{"id":36481,"date":"2024-04-21T20:16:35","date_gmt":"2024-04-21T19:16:35","guid":{"rendered":"https:\/\/tvsensor.com\/?p=36481"},"modified":"2024-04-22T11:20:17","modified_gmt":"2024-04-22T10:20:17","slug":"banuk-diskurs-o-bosanstvu-istine-i-zablude-o-nasim-identitetima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/banuk-diskurs-o-bosanstvu-istine-i-zablude-o-nasim-identitetima\/","title":{"rendered":"BANUK: Diskurs o bosanstvu, Istine i zablude o na\u0161im identitetima"},"content":{"rendered":"

Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti \u201eKulin ban\u201c akademik prof. dr. Suad Kurt\u0107ehaji\u0107, na Javnoj tribini pod nazivom Diskurs o bosanstvu, istine i zablude o na\u0161im identitetima odr\u017eanoj danas u hotelu Holiday isti\u010de da neki\u00a0 <\/span>na\u0161i akademici i\u00a0 univerzitetski profesori smatraju da je rje\u0161enje jednostavno. Bosanci su nacija a Bo\u0161njaci, Srbi, Hrvati i drugi da su narodi te da se Bosanci i Bo\u0161njaci ne prepli\u0107u jer\u00a0su to dva odvojena identiteta. Bilo bi lijepo da je to tako ali na\u017ealost nije.<\/p>\n

U tom smislu\u00a0 <\/span>akademik Kurt\u0107ehaji\u0107 je \u00a0najprije naglasio\u00a0 <\/span>da danas\u00a0 <\/span>u svijetu prevladavaju dva koncepta nacije.<\/p>\n

Dominantan je\u00a0 <\/span>francuski koncept koji razlikuje \u00a0naciju i narod i prema tom konceptu nacija je zajednica gra\u0111ane jedne dr\u017eave a narod zajednica koja ima povezanost kroz zajedni\u010dku tradiciju, kulturu, historiju, osje\u0107aj pripadnosti i sl. Ve\u0107ina dr\u017eava u savremenom svijetu \u017eivi po tom konceptu.<\/p>\n

Drugi je stari germanski\u00a0 <\/span>koncept koji danas zovu isto\u010dni ili ranije sovjetski. Prema tom konceptu narod i nacija su sinonimi.<\/p>\n

Na prostoru ex Jugoslavije vladao je isto\u010dni koncept nacije. Jugoslavija je imala \u0161est naroda odnosno nacija. Raspadom Jugoslavije ni\u0161ta se nije promijenilo u tom pogledu. Svi njeni narodi Srbi, Hrvati, Crnogorci, Makedonci, Slovenci i Muslimani, \u00a0a od 1993. godine Bo\u0161njaci postali su i narodi i nacije ne samo u svojim mati\u010dnim dr\u017eavama nego i van njih. Nijedna od dr\u017eava nastala raspadom Jugoslavije nije \u00a0u tom smislu jednonacionalna.<\/p>\n

Polaze\u0107i od te \u010dinjenice kao na\u0161e realnosti Kurt\u0107ehaji\u0107 dalje\u00a0 <\/span>isti\u010de da svi narodi ex Jugoslavije imaju naziv naroda\/nacije izveden iz naziva dr\u017eave samo su u Bosni i Hercegovini Bosanci u kategoriji ostalih i zbog niza \u00a0razloga \u00a0a prije svega navo\u0111enog popisu \u00a0bilo ih je na zadnjem popisu\u00a0 nepunih 2%.Interesantno je da\u00a0 <\/span>se\u00a0 <\/span>me\u0111u 37.100\u00a0 <\/span>Bosanaca 43,5% nemuslimana upisalo kao Bosanci \u0161to obesmi\u0161ljava argumentaciju jednog dijela Bo\u0161njaka koji ka\u017eu da drugi ne\u0107e da budu Bosanci.<\/p>\n

Kurt\u0107ehaji\u0107 \u00a0smatra da je velika gre\u0161ka napravljena najprije 1991. godine \u0161to bosanski muslimani nisu promijenili naziv Musliman sa nazivom Bosanac koji je otvoren za sve religije i ateizam i uz to je prvi, pravi, prirodni, najbli\u017ei, najlogi\u010dniji i uz to suvremen naziv koji je izveden iz naziva na\u0161e dr\u017eave. Da je\u00a0 <\/span>to 1991. godine\u00a0 <\/span>ura\u0111eno danas bi mo\u017eda imali \u00a0oko 70% Bosanaca a i pozicija Bosne i Hercegovine bi u jugoslovenskoj krizi i raspadu \u00a0koji je slijedio bila mnogo bolja.<\/p>\n

Druga gre\u0161ka prema Kurt\u0107ehaji\u0107u u\u010dinjena je 1993. godine kada se za etni\u010dko i nacionalno ime uzeo naziv Bo\u0161njak\u00a0 <\/span>koji mo\u017ee imati\u00a0 <\/span>odre\u0111eno\u00a0 <\/span>historijsko opravdanje ali je to bio naziv za stanovnike Bosne\u00a0 <\/span>u teritorijalnom\u00a0 <\/span>smislu uglavnom u periodu Bosne pod Osmanlijama\u00a0 <\/span>(u srednjevjekovnoj Bosni stanovni\u0161tvo Bosne je ozna\u010davano Bo\u0161njanima) ali ne i u etni\u010dkom jer nije postojala svijest o pripadnosti jedinstvenom narodu.\u00a0 <\/span>Kurt\u0107ehaji\u0107 smatra da je Bo\u0161njak\u00a0 <\/span>bio ugarski naziv za stanovnika Bosne i\u00a0 <\/span>najvjerovatnije preuzet u doma\u0107u upotrebu preko dalmatinskih franjevaca te kao tu\u0111inski ne bi smio da bude kori\u0161ten u va\u017enim obilje\u017ejima dr\u017eave kao \u0161to je ime naroda i nacije. Taj naziv Bo\u0161njak koristili su i Poljaci, Allbanci, Srbi iz Srbije, Hrvati na prostoru Hrvatske koja je svakako bila u Ugarskoj a kasnije u Austro-Ugarskoj. Mit o vi\u0161estoljetnom imenu Bo\u0161njak je stvoren na osnovu kako su nas drugi zvali Gara\u0161anin 1844, Matica srpska 1825, hrvatski pisci i histori\u010dari koji su \u017eivjeli u Ugarskoj a kasnije Austro-Ugarskoj ali svima njima je to bila teritorijalna odrednica za stanovni\u0161tvo Bosne. Jedino se dio bosanskih katolika pod uticajem bosanskih franjevaca identificirao sa nazivom Bo\u0161njak i o tome imamo dokaze ali bosanski muslimani i pravoslavci osim rijetkih pojedinaca nisu. Osmanlije su nas u oficijelnoj korespondenciji zvali Bosnevi i Bosnal \u0161to je na arapskom i\u00a0 <\/span>osmansko-turskom jeziku stanovnik Bosne odnosno Bosanac. Interesantno je da Muhammed Hevai Uskufi na dva mjesta u svom \u010duvenom bosansko turskom rje\u010dniku pominje Bosance, a nijednom Bo\u0161njake.<\/p>\n

Ono \u0161to ne ide u prilog nazivu Bo\u0161njaci je \u010dinjenica da je Benjamin Kalaj Austro-Ugarski upravitelj (1882) nad BiH od 1886-1903 punih sedamnaest godina radio na ideji integralnog bosanstva koja se rje\u0111e\u00a0 <\/span>prevodi bo\u0161nja\u0161tva i u tom smislu je pomogao formiranje lista Bo\u0161njak 1991. godine na \u010delu sa Mehmedom Kapetanovi\u0107em Ljubu\u0161akom i Safvet begom Ba\u0161agi\u0107em koji je u prvom broju napisao pjesmu \u201eZna\u0161 Bo\u0161nja\u010de\u201c kako bi u romanti\u010dnom zanosu okrenuo stanovni\u0161tvo Bosne prema bo\u0161nja\u010dkom identitetu. Za bosanske pravoslavce i katolike se zakasnilo jer su dvojica misionara Bogoljub Teofilo Petranovi\u0107 sa srpske i Bo\u017ei\u0107 Klement sa hrvatske strane od 1862. godine\u00a0 <\/span>zapo\u010deli proces srbizacije i kroatizacije bosanskih pravoslavaca i katolika. Sa katolicima je i\u0161lo te\u017ee jer su\u00a0 <\/span>se oni jedini identificirali u odre\u0111enoj mjeri sa imenom Bo\u0161njak. Na kraju ni bosansko muslimanska ulema, elita i politi\u010dki lideri nisu prihvatili naziv Bo\u0161njak za svoj etni\u010dki i nacionalni identitet a i u narodu se taj naziv nije primio i odbili su Kalaja rekav\u0161i mu da ih ne zanima etni\u010dko i nacionalno ime ve\u0107 samo vjerska i kulturna autonomija. Iako je te\u0161ko to re\u0107i nakon dolaska Osmanlija bosanski muslimani se nisu identificirali druga\u010dije nego muslimani i donekle Turci i Osmanlije dok su oni bili tu a kad su oti\u0161li onda samo muslimani mada su se i za to morali izboriti jer su ih do 1901. godine zvali Muhamedancima. Odbijanjem Kalaja koji nas je sa nazivom Bo\u0161njak htio uvesti u evropske tokove bosanski muslimani ostaju na razini vjerske skupine \u0161to nas je ko\u0161talo jer na Drugom zasjedanju AVNOJ-a stvorena je Jugoslavija sa \u0161est republika i pet naroda. Da smo prihvatili bo\u0161nja\u0161tvo u vrijeme Kalaja mi bismo na Drugom zasjedanju AVNOJ-a bili imenovan narod kao Bo\u0161njaci ili mo\u017eda ve\u0107 tad bi promijenili taj strani naziv na Bosanac na na\u0161em jeziku.<\/p>\n

Naziv Bosanac koji je otvoren za sve religije i ateiste kao ime za pripadnost bosanskom narodu i naciji je bio mnogo bolji i uz to je jedini dr\u017eavotvoran. Danas bi imali mnogo bolju i funkcionalniju Bosnu i Hercegovinu da se to uradilo. Me\u0111utim na Bo\u0161nja\u010dkom saboru 28.09.1993. godine pod sporednom ta\u010dkom dnevnog reda bez neke diskusije i glasanja aklamacijom je usvojen naziv Bo\u0161njak a da se gra\u0111ani BiH uop\u0161te nisu pitali koji naziv \u017eele za svoje etni\u010dko i nacionalno ime. Da je provedena i minimalna anketa me\u0111u gra\u0111anima nesumnjivo je da bi izbor bio naziv Bosanac.<\/p>\n

Danas imamo Bosnu i Hercegovinu duboko podijeljenu izme\u0111u tri etnonacijsko religijska identiteta a naziv Bosanac koji je dr\u017eavotvoran i uz to najbolji za pripadnost bosanskom narodu i naciji je u kategoriji ostalih. Mnogi gra\u0111ani Bosne i Hercegovine bi htjeli da iza\u0111u iz ove duboke podijeljenosti i smatraju da je afirmacija bosanskog naroda i nacije najva\u017eniji integrativni faktor za o\u010duvanje jedine dr\u017eave koju imaju i spremni su da na sljede\u0107em popisu budu Bosanci ali tra\u017ee da popis ne mo\u017ee biti navo\u0111en \u0161to je jedino kod nas ura\u0111eno jer je na popisnom listi\u0107u stajalo u rubrici etnos\/nacija: Bo\u0161njak, Srbin, Hrvat i ne izja\u0161njava se tako da je to djelovalo sugestivno kako da se pi\u0161u \u0161to nije u skladu sa nau\u010dnom metodologijom i evropskim vrijednostima i pravilima Eurostata. Kod na\u0161ih susjeda nije bilo navo\u0111enja ve\u0107 samo npr., u Srbiji nacionalnost i onda se upisujete prema vlastitom osje\u0107aju pripadnosti. Isto tako je bilo i u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji.<\/p>\n

Ideja afirmacije bosanstva koje je u srcima bosanskog \u010dovjeka i samo \u010deka da se ispolji nai\u0161la je na veliki otpor Bo\u0161njaka posebno onih sa jakim islamskim identitetom sa argumentacijom da \u0107e se najvi\u0161e Bo\u0161njaci podijeliti na Bo\u0161njake i Bosance a mnogo manje Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini \u0161to Kurt\u0107ehaji\u0107 smatra da je ta\u010dno. Ali on \u00a0isti\u010de da Bo\u0161njaci bez obzira na brojnost nisu bolje pozicionirani u vlasti od Hrvata kojih je prema zadnjem\u00a0 popisu tri i po puta manje od Bo\u0161njaka. S druge strane \u00a0korist koja bi se dobila sa Bosancima u zavidnom kapacitetu kao novom politi\u010dkom kategorijom bi bila neuporedivo ve\u0107a jer Dejtonski ustav ne bi mogao vi\u0161e biti odr\u017eiv. Morala bi se promjena napraviti u vidu vi\u0161e segmenata u pogledu u\u010de\u0161\u0107a Bosanaca u vlasti koja bi postepeno BiH vodila u pravcu gra\u0111anske dr\u017eave. A takvu promjenu bi u tom slu\u010daju sna\u017eno podr\u017eale EU i SAD. Vremenom Bosanci bi postajali okosnica Bosne i Hercegovine jer \u0161ta \u0107e neko ko razmi\u0161lja da \u017eivi u Bosni, da mu djeca i unuci \u017eive u Bosni biti nego Bosanac bez obzira na religiju i raniju etni\u010dku i nacionalnu pripadnost. U po\u010detku \u0107e to i\u0107i sporije kod bosanskih pravoslavaca i katolika ali \u0107e se vremenom taj proces razvijati na na\u010din na koji se sve vi\u0161e muslimana u Hrvatskoj i Crnoj Gori pi\u0161u Hrvatima i Crnogorcima islamske vjere. Pravo na naziv Bosanac imaju i svi oni u cijelom svijetu \u00a0bez obzira na religiju koji osje\u0107aju da im pripada taj naziv \u00a0jer oni svoje korijenske veze sa Bosnom i Hercegovinom vuku iz srednjevjekovne Bosne, Bosanskog sand\u017eaka, Bosanskog pa\u0161aluka te Bosanskog vilajeta<\/p>\n

Budu\u0107nost svih dr\u017eava ex Jugoslavije \u0107e i\u0107i u pravcu izgradnje nacionalne dr\u017eave po francuskom konceptu nacije dr\u017eavljana kao konceptu budu\u0107nosti svih dr\u017eava u svijetu samo \u0107e Bosna i Hercegovina bez Bosanaca \u010dak i ako opstane i izdr\u017ei ovu duboku etnonacijsko religijsku podijeljenost biti ni na nebu ni na zemlji jer ona ne mo\u017ee nikada postati ni bo\u0161nja\u010dka ni srpska ni hrvatska nacionalna dr\u017eava ve\u0107 samo bosanska. A to ne mo\u017ee bez Bosanaca.<\/p>\n

Zato akademik Kurt\u0107ehaji\u0107 smatra da trebamo skinuti koprenu sa o\u010diju, prihvatiti historijske gre\u0161ke i resetovati se na prirodne postavke: Bosna i Hercegovina, bosanski narod, bosanska nacija i bosanski jezik a kad se stvore uslovi razmi\u0161ljati i o vra\u0107anju jedinog pravog imena za na\u0161 geopoliti\u010dki prostor Bosna umjesto kolonijalnog Bosna i Hercegovina koje nam\u00a0 je uvela AustroUgarska na Berlinskom kongresu.<\/p>\n

Selim Be\u0161lagi\u0107 biv\u0161i gradona\u010delnik Tuzle i po\u010dasni \u010dlan BANUK-a je u svom izlaganju naveo da se nalazimo u vremenu spoznaje kad je Kulin ban preko Povelje Dubrov\u010danima jasno rekao da je on bosanski ban a savremena genetska istra\u017eivanja dokazuju da su Bosanci na podru\u010dju Sarajeva, Maglaja i Tuzle najautenti\u010dniji stanovnici Evrope.\u00a0 <\/span>Apsurdnost je u tome \u0161to smo kroz Dejtonski sporazum izgubili pravo biti Bosanci nego smo se mogli izja\u0161njavati po etni\u010dkim imenima Srbi, Hrvati, Bo\u0161njaci i time izgubili bitku za Bosnu. U ovoj dr\u017eavi postoje ljudi koji se ne mire sa takvim nakaradnim stavovima pa je tako gospodin Salak Faruk kada je htio da upi\u0161e u mati\u010dne knjige sina nacionalnost Bosanac bio odbijen nakon \u010dega je podigao tu\u017ebu i uz pomo\u0107 advokata Nedima Ademovi\u0107a dobio spor i povratio Bosance u mati\u010dne knjige. Gre\u0161ke koje su u\u010dinjene moraju se ispravljati i to moramo jasno nazna\u010diti i izna\u0107i najpovoljnija rje\u0161enja.<\/p>\n

Na kraju je govorio i po\u010dasni \u010dlan akademije Milan Jovi\u010di\u0107, koji se deklarisao kao mostarski Sarajlija, Bosanac. U svom izlaganju elaborirao je svoje razumijevanje naroda i nacije i dao svoje gledanje na razli\u010dite koncepte. Prema njegovom uvidu Bosanac je dr\u017eavljansko-nacionalna odrednica i mogu\u0107nost za spas dr\u017eave Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Tribinu je moderirala sekretar akademije, Berina Be\u0161irovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti \u201eKulin ban\u201c akademik prof. dr. Suad Kurt\u0107ehaji\u0107, na Javnoj tribini pod nazivom Diskurs o bosanstvu, istine i zablude o na\u0161im identitetima odr\u017eanoj danas u hotelu Holiday isti\u010de da neki\u00a0 na\u0161i akademici i\u00a0 univerzitetski profesori smatraju da je rje\u0161enje jednostavno. Bosanci su nacija a Bo\u0161njaci, Srbi, Hrvati i drugi da […]<\/p>\n","protected":false},"author":161,"featured_media":36482,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[47,52,37,38,56],"tags":[],"class_list":{"0":"post-36481","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-gallery","5":"has-post-thumbnail","7":"category-historija","8":"category-obrazovanje","9":"category-vijesti","10":"category-vijesti-iz-bih","11":"category-zanimljivosti","12":"post_format-post-format-gallery"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/36481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/161"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=36481"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/36481\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36487,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/36481\/revisions\/36487"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/36482"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=36481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=36481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=36481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}