profesorice. Oboje su pred svojom maloljetnom djecom brutalno pretu\u010deni od strane jugoslovenske milicije \u2013 bez optu\u017enice, bez ikakvog razloga. Njihov jedini “grijeh” bio je to \u0161to su bili obrazovani, dostojanstveni i nepokorni Albanci. Takvi ljudi su u Jugoslaviji bili prijetnja, jer su nosili u sebi slobodarsku ideju i narodnu svijest.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

“Narodnost”, a ne narod<\/strong><\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n

Albanci u Jugoslaviji nisu bili priznati kao narod, ve\u0107 kao “narodnost”, \u0161to je jasan pokazatelj institucionalnog omalova\u017eavanja. A o polo\u017eaju Roma, Turaka i ostalih manjina da i ne govorim \u2013 oni su \u010desto \u017eivjeli potpuno na margini, bez osnovnih prava i podr\u0161ke.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Nepravda prema Slovencima i Hrvatima<\/strong><\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n

Siguran sam da Jugoslaviju nisu voljeli ni Slovenci \u2013 vrijedan narod koji je svojim radom stvarao najvi\u0161e, a morao to dijeliti s drugima kroz besmisleni model “bratstva i jedinstva”. Hrvati, posebno oni koji su bili politi\u010dki osvije\u0161\u0107eni, tako\u0111er su osje\u0107ali teret jugoslavenskog centralizma, gdje je sve moralo i\u0107i kroz Beograd. Njihova kultura, jezik i nacionalni identitet \u010desto su bili nipoda\u0161tavani ili \u010dak ismijavani.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Privilegije i represije<\/strong><\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n

Sama Jugoslavija je bila konstruisana kao prostor pogodovan privilegovanim narodima, ponajvi\u0161e Srbima, koji su imali dominaciju u vojsci, policiji, diplomatiji i administraciji, te Makedoncima, koji su kao nacija uop\u0161te nastali kroz jugoslavenski projekt. Upravo su Makedonci, pod okriljem jugoslovenskog re\u017eima, sprovodili te\u0161ku diskriminaciju nad Albancima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Mit o boljoj pro\u0161losti<\/strong><\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n

Danas u Bosni \u010desto \u010dujem kako neki upore\u0111uju Jugoslaviju s trenutnim politi\u010dkim haosom. Naravno, u pore\u0111enju s nedovr\u0161enoim dr\u017eavnim ure\u0111enjem, kakva je BiH danas, Jugoslavija je imala odre\u0111ene prednosti \u2013 naro\u010dito u oblasti zdravstva i \u0161kolstva. Ali sve ostalo, uklju\u010duju\u0107i slobodu govora, izra\u017eavanja i osnovnih ljudskih prava, daleko je bolje \u010dak i u dana\u0161njoj, jo\u0161 uvijek ranjivoj Bosni.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Naj\u017ealosnije je kada takvu “jugonostalgiju” izra\u017eavaju mladi ljudi koji su ro\u0111eni nakon njenog raspada. Njihova slika o Jugoslaviji dolazi isklju\u010divo iz narativa njihovih roditelja \u2013 onih koji su, kako sam ranije rekao, pripadali privilegovanima ili su jednostavno u novom vremenu izgubili smisao i sigurnost.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Sloboda nije poklon<\/strong><\/h4>\r\n\r\n\r\n\r\n

To je bila prava slika Jugoslavije \u2013 dr\u017eava u kojoj si mogao izgubiti slobodu, dostojanstvo, pa i \u017eivot, samo zato \u0161to si imao “pogre\u0161no” ime ili si se usudio misliti druga\u010dije.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zato, kada \u010dujem kako je to bila “zemlja snova”, ka\u017eem \u2013 mo\u017eda tvojih, ali ne i mojih. I ne zaboravimo nikada: sloboda koju danas imamo \u2013 sa svim njenim manama i izazovima \u2013 nije dar, nego rezultat borbe. A najve\u0107a uvreda \u017ertvama tog re\u017eima jeste idealizacija tla\u010ditelja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Jugoslavija? Ne ponovilo se.<\/strong><\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jugonostalgija \u2013 kome zapravo pripada? Stalno slu\u0161am \u017ealopojke za Jugoslavijom i takozvanim “zlatnim vremenima” pod Titovim re\u017eimom. Po mom iskustvu i analizama, takve stavove naj\u010de\u0161\u0107e iznose generacije koje su bile na komunisti\u010dkim jaslama ili oni koje je novo vrijeme pregazilo, ljudi koji se nisu sna\u0161li u pluralisti\u010dkom sistemu i slobodnom tr\u017ei\u0161tu. Ko je zapravo volio […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":37575,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[43,376,47,53],"tags":[],"class_list":{"0":"post-37568","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bih","8":"category-featured","9":"category-historija","10":"category-magazin"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/37568","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=37568"}],"version-history":[{"count":27,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/37568\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37604,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/37568\/revisions\/37604"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/37575"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=37568"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=37568"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=37568"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}