{"id":37123,"date":"2024-12-14T08:12:00","date_gmt":"2024-12-14T07:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/tvsensor.com\/?p=37123"},"modified":"2024-12-15T21:34:25","modified_gmt":"2024-12-15T20:34:25","slug":"greske-i-pravne-mogucnosti-dejtonskog-sporazuma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/greske-i-pravne-mogucnosti-dejtonskog-sporazuma\/","title":{"rendered":"Gre\u0161ke i pravne mogu\u0107nosti Dejtonskog sporazuma"},"content":{"rendered":"\n<p>Na samom po\u010detku akademik Kurt\u0107ehaji\u0107 je ukazao na pravni polo\u017eaj koji je Bosna i Hercegovina imala u Jugoslaviji te na razloge jugoslovenske krize u kojoj se Bosna i Hercegovina na\u0161la na raskr\u0161\u0107u da li da ostane u skra\u0107enoj Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom ili da krene putem nezavisnosti. Vrh SDA stranke koja je imala najvi\u0161e poslanika u Parlamentu Bosne i Hercegovine zauzaeo je stav da ne \u017eele nikakvu Jugoslaviju u kojoj nisu zajedno Srbija i Hrvatska i na sjednici Skup\u0161tine Republike Bosne i Hercegovine 14. na 15. oktobar 1991. godine usvojen je Memorandum na tim osnovama \u0161to su podr\u017eali i hrvatski poslanici dok su poslanici&nbsp; SDS-a&nbsp; napustili skup\u0161tinu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prije toga bio je plan Izetbegovi\u0107 -Gligorov&nbsp; 05. juna 1991. godine u Stoj\u010devcu da se napravi asimetri\u010dna federacija u kojoj bi Slovenija i Hrvatska bile u konfederalnoj vezi sa ostale \u010detiti jugoslovenske republike. Za Tu\u0111mana je&nbsp; taj plan do\u0161ao prekasno a Jovi\u0107 i Milo\u0161evi\u0107 nisu vjerovali Tu\u0111manu i Hrvatima i smatrali su da bi on&nbsp; time&nbsp; samo dobio na vremenu. Nakon progla\u0161enja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske 25. juna 1991. godine u julu iste godine na stolu se na\u0161ao Historijski sporazum sa Srbima poznat kao sporazum Zulfikarpa\u0161i\u0107 -Milo\u0161evi\u0107 o ostajanju Bosne i Hercegovine u skra\u0107enoj Jugoslaviji. Alija Izetbegovi\u0107 je&nbsp; nakon postignutih elemenata sporazuma rekao da \u0107e ga potpisati kad se vrati iz SAD. Nakon povratka je oklijevao i na kraju odustao.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Akademik Kurt\u0107ehaji\u0107 \u2013 Gre\u0161ke i pravne mogu\u0107nosti Dejtonskog sporazuma\" width=\"696\" height=\"392\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/xcXVvLiSgso?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>Me\u0111unarodna koferencija za Jugoslaviju koja je po\u010dela sa radom u septembru 1991. godine na razrje\u0161enju jugoslovenske krize akceptirala je da sve jugoslovenske republike osim Srbije i Crne Gore \u017eele nezavisnost. U tom smislu je arbitra\u017ena Komisija nazvana kolokvijalno po njenom predsjedniku Badinterova komisija Mi\u0161ljenjem broj 1. od decembra 1991. godine zauzela stanovi\u0161te da je Jugoslavija u disoluciji te da \u0107e jugoslovenske republike koje su podnijele svoj zahtjev za nezavisno\u0161\u0107u biti priznate u njenim republi\u010dkim granicama. Ali Mi\u0161ljenjem broj 4. od 11. januara 1992. godine za Bosnu i Hercegovinu se tra\u017eilo mi\u0161ljenje ve\u0107ine gra\u0111ana putem referenduma po pitanju nezavisnosti. Referendum je uspio i od preko 64% iza\u0161lih, preko 99% je glasalo za nezavisnost Bosne i Hercegovine ali taj procent nije uklju\u010divao ve\u0107inske Srbe koji su&nbsp; se na nelegalnom srpskom plebiscitu odr\u017eanom prije toga u novembru 1991. godine preko 98% izjasnili da su za ostajanje u Jugoslaviji. To je bio nerazrje\u0161iv gordijev \u010dvor.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;Lisabonski sporazum ili Karington- Kutiljerov plan usvojen u Konaku na Bistriku u Sarajevu 18. marta 1992. godine trebao je biti kompromisno rje\u0161enje. A po tom planu Muslimanima odvojenim&nbsp; u dvije enklave trebalo pripasti oko 44% teritorije Bosne i Hercegovine, bosanskim Srbima oko 40% u vi\u0161e odvojenih enklava i bosanskim Hrvatima oko 16% tako\u0111er u vi\u0161e odvojenih enklava i Bosna ostaje kao nezavisna dr\u017eava. Ameri\u010dki ambasador u Jugoslaviji Voren Cimerman je priznao da je on mo\u017eda presudno uticao na Predsjednika Izetbegovi\u0107a da odustane od tog plana. Nakon toga izbio je rat u Bosni i Hercegovini koji bi se mogao okarakterizirati kombinacijom gra\u0111anskog rata i u po\u010detku otvorene agresije Srbije i Crne Gore a kasnije zbog budnog oka svjetske javnosti prikrivenom ili zaodjevenom agresijom.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Akademik Kurt\u0107ehaji\u0107 dalje izla\u017ee ostale&nbsp; mirovne planove koji su prethodili Dejtonskom sporazumu i po njegovom mi\u0161ljenju najbolji je bio Vens-Ovenov plan sa deset kantona koji je propao jer su bosanski Srbi po tom planu trebali imati tri kantona sa svojom apsolutnom ve\u0107inom i oko 42% teritorije Bosne i Hercegovine. Me\u0111utim oni su u tom momentu kada se&nbsp; 06. maja 1992. godine odlu\u010divalo na samoprogla\u0161enoj Narodnoj skup\u0161tini RS-a dr\u017eali u fakti\u010dkom posjedu oko 70% teritorije Bosne i Hercegovine. Nakon toga uslijedio je Oven Stoltenbergov plan odgo\u0111ene podjele Bosne i Hercegovine sa tri republike. Zapadu je bilo neprihvatljivo da se prostor koji je trebao pripasti Muslimanima ( oko 30%) zove Muslimanska republika pa je 27\/28 septembar 1993. godine odlu\u010divano o tom planu i o preimenovanju etni\u010dkog i nacionalnog imena Musliman u Bo\u0161njak. Ta odluka je do\u0161la na inicijativu nekoliko intelektualaca i nije bilo glasanja nego se ime Bo\u0161njak aklamacijom prihvatilo bez znanja i volje naroda kojeg niko nije pitao kako \u017eeli da se zove.&nbsp; Kurt\u0107ehaji\u0107 smatra da je tada ponu\u0111eno gra\u0111anima Bo\u0161njak samo za Muslimane kako je ura\u0111eno ili Bosanac otvoren za sve bez obzira na religiju i odnos prema Bogu da bi apsolutna ve\u0107ina bila za ime Bosanac. Jedna od posljedica takve odluke&nbsp; je bila da je u Armiji Bosne i Hercegovine u kojoj je do ljeta 1993. godine bilo izme\u0111u 25-30 % nemuslimana&nbsp; njihov procent pao ispod 5%.&nbsp; Iako je Predsjednik Izetbegovi\u0107 bio za&nbsp; plan podjele Bosne i Hercegovine smatraju\u0107i da Bosna i Hercegovina nije nikakav kumir kojem se treba klanjati on&nbsp; je sre\u0107om dosta tijesno odbijen jer da je prihva\u0107en danas ne bi bilo Bosne i Hercegovine. Istina najve\u0107i broj sabornika njih preko dvjesta glaso je za podjelu Bosne ako Karad\u017ei\u0107evi Srbi vrate Muslimanima teritorije gdje su oni \u017eivjeli u ve\u0107ini \u0161to su oni odbili a da su prihvatili opet Bosne koju znamo vi\u0161e ne bi bilo.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u0161ingtonski sporazum potpisan&nbsp; 18. marta 1994. godine bio je ameri\u010dka inicijativa u funkciji prekida neprijateljstava izme\u0111u HVO-a i Armije BiH.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Krajem aprila se formira Kontakt grupa koja je trebala da ponudi nova rje\u0161enja i i\u0161lo se sa raspodjelom teritorija 49% za novoformiranu Federaciju Bosne i Hercegovina, 48% za entitet sa srpskom ve\u0107inom i Sarajevo distrikt sa 3%. Bez Sarajeva omjer je trebao biti 51 % prema 49 %. Vi\u0161e od godinu dana Karad\u017ei\u0107 nije bio spreman da to prihvati. Zapadu je bilo jasno da dok god Karad\u017ei\u0107evi&nbsp; Srbi budu dr\u017eali oko 70% teritorije Bosne i Hercegovine oni ne\u0107e prihvatiti taj plan. Nakon Markala 2 od 28. avgusta 1995. godine, 30. avgusta NATO zapo\u010dinje opse\u017ene udare na polo\u017eaje Karad\u017ei\u0107evih Srba (te\u0161ko naoru\u017eanje i sredstva komunikacije) \u0161to je bilo presudno da Armija Bosne i Hercegovine posebno sa generalima Atifom Dudakovi\u0107em i Mehmedom Alagi\u0107em krene u osloba\u0111anje okupirane teritorije. Kada se \u017eeljeni procent uspostavio Holbruk je rekao dosta. Istina Holbruk je dozvolio da Armija Bosne i Hercegovine zauzme Prijedor i Bosanski Novi \u0161to nisu uspjeli osloboditi, ali da ne smije ulaziti u Banja Luku. Poslije je Holbruk napisao da \u017eali zbog toga ali i zbog \u010dinjenice da je pritisnuo Predsjednika Izetbegovi\u0107a da prihvati naziv Republika srpska mada navodi da on to nije morao. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon toga 01. novembra 1995. godine&nbsp; se oti\u0161lo u Dejton. Milo\u0161evi\u0107u je glavni cilj bio da se skinu sankcije sa tada jo\u0161 nepriznate i novoformirane Savezne Republike Jugoslavije a Tu\u0111manu da mirno integri\u0161e dijelove Hrvatske koje su Srbi kontrolirali. Predsjednik Izetbegovi\u0107 je \u017eelio mir po svaku cijenu i on&nbsp; je postignut uz brojne ustupke srpskoj politici. Holbruk je napisao da su Milo\u0161evi\u0107 i Tu\u0111man izgledali sretno postignutim sporazumom u Dejtonu ali da Alija Izetbegovi\u0107 nije izgledao zadovoljno i da nije bio siguran da li je uradio pravu stvar. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Danas imamo Dejtonski sporazum koji mnogi zovu la\u0111a\u010dkom ko\u0161uljom jer su mnoga rje\u0161enja sadr\u017eana u tom sporazuma postavljena tako da onemogu\u0107uju normalan razvoj dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n<p>Kurt\u0107ehaji\u0107 je ukazao na koliziju i konstrukcione gre\u0161ke samog Dejtonskog sporazuma posebno odredaba \u010dl. 2. Ustava Bosne i Hercegovine koji govori o ljudskim pravima,&nbsp; Preambule Ustava&nbsp; i odredaba \u010dl. 4. i 5. koji se odnosi na Parlamentarnu skup\u0161tinu i Predsjedni\u0161tvo Bosne i Hercegovine. Iako su ostali narodi i gra\u0111ani Preambulom&nbsp; Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama \u010dlana 2. stavljeni u istu ravan sa tri imenovana naroda prema Ustavu Bosne i Hercegovine za \u010dlana Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine mo\u017ee biti izabran&nbsp; samo pripadnik bo\u0161nja\u010dkog, srpskog ili hrvatskog naroda. Isto je i sa svih petnaest delegata u Domu naroda Parlamentarne skup\u0161tine Bosne i Hercegovine. Iako su npr. Bosanci prema popisu od 2013. godine \u010detvrti po brojnosti i prvi me\u0111u ostalima oni su potpuno marginalizovani kao takvi i ne mogu biti kandidovani za \u010dlana Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine niti mogu biti u Domu naroda. Njihov jedini grijeh je \u0161to ne \u017eele u Bosni biti ni Bo\u0161njaci ni Srbi ni Hrvati ve\u0107 Bosanci kako im se geopoliti\u010dki prostor &nbsp; Bosne i Hercegovine stotinama godina zvao. Danas je jeres re\u0107i u Bosni i Hercegovini da si Bosanac i odmah te napadaju da smanjuje\u0161 njihov etnonacionalno religijki korpus a da se&nbsp; pri tome niko ne pita kako se osje\u0107aju Bosanci koji imaju ime koje je prvi, pravi, prirodni i logi\u010dni naziv za na\u0161 etni\u010dki i nacionalni identitet i pri tome odgovara savremenom bosanskom jeziku a uz to se imenom ve\u017ee za dr\u017eavu. Francuzi su se do po\u010detka XVIII vijeka zvali prema pokrajinama a onda ih je ime Francuz objedinilo. Italijani su prvo stvorili dr\u017eavu a onda stvarali italijanski narod, Kana\u0111ani su se tek od Drugoog svjetskog rata po\u010deli zvati prema nazivu zemlje. Hrvati su pod tim nazivom objedinili Hrvatsku, Dalmaciju, Slavoniju, Krajinu i Istru. Samo u Bosni su protiv Bosanaca isti\u010de&nbsp; Kurt\u0107ehaji\u0107 i navodi da je nemogu\u0107e zamisliti Sloveniju bez Slovenaca, Hrvatsku bez Hrvata, Srbiju bez Srba, Crnu Goru bez Crnogoraca, Makedoniju bez Makedonaca pa kako onda mislimo da \u0107e Bosna koja svake godine sve dublje tone u \u017eivi pijesak bez ijednog unutra\u0161njeg kohezionog faktora&nbsp; mo\u0107i opstati bez Bosanaca. To je u prvom redu politi\u010dki problem a kada se ideja bosanstva bude u dovoljnoj mjeri razumjela onda \u0107e se to prebaciti na pravnu ravan. U tom smislu je o&nbsp; dva pravno ostvarljiva modaliteta bosanstva koja su oba korisna za opstanak na\u0161e dr\u017eave&nbsp; Kurt\u0107ehaji\u0107&nbsp; govorio u svom diskursu.<\/p>\n\n\n\n<p>Za sada se jedino pravno rje\u0161enje za integraciju Bosne i Hercegovine nalazi u rukama Visokog predstavnika i kori\u0161tenje slova Ustava Bosne i Hercegovine gdje se pored taksativno navedenih deset dr\u017eavnih nadle\u017enosti u \u010dlanu 5. stav 3.&nbsp; nalazi odredba o dodatnim nadle\u017enostima Bosne i Hercegovine. Prvi dio te odredbe zahtijeva suglasnost entiteta i ve\u0107 je niz nadle\u017enosti preneseno na Bosnu i Hercegovinu zahvaljuju\u0107i toj odredbi i posebno u vrijeme druga\u010dijeg Dodika.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Me\u0111utim najva\u017eniji je tre\u0107i dio te odredbe gdje stoji da \u0107e Bosna i Hercegovina preuzeti u svoju nadle\u017enost i sva ona pitanja koju su potrebna da se o\u010duva njen suverenitet, teritorijalni integritet, politi\u010dka nezavisnost i me\u0111unarodni subjektivitet. Za ovu odredbu nije potrebna saglasnost entiteta ve\u0107 tuma\u010denje \u0161ta potpada pod ovu odredbu. Kona\u010dni&nbsp; tuma\u010d Civilnog dijela Dejtonskog sporazuma prema Aneksu 10, \u010dl. 5 je Visoki predstavnik i&nbsp; isklju\u010divo od njegove procjene zavisi dalje pro\u0161irivanje nadle\u017enosti dr\u017eave Bosne i Hercegovine. On u tom smislu na osnovu slova Dejtona odnosno Ustava Bosne i Hercegovine mo\u017ee&nbsp; bez entitetske saglasnosti da Bosni i Hercegovini da u nadle\u017enost sport, kulturu, nauku, obrazovanje pa i jedinstvenu policiju kao i sve druge nadle\u017enosti za koje on procijeni da su Bosni i Hercegovini potrebne da se o\u010duva njen suverenitet, teritorijalni integritet, politi\u010dka nezavisnost i me\u0111unarodni subjektivitet.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ovo ne\u0107e samoincijativno uraditi Visoki predstavnik ako probosanske politi\u010dke snage ne budu istrajavale na ovoj odredbi i vr\u0161ile pritisak na njega. Da su na\u0161i&nbsp; politi\u010dari imali razvijeniju dr\u017eavotvornu svijest i malo vi\u0161e znanja ili da su znali da koriste ljude od znanja &nbsp; oni bi za nekoliko godina nakon Dejtonskog sporazuma koriste\u0107i snagu ove odredbe bez obzira na druge nedostatke Dejtonskog sporazuma integrisali Bosnu i Hercegovinu zaklju\u010duje akademik Kurt\u0107ehaji\u0107.&nbsp;<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na samom po\u010detku akademik Kurt\u0107ehaji\u0107 je ukazao na pravni polo\u017eaj koji je Bosna i Hercegovina imala u Jugoslaviji te na razloge jugoslovenske krize u kojoj se Bosna i Hercegovina na\u0161la na raskr\u0161\u0107u da li da ostane u skra\u0107enoj Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom ili da krene putem nezavisnosti. Vrh SDA stranke koja je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":37125,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,234,37,38],"tags":[],"class_list":{"0":"post-37123","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-gallery","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-politika","9":"category-vijesti","10":"category-vijesti-iz-bih","11":"post_format-post-format-gallery"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/37123","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=37123"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/37123\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37130,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/37123\/revisions\/37130"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/37125"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=37123"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=37123"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=37123"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}